Kov-32/2017-73 · Županijski sud u Splitu

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Kov-32/2017-73

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u optužnom vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Ivone Rupić, kao predsjednika vijeća te Marice Šćepanović i Damira Romca kao članova vijeća, uz sudjelovanje Sandre Karuza kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika V. L. i dr., zbog kaznenog djela iz članka 246. stavak 2. i dr. Kaznenog zakona – („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15, 101/17. i 118/18 – dalje u tekstu: KZ/11), na sjednici optužnog vijeća od 10. svibnja 2019. u prisutnosti okrivljenika D. I., te zamjenice branitelja I. Š., odvjetnice u S., N. I., H. K., odvjetnika u S. te M. Š., odvjetnika u Z., kao i zamjenice ŽDO-a u Splitu Marine Matušan, te u izočnosti prvookrivljene V. L., trećeokrivljenog S. K. i četvrtookrivljenog F. G., odlučujući o prijedlogu za izdvajanjem dokaza iz spisa,

r i j e š i o j e

Temeljem odredbe članka 351. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17 – u daljnjem tekstu: ZKP/08),

I. Odbijaju se prijedlozi branitelja prvookrivljene V. L., J. F., odvjetnika u S., branitelja prvookrivljene V. L., B. Š., odvjetnika u Z., kao i prijedlozi branitelja drugookrivljenog D. I., N.

I., odvjetnika u S. te prijedlozi branitelja trećeokrivljenog S. K., H. K., odvjetnika u S., te prijedlozi branitelja četvrtookrivljenog F. G., M. Š., odvjetnika u Z. za izdvajanje kao nezakonitog dokaza knjigovodstveno financijskog vještačenja stalnog sudskog vještaka S. K. (list 471-529 spisa) s dopunom (list 619-621 spisa), kao i provedba naloga Županijskog državnog odvjetništva u Splitu za financijsko knjigovodstvenim vještačenjem (list 344 spisa).

II. Odbijaju se i prijedlozi branitelja prvookrivljene V. L., B. Š., odvjetnika u Z., kao i prijedlozi branitelja drugookrivljenog D. I., N. I., odvjetnika u S. te prijedlozi branitelja trećeokrivljenog S. K., H. K., odvjetnika u S., te prijedlozi branitelja četvrtookrivljenog F. G., M. Š., odvjetnika u Z., da se kao nezakoniti dokazi izdvoje zapisnici o ispitivanju svjedoka M. D. (list 416-418 spisa), E. M. (list 442-443 spisa), M. B. (list 440-441), J. Š. (list 406-407 spisa), D. Ž. (list 420-422 spisa), Ž. B. (list 433-435 spisa), I. J. (list 413-415), S. M. (list 318-399), Z. G. (list 440-441), M. D. (list 469-470 spisa), K. M. (list 444-446 spisa), Ž. B. (list 408-410 spisa), R. P. (list 449-451 spisa), M. M. (list 418-419 spisa), E. P. (list 395-397), Ž. J. (list 447- 448 spisa), A. I. (list 436-437), B. I. (list 438-439), M. H. (list 277-284), N. H. (list 430-432), D. S. (list 240-244), S. P. (list 259-262), D. H. (list 425-426), I. T. (list 266-268), S. P. (list 235- 239), M. R. (list 246-249), Z. B. (list 252-256), A. G. (list 411-412) i D. V. (list 263-265 spisa).

Obrazloženje

Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu broj K- DO-32/2017 od 14. prosinca 2017. protiv okrivljenika V. L. i dr., zbog kaznenog djela iz članka 246. stavak 2. i dr. KZ/11.

Dana 10. svibnja 2019., sukladno odredbi članka 349. ZKP/08 održana je sjednica optužnog vijeća jer su za to ispunjene sve zakonske pretpostavke.

