I Kž-573/2012-4 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž 573/12-4

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Zlate Lipnjak Bosanac, kao predsjednice vijeća, te Ileane Vinja i Melite Božičević Grbić, kao članova vijeća, i sudske savjetnice Jasmine Štrucelj, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. I. B. i dr. zbog kaznenog djela iz čl. 173. st. 2. Kaznenog zakona, odlučujući o žalbama državnog odvjetnika, opt. I. B. te opt. D. B., podnesenim protiv rješenja Županijskog suda u Puli-Pola od 11. srpnja 2012. br. K-16/11, u sjednici održanoj dana 13. rujna 2012.,

r i j e š i o j e:

I. Prihvaća se žalba opt. I. B., a povodom te žalbe, žalbe državnog odvjetnika i opt. D. B., a po službenoj dužnosti ukida se pobijano rješenje i predmet upućuje sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

II. Uslijed odluke pod I., žalbe opt. D. B. i državnog odvjetnika su bespredmetne.

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem, na temelju čl. 331. st. 2. u vezi čl. 78. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 110/97, 27/98, 58/99, 112/99, 58/02, 143/02 i 115/06 – u daljnjem tekstu: ZKP/97), u kaznenom predmetu protiv opt. I. B. i dr. zbog kaznenog djela iz čl. 173. st. 2. KZ-a, kao nezakoniti izdvojeni su slijedeći dokazi:

- pod toč. 1. izreke, dijelovi zapisnika o ispitivanju zaštićenog svjedoka – prikrivenog istražitelja pod pseudonimom O. S.,

- pod toč. 2. izreke, dijelovi zapisnika o ispitivanju zaštićenog svjedoka – prikrivenog istražitelja pod pseudonimom O. K.,

- pod toč. 3. izreke, račun br. 46687 od 13. listopada 2010. na listu 505 spisa, - pod toč. 4. izreke, dijelovi izviješća prikrivenih istražitelja te

I Kž 573/12-4

- pod toč. 5. izreke, dio teksta službene zabilješke sastavljene po djelatnicima policije od 28. svibnja 2010. na listu 446 spisa.

Protiv tog rješenja žale se opt. I. B., opt. D. B. i državni odvjetnik.

Opt. I. B. se žali po svojoj braniteljici M. B., odvjetnici iz P., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka te nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje, a podredno da se preinači i iz spisa izdvoje još dijelovi iskaza zaštićenih svjedoka O. S. i O. K. te izvješća prikrivenih istražitelja pojedinačno označenih u razlozima žalbe.

Opt. D. B. se žali po svom branitelju R. B., iz svih žalbenih razloga, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i kao nezakoniti izdvoje u žalbi navedeni dijelovi zapisnika o ispitivanju svjedoka – prikrivenog istražitelja O. S.

Državni odvjetnik se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i „izdvoje samo dijelovi teksta iz izvješća i svjedočkih iskaza na kojima se ne može zasnivati sudska odluka“, odnosno, da se to rješenje ukine i vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

Prije održavanja sjednice vijeća spis je, sukladno čl. 373. st. 1. ZKP/97, dostavljen Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske na dužno razgledanje.

Žalbe opt. I. B. je osnovana, dok su žalbe opt. D. B. i državnog odvjetnika, bespredmetne.

U pravu je opt. I. B. da je u pobijanom rješenju ostvarena apsolutno bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 367. st. 1. toč. 11. ZKP/97, na koju ovaj sud, povodom podnesenih žalbi pazi i po službenoj dužnosti jer je izreka prvostupanjskog rješenja manjkava i nerazumljiva, posljedicom čega se to rješenje povodom žalbi ne može s uspjehom ispitati.

Opravdano žalitelj ističe da prilikom izdvajanja pojedinih dokaza, odnosno njegovih dijelova, nije dovoljno navesti stranicu spisa na kojem se dokaz nalazi, već je potrebno točno označiti kada je i od koga pojedini zapisnik, odnosno izvješće, sačinjeno. Ovo iz razloga jer se isti dokazi mogu višekratno ponavljati u spisu, a sama numeracija stranica spisa podložna je promjenama u skladu sa Sudskim poslovnikom. Ovaj propust suda prvog stupnja naročito dolazi do izražaja pri izdvajanju dijelova izviješća prikrivenih istražitelja pod toč. 4. izreke pobijanog rješenja, jer su izviješća sastavljali razni istražitelji (br. 1. i br. 2.) opetovano kroz dulji vremenski period.

Također, pri izdvajanju pojedinih dijelova zapisnika o ispitivanju svjedoka, odnosno

u kojem se

izvješća prikrivenih istražitelja potrebno je točno navesti stranicu, odlomak i redak nalaze početne i završne riječi teksta kojeg treba izdvojiti. Prvostupanjski je sud u izreci pobijanog rješenja navodio samo stranicu i odlomak zapisnika odnosno izvješća, ali ne i redak u kojem izdvajanje započinje, odnosno završava, što nije dovoljno precizno i razumljivo, poglavito jer se naznačene početne ili završne riječi izdvojenog dijela mogu višekratno u tekstu ponavljati, što onemogućava pravilnu ocjenu o tome koji su dijelovi teksta konkretno izdvojeni. Posljedicom ovako manjkavog označavanja npr. nije moguće ocijeniti koji dio

I Kž 573/12-4

odluke pod toč. 1., alineja 12 izreke se pobija žalbom državnog odvjetnika, s obzirom da se u izreci citirane završne riječi „nuđenja novih droga“ ne nalaze na listu 936 spisa, kako je naznačeno u izreci.

