Rev-952/1990-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 952/1990-2

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca mr. Hrvoja Momčinović kao predsjednika vijeća, te Vesne Milošević, Mladena Žuvele, Miroslave Vekić i Ivice Crnić, kao članova vijeća u vanparničnom predmetu predlagatelja I. i V. L., iz Z., zastupani po punomoćniku M. M., odvjetniku iz Z., protiv protustranke Općine Medvešćak, Z., zastupane po Gradskom javnom pravobranilaštvu Z., radi odredjivanja novčane naknade za eksproprirane nekretnine, rješavajući reviziju protustranke protiv pravomoćnog rješenja Okružnog suda u Zagrebu od 26. IX 1989. br. Gž-5492/89-2, kojim je potvrdjeno rješenje Općinskog suda u Zagrebu od 7.VI 1989. br. R1-1T84/89, u sjednici održanoj dana 6. lipnja 1990,

r i j e š i o je :

Revizija se protustranke prihvaća, ukidaju se oba nižestepena rješenja u dijelu odredjivanja naknade za zemljište u iznosu od 208.768.110 dinara, pa se predmet u tome vraća prvostepenom sudu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Prvostepenim rješenjem, izmedju ostalog, odredjena je novčana naknada i za izgradjeno gradjevinsko zemljište predlagatelja u iznosu od 208.768.110 dinara.

Drugostepenim rješenjem odbijena je žalba protustranke i u navedenom dijelu potvrdjeno prvostepeno rješenje.

Protiv pravomoćnog drugostepenog rješenja protustranka je izjavila reviziju Zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka (a koja proizlazi iz sadržaja navoda revizije) člana 354. st. 2. t. 13. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP), te zbog pogrešne primjene materijalnog prava, pa predlaže da se ukinu oba nižestepena rješenja i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovni postupak.

Revizija (pravovremena, potpuna i dopuštena) dostavljena je predlagateljima i nadležnoga javnom tužiocu.

Javni tužilac Hrvatske nije se izjasnio o podnesenoj reviziji.

U odgovoru na reviziju predlagatelji osporavaju osnovanost revizijskih navoda u odnosu na materijalnopravnu primjenu, pa predlažu da se revizija odbije kao neosnovana.

Revizija je osnovana.

Premet odredjivanja pravične novčane naknade u ovom postupku predstavlja izgradjeno gradjevinsko zemljište time, da će se u odnosu na ekspropriranu kuću odluka donijeti naknadno. Dakle, iz dosadašnjeg postupka jasno proizlazi da je predlagateljicama eksproprirana kuća i deposedirano zemljište na kojem je kuća bila izgradjena, s tim da je na samom zemljištu postojalo pravo korištenja predlagatelja.

Prema odredbama čl. 44. Zakona o eksproprijaciji ("Narodne novine SRH" br. 46/82 - prečišćeni tekst, dalje: ZE), a to su propisi koji se primjenjuju na konkretnu pravnu stvar, odredjena su pravila o utvrdjivanju visine novčane naknade posebno za gradjevinske objekte izgradjene na odredjenom zemljištu, a posebno za samo gradjevinsko zemljište.

U odnosu na zemljište na kojem je izgradjen objekat tim propisima razlikuju se dvije situacije u odredjivanju vrijednosti takva zemljišta:

Prva:

Ukoliko postoji mogućnost da prijašnji vlasnik dobije na korištenje gradjevinsko zemljište putem natječaja ili neposrednom pogodbom, tada se vrijednost izgradjenog gradjevinskog zemljišta odredjuje prema naknadi koja se plaća prilikom davanja gradjevinskog zemljišta na korištenje putem natječaja ili prema naknadi koja se plaća prilikom neposredne pogodbe - odredba čl. 44. st. 4. ZE.

Druga:

Ako prijašnji vlasnik ekspropriranog gradjevinskog objekta ne može dobiti gradjevinsku parcelu za izgradnju zgrade putem natječaja, odnosno neposrednom pogodbom, vrijednost zemljišta odredjuje se u gotovu novcu u visini prometne vrijednosti odgovarajuće gradjevinske parcele - odredba čl. 44. st. 5. ZE, uz primjenu odredaba o umanjenju naknade zbog utjecaja društvenih ulaganja u primjeni odredbe čl. 49. ZE s tim da je to ona vrijednost koja se postiže u prometu gradjevinskog zemljišta na kojem postoji pravo vlasništva.

Budući da prvostepena odluka uopće ne sadrži razloge o osnovama i mjerilima odredjivanja konkretne novčane naknade, a pobijana odluka prihvaćanjem takve prvostepene odluke takodjer ne sadrži razloge da bi se u smislu navedenih propisa mogla ispitati njezina zakonitost, to je zbog ostvarenja apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 13. Zakona o parničnom postupku, a koja pravila se primjenjuju i u izvanparničnom postupku valjalo temeljem odredbe čl. 394. st. 1. Zakona o parničnom postupku ukinuti obje nižestepene odluke u pobijanom dijelu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovni postupak.

U Zagrebu, 6. lipnja 1990.

Predsjednik vijeća:

mr. Hrvoje Momčinović v.r.