Legislator Case Law & Legislation
I Kž-909/2001-3 AI generated

I Kž-909/2001-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Case Number I Kž-909/2001-3
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Rješenje

Legislator summary

AI generated

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Milana Gudelja, kao predsjednika vijeća, te Ante Potrebice i Josipa Budinskog, kao članova vijeća i višeg sudskog savjetnika Ahmeda Kapetanovića, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okr. A. J., zbog kaznenog djela iz čl. 90. u svezi s čl. 33. KZ, odlučujući o žalbi okr. A. J., podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 28. studenog 2001. godine br. K-229/01 (Kv-641/01), u sjednici održanoj dana 19. ožujka 2002. godine

Legislator headnote

AI generated

I Kž-909/2001-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Istovremeno pod toč. 2. izreke temeljem čl. 278. st. 1. ZKP, odbijen je kao neosnovan prigovor okr. A.J. protiv optužnice Županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu br. DOK- 168/99 od 24. listopada 2001. godine.

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž-909/01-3

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Milana Gudelja, kao predsjednika vijeća, te Ante Potrebice i Josipa Budinskog, kao članova vijeća i višeg sudskog savjetnika Ahmeda Kapetanovića, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okr. A. J., zbog kaznenog djela iz čl. 90. u svezi s čl. 33. KZ, odlučujući o žalbi okr. A. J., podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 28. studenog 2001. godine br. K-229/01 (Kv-641/01), u sjednici održanoj dana 19. ožujka 2002. godine

r i j e š i o j e:

Odbija se žalba okr. A.J. kao neosnovana.

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem Županijski sud u Zagrebu, odlučujući o prigovoru protiv optužnice, pod toč. 1. izreke pobijanog rješenja odbio je prijedlog branitelja okr. A.J., da se iz spisa predmeta izdvoji zapisnik istražnog suca od 13. srpnja 1999. godine (list spisa 37) o ispitivanju okr. A.J..

Istovremeno pod toč. 2. izreke temeljem čl. 278. st. 1. ZKP, odbijen je kao neosnovan prigovor okr. A.J. protiv optužnice Županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu br. DOK- 168/99 od 24. listopada 2001. godine.

Protiv tog rješenja u dijelu pod toč. 1. izreke žalbu je podnijela okr. A.J., po branitelju, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i iz spisa izdvoji zapisnik istražnog suca o ispitivanju okr. A.J. od 13. srpnja 1999. godine (list spisa 37) kao nezakonit. Državni odvjetnik Republike Hrvatske u pismenom podnesku od 21. veljače 2002. godine br. KŽ-DO-268/02, predložio je da se žalba okrivljene odbije kao neosnovana.

Žalba nije osnovana.

U obrazloženju žalbe, pozivajući se na odredbe čl. 65. ZKP, žalitelj navodi da je njen iskaz koji je dala pred istražnim sucem dana 13. srpnja 1999. godine (list spisa 37) bez nazočnosti branitelja trebalo izdvojiti kao nezakonit, jer se na njemu ne može temeljiti sudska odluka (čl. 9. ZKP). Žalitelj pritom posebno naglašava da su prema službenom nalazu i mišljenju liječnika vještaka dr. J.B. (list spisa 79) sposobnosti shvaćanja vlastitih postupaka i upravljanja svojim postupcima kod okrivljene tempore criminis bile isključene, pa obzirom na svoje opće psihičko stanje ona nije mogla intelektualno pojmiti značenje iskazivanja pred istražnim sucem i odreći se zakonskog prava na branitelja (kako je to učinila),bez obzira na dopunski nalaz istog vještaka (list 110 spisa).

Suprotno tvrdnji žalitelja, prvostupanjski sud pravilno je zaključio da nema mjesta izdvajanju zapisnika od 13. srpnja 1999. godine o ispitivanju okr. A.J. kod istražnog suca kao nezakonit.

Naime, uvidom u spis predmeta ovaj sud je utvrdio da je dana 13. srpnja 1999. godine okr. A.J. ispitana pred istražnim sucem, te da je u cijelosti priznala učin kaznenog djela koje joj se stavlja na teret. Pri davanju obrane, okrivljena je od strane istražnog suca poučena u smislu čl. 62. ZKP da ima pravo uzeti branitelja, koji može prisustvovati njenom ispitivanju, što se okrivljena odrekla izjavljujući da će se sama braniti i iznijeti svoju obranu. Istina, u tijeku davanja obrane okrivljena je ukazala na svoje psihičke probleme, koji su bili predmet posebnog vještačenja liječnika vještaka dr. J.B. (list 79 spisa).

Međutim, odlučujući o prigovoru protiv optužnice prvostupanjski sud je proveo i dopunsko vještačenje na okolnosti sposobnosti okrivljene da se sama brani u vrijeme davanja iskaza kod istražnog suca, pa je isti vještak svojim dopunskim nalazom (list spisa 110) utvrdio da je: “u vrijeme davanja iskaza pred istražnim sucem dana 13. srpnja 1999. godine psihičko stanje bolesnice bilo djelomično poboljšano i nije bilo psihopatoloških odstupanja koja bi dovodila u pitanje njezinu sposobnost da se sama brani”.

Kod ovakvog stanja stvari, a imajući u vidu da se okrivljenoj stavlja na teret kazneno djelo iz čl. 90. st. 1. u svezi sa čl. 33. KZ, za koje kazneni zakon propisuje kaznu zatvora najmanje pet godina, nisu povrijeđene odredbe čl. 65. ZKP.

Stoga je i po ocjeni ovog Vrhovnog suda, pravilno sud prvog stupnja odbio prijedlog branitelja za izdvajanje zapisnika od 13. srpnja 1999. godine o ispitivanju okr. A.J. (list spisa 37), jer se u konkretnom slučaju ne radi o nezakonitom dokazu u smislu odredbe čl. 9. ZKP.

Kako time nisu ostvarene zakonske pretpostavke za izdvajanje zapisnika u smislu čl. 78. ZKP, trebalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja, sukladno čl. 398. st. 3. ZKP.

U Zagrebu, 19. ožujka 2002.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Ahmed Kapetanović, v. r.

Milan Gudelj, v. r.