Budući da se zbog navedenih propusta u načinu označavanja izdvojenih dijelova pojedinih dokaza ne može sa sigurnošću zaključivati koje dijelove i kojih dokaza sud prvog stupnja smatra nezakonitim, to je ostvarena apsolutna bitna povreda odredaba kaznenog postupka zbog koje prvostupanjsko rješenje treba u cijelosti ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

Međutim, radi budućeg pravilnog postupanja već sada se potrebno osvrnuti na pojedine navode podnesenih žalbi.

Prije svega, točno je da je iz iskaza prikrivenih istražitelja te njihovih izviješća prikupljenih temeljem naloženih posebnih izvidnih mjera iz čl. 180. st. 1. toč. 4. i 5. ZKP/97 potrebno kao nezakonite izdvojiti one dijelove kojima se izravno citira sadržaj izjava tada osumnjičenih osoba, međutim, u pravu je državni odvjetnik da nije potrebno izdvajati dijelove u kojima prikriveni istražitelji opisuju tijek provođenja tih mjera, svoja zapažanja te kontakte sa osumnjičenim osobama, kao i zaključke do kojih su došli temeljem tih kontakata. Ovo se npr. odnosi na izdvajanje dijela izviješća prikrivenog istražitelja pod toč. 4. alineja 8. pobijanog rješenja (list 124 spisa, str. 4. izviješća, 1. odlomak) jer se izdvojeni tekst odnosi isključivo na zapažanje prikrivenog istražitelja vezano za pronalazak paketića opojne droge.

S tim u vezi optuženici neosnovano predlažu izdvajanje i onih dijelova iskaza prikrivenih istražitelja, odnosno njihovih izvješća u kojima se spominju postignuti dogovori (npr. dogovor za susret), budući da se radi o zaključivanju prikrivenog istražitelja, a ne o izravnom prepričavanju sadržaja vođenih razgovora. Osim toga, treba imati u vidu da je protiv osumnjičenika bila naložena posebna izvidna mjera simuliranog otkupa predmeta iz čl. 180. st. 1. toč. 5. ZKP/97, zbog čega dogovor za kupnju droge predstavlja suštinu provođenja te mjere kojom se prikupljaju zakoniti dokazi.

Isto tako, već sada se može reći da nisu u pravu optuženici kada traže dodatno izdvajanje dijelova iskaza prikrivenih istražitelja i njihovih izviješća vezano za sadržaj vođenih telefonskih razgovora sa osumnjičenicima i međusobno razmijenjenih SMS poruka. Ovo iz razloga što je protiv tada osumnjičenika bila naložena i izvidna mjera nadzora i tehničkog snimanja telefonskih razgovora, odnosno sredstava za tehničko komuniciranje na daljinu iz čl. 180. st. 1. toč. 1. ZKP/97, što znači da svi sadržaji prikupljeni temeljem tih mjera mogu biti osnovom donošenja sudske presude, a u tom kontekstu nije nezakonito niti kada o tome govore prikriveni istražitelji.

Konačno, u pravu je državni odvjetnik da nije bilo uvjeta za izdvajanje računa na listu 505 spisa, kako je odlučeno pod toč. 3. izreke pobijanog rješenja, kao niti dijelova izviješća prikrivenih istražitelja koji su s tim u vezi. Naime, okolnost da je tada osum. I. B. tijekom provođenja posebnih izvida na poleđini tog računa vlastoručno napisao šifre kojima će se služiti pri simuliranom otkupu opojne droge, svakako ne predstavlja neformalnu obavijest koju je dao prikrivenom istražitelju, već ima značaj materijalnog dokaza prikupljenog u okviru naložene posebne izvidne mjere iz čl. 180. st. 1. toč. 5. ZKP/97.

I Kž 573/12-4

Slijedom navedenog, dakle, prvostupanjsko je rješenje trebalo ukinuti i vratiti na ponovno odlučivanje, pri čemu će sud prvog stupnja, nakon što otkloni nedostatke vezano za razumljivost izreke, ponovno odlučiti o tome koje dokaze i u kojim dijelovima kao nezakonite treba izdvojiti, vodeći pritom računa da se odluka o izdvajanju ne smije izmijeniti na štetu optuženika u onim dijelovima koji nisu predmetom žalbe državnog odvjetnika.

Stoga je, temeljem čl. 398. st. 4. ZKP/97, trebalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 13. rujna 2012.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Jasmina Štrucelj, v.r.

Zlata Lipnjak Bosanac, v.r.