Zamjenica ŽDO-a Split u svom govoru navela je da ostaje kod navoda sa sjednice optužnog vijeća održane 8. svibnja 2018. Ukratko iznijela je rezultate istrage i dokaze na kojima se zasniva optužnica i koji opravdavaju njezino podizanje. Navela je kako se optužnica temelji na podacima i dokazima prikupljenim tijekom istrage i prethodnog postupka. Ispitani su svi okrivljenici, te 33 svjedoka, od kojih je državni odvjetnik ispitao njih 8, a preostale su ispitali istražitelji po nalogu državnog odvjetnika, s obzirom da su ti svjedoci imali udaljena prebivališta na području čtave Hrvatske tj.

šest županija. Riječ je o zaposlenicima oštećenih trgovačkih društava ili o zaposlenicima društva G. i o drugim povezanim osobama koje imaju spoznaja o počinjenju kaznenih djela, kao i predstavniku oštećenika. Prikupljena je opsežna dokumentacija, među ostalim i nalazi revizije revizorskih tvrtki KPMG u pogledu kaznenih djela iz točke 1. i 2., te DTTC u pogledu kaznenih djela iz točke 4. i 5., zapisnici o poreznom nadzoru, imovinskopravni zahtjevi oštećenika, obavljene su pretrage mobitela drugookrivljenika, te je naloženo i provedeno knjigovodstveno-financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za ekonomsko-financijske poslove.

Iz dokumentacije, knjigovodstveno-financijskog vještačenja i iskaza svjedoka proizlazi postupanje okrivljenika opisano u optužnici i iznosi prouzročene štete to jest počinjenje kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11, a u pogledu prvookrivljenice i drugookrivljenika poticanjem i u svezi s člankom 37. KZ/11. Dokazi na kojima se zasniva optužnica navedeni su pod točkama 1 do 90. u optužnici. S obzirom da naprijed navedeni dokazi koje se namjerava izvesti na raspravi daju dostatno osnove za podizanje optužnice, predlaže da je optužno vijeće potvrdi.

Predlaže optužnom vijeću u smislu članka 351. stavak 2. ZKP/08 odbiti prijedlog prvookrivljenice za izdvajanje kao nezakonitih dokaza knjigovodstveno-financijskog vještačenja i zapisnika o ispitivanju svjedoka iz razloga koji su u nastavku detaljno obrazloženi. Što se tiče odgovora na optužnicu prvo troje okrivljenika, suprotno njihovim navodima, u činjeničnim opisima kaznenih djela iz optužnice jasno su opisane radnje počinjenja i sadržana su sva bitna obilježja kaznenih djela. Tako je u pogledu točke 1. i 2. navedeno kako nisu obavljeni poslovi određeni ugovorima, a oštećena društva su unatoč tome isplatila novac društvu G.

U pogledu točke 4. i 5. je navedeno kako su naknadnim dodacima izmijenjene ugovorne odredbe, te su troškovi rada prebačeni na oštećena društva u korist društva G.-H. U pogledu točke 3. jasno je navedeno kako je društvo J. S. neosnovano steklo udio u društvu M. R. na štetu društva M., pri čemu je na stranici 20., odlomak 2. obrazloženo kako je moguće počinjenje kaznenog djela prouzročenjem štete i bez protupravne imovinske koristi. Knjigovodstveno-financijskim vještačenjem u pogledu svih kaznenih djela utvrđeno je postojanje štete i njezini iznosi, onako kako je navedeno u optužnici.

Vezano uz kršenje Statuta opisano pod točkom 2. nije riječ o redovitim komercijalnim poslovima, no to i nije od odlučnog značenja s obzirom na kršenje odredaba Zakona o trgovačkim društvima, te činjenicu da nije riječ o blanketnoj normi, pa kazneno djelo, imajući u vidu radnje počinjenja, postoji bez obzira je li prekršen Statut. Nisu osnovani navodi odgovora na optužnicu okrivljenika D. I., jer nije riječ o poslovnim odlukama, nego o namjernom postupanju, što proizlazi iz iskaza svjedoka i vještačenja, kao i činjenice višekratnog i kontinuiranog postupanja, jasno vidljivog iz brojnosti radnji opisanih u optužnici.

