Croatian Supreme Court quashes criminal verdict for procedural error regarding insufficient reasoning on intent.
Legislator summary
AI generatedThe Supreme Court of Croatia quashed the first-instance verdict against defendant M.M. for a procedural violation regarding the reasoning of criminal intent. The defendant argued the lower court failed to specify the exact form of intent and the mental components required by law. Consequently, the court ruled that the first-instance judgment was invalid due to this lack of specific reasoning and ordered a retrial.
Legislator headnote
AI generatedčl. 364. st. 1. t. 11. ZKP; čl. 357. st. 7. ZKP; When a first-instance court fails to specify the exact form of criminal intent and the mental components required by law, it constitutes a significant procedural violation necessitating the quashing of the verdict and a retrial.
Keywords
AI generatedCited Legislation
AI generatedFull text
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: I Kž 5/1991-5
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Milana Gudelja kao predsjednika vijeća, te mr. Branka Zraajevića, mr. Vjere Biondić-Filep, Milene Drakulić i Stanislava Plazonića kao članova vijeća i stručnog suradnika Branke Burkanović kao zapisničara, u krivičnom predmetu protiv opt. M. M., zbog krivičnog djela iz čl. 168. st. 2. KZH, odlučujući o žalbama optuženika i javnog tužioca podnesenim protiv presude Okružnog suda u Zagrebu od 22. listopada 1990. K-315/89, u sjednici održanoj 7. svibnja 1991., u prisutnosti zamjenika javnog tužioca Hrvatske Mladena Pantlika, optuženika osobno i njegovog branitelja R. D., odvjetnika iz Z.,
r i j e š i o j e:
Uvažava se žalba optuženog M. M., ukida se pobijana presuda i predmet vraća prvostepenom sudu na ponovno sudjenje.
Uslijed gornje odluke žalba javnog tužioca postala je bespredmetna.
Obrazloženje
Pobijanom presudom prvostepeni Okružni sud u Zagrebu oglasio je krivim optuženog M. M. zbog kriv. djela iz čl. 168. st. 2. u vezi čl. 163. st. 1. KZH, pobliže činjenično i pravno opisanog u izreci prvostepene presude, te ga uz primjenu čl. 42. t. 2. i 43. st. 1. t. 1. KZ SFRJ osudio na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine.
Temeljem čl. 68. KZ SFRJ optuženiku je izrečena mjera sigurnosti zabrane upravljanja motornim vozilom "B" kategorije na vrijeme od jedne godine.
Protiv te presude podnijeli su žalbe javni tužilac i optuženik.
Javni tužilac se žali zbog odluke o kazni i predlaže da se optuženiku izrekne kazna zatvora u dužem trajanju.
Optuženik se žali zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka i pogrešno utvrdjenog činjeničnog stanja, te predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno sudjenje.
Odgovori na žalbe nisu podneseni.
I Kž 5/1991-5
Vraćajući spise temeljem čl. 370. st. 2. ZKP, javni tužilac Hrvatske je podržao žalbu okružnog javnog tužioca, dok je za optuženikovu žalbu predložio da kao neosnovana bude odbijena.
Na zahtjev optuženika u smislu čl. 371. st. 1. ZKP o sjednici ovog drugostepenog vijeća obaviještene su stranke, te su sjednici prisustvovali - pored zamjenika javnog tužioca Hrvatske Pantlik Mladena - optuženik i njegov branitelj, R. D., odvjetnik iz Z..
Žalba optuženika je osnovana,slijedom čega je žalba javnog tužioca bespredmetna.
U pravu je optuženik kada ističe žalbeni osnov bitne povrede odredaba krivičnog postupka (čl. 364. st. 1. t. 11. ZKP).
Bitnu povredu odredaba krivičnog postupka optuženik nalazi u tome, što su razlozi u pogledu odlučne činjenice - krivnje - nejasni, odnosno iz iznesenog sadržaja tog žalbenog osnova proizlazi da tih razloga nema. S pravom ukazuje žalitelj na rečenicu iz obrazloženja prvostepene presude gdje se uopćeno iznose razlozi za oblik krivnje optuženika. Sud je, kako to pravilno tvrdi žalitelj, dužan u skladu s odredbom čl. 357. st.
7. ZKP navesti na temelju kojih činjenica je utvrdio o kojem se obliku krivnje radi, jer se doista oblik krivnje ne može pretpostavljati. Prvostepeni sud ne može uopćeno tvrditi kako se radi o umišljajnom postupanju, a da pri tome ne obrazloži niti o kojem obliku umišljaja se radi. Dužan je prvostepeni sud nadalje, ukoliko se radi o eventualnom umišljaju, obrazložiti kako intelektualnu tako i voljnu komponentu toga oblika krivnje. Potrebno je, dakle, da navede razloge o postojanju svijesti kod učinioca da postoji konkretna opasnost za učesnike u prometu, koja može dovesti do ugrožavanja sigurnosti prometa. Optuženik naime, mora biti svijestan rizičnosti situacije, i za to se moraju navesti razlozi. Nadalje, prvostepeni sud je bio dužan obrazložiti i pristajanje učinioca na nastupanje posljedice (ugrožavanje sigurnosti prometa), posebno okolnosti iz kojih proizlazi da se on miri s tom posljedicom, ili da je uzima u račun, ili da je svijesno ravnodušan prema njoj, a trebao je navesti i razloge o obliku krivnje u pogledu krajnje posljedice (smrt jedne osobe).
Izostali su, dakle u obrazloženju prvostepenog suda razlozi o odlučnoj činjenici - tj. obliku krivnje optuženika, na kojem se neposredno temelji primjena zakona. Prema tome, u prvostepenoj presudi nema razloga za odlučnu činjenicu što je u presudi utvrdjena, za koju je sud u izreci presude izričito označio da je smatra utvrdjenom.
Stoga je ostvarena bitna postupovna povreda iz čl. 364. st. 1. t. 11. ZKP.
Obzirom na navedeno trebalo je prvostepenu presudu ukinuti.
I Kž 5/1991-5
Kad se presuda ukida zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz čl. 364. ZKP, onda se presuda ne ispituje u meritumu, jer je pretpostavka da zbog manjkavosti u postupku presuda nije pravilna i da nije ni podobna za ispitivanje u suštini, bez obzira na osnove žalbe.
Kako je uvažena žalba optuženika zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka - žalba javnog tužioca zbog odluke o kazni postala je bespredmetna.
Na osnovu izloženog trebalo je zbog istaknute bitne povrede odredaba krivičnog postupka ukinuti prvostepenu presudu.
U ponovljenom postupku sud će ukloniti navedene nedostatke, te posebno cijeniti subjektivne odnose optuženika prema učinjenom djelu.
Prema tome, na temelju čl. 385. st. 1. ZKP odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 7. svibnja 1991.
Zapisničar:
Predsjednik vijeća:
Branka Burkanović, v. r.
Milan Gudelj, v. r.