Suprotno navodima odgovora na optužnicu okrivljenika S. K., da je on postupao s namjerom proizlazi iz dokumentacije, uključujući korespondenciju elektroničke pošte i iskaza svjedoka zaposlenika društava M. G., a vještačenjem je utvrđeno prouzročenje štete i njezini iznosi, što je potanko obrazloženo na stranicama 22. odlomak 2., te 23. do 36. optužnice. Suprotno navodima odgovora na optužnicu okrivljenika F. G., da je on potpisivao ugovore i dokumentaciju, te postupao s namjerom, proizlazi iz dokumentacije i iskaza svjedoka zaposlenika društava H.

F. I. V., a vještačenjem je utvrđeno prouzročenje štete i njezini iznosi, što je potanko obrazloženo na stranicama 22. odlomak 2., te 37. do 51. optužnice. U pogledu predstečajne nagodbe kao navodnog razloga izmjene ugovora, vezano uz kaznena djela iz točke 4. i 5. optužnice, neistinitost takve obrane proizlazi iz brojnih činjenica, što je obrazloženo na stranici 40., odlomak 1. optužnice. Što se tiče navoda odgovora na optužnicu okrivljenice V. L. u pogledu poticanja, iz iskaza okrivljenika S. K. i F. G., te iz iskaza svjedoka, a i iz rezultata pretrage mobitela D.

I., proizlazi da su okrivljenici V. L. i D. I. imali ključnu ulogu u donošenju odluka i odlučujući utjecaj na ostalo dvoje okrivljenika, a time da su postupali kao poticatelji. Sve to potanko je obrazloženo na stranici 19. optužnice. Uostalom imovinska korist je pribavljena društvu G. (koje je bilo vlasnik udjela društva G.-H.) čije su bili odgovorne osobe, a V. L. i vlasnik udjela, pa su oni imali korist od prisvajanja. Poticanje se gotovo uvijek dokazuje preko zatvorenog kruga indicija, jer rijetko kada okrivljenici priznaju da su nekoga poticali.

S tim u svezi na prijašnjoj sjednici optužnog vijeća priložila sam u spis presliku stranica 4. i 7. odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj I Kž-356/12 od 11. prosinca 2013. Suprotno navodima odgovora, u činjeničnim opisima iz optužnice je poticanje jasno i dostatno opisano riječima "na traženje i nagovor", pri čemu nije potrebno nikakvo daljnje konkretiziranje u pogledu načina. S istim opisom postoje brojne pravomoćne osuđujuće presude koje je potvrdio Vrhovni sud Republike Hrvatske. Vezano uz navode odgovora na optužnicu okrivljenice V.

L. preko branitelja F., osnovana sumnja da su okrivljenici počinili kaznena djela postojala je još u trenutku donošenja rješenja o provođenju istrage, čija je zakonska pretpostavka, što je potvrđeno kontrolom suca istrage koji je odbio žalbe okrivljenika u kojima su tvrdili da ne postoji osnovana sumnja. Ta osnovana sumnja tijekom istrage je učvršćena iskazima svjedoka i vještačenjem, pa su potpuno promašeni navodi odgovora o postojanju tek osnova sumnje, koji zapravo reproduciraju načelna teorijska razmatranja, bez poveznice s konkretnim predmetom.

Vezano uz odgovor istog branitelja na stranici 5, odlomak 1. koji se tiče kaznenog djela iz točke 1. optužnice, iz nepravomoćne presude Trgovačkog suda u Zagrebu koja je navedena kao dokaz broj 7., kao što je i opisano u obrazloženju optužnice, stranica 24., posljednji odlomak, naloženo je društvu G. kao tuženiku društvu M. kao tužitelju vratiti iznos opisan u točki 1., odlomak 2. izreke optužnice, uz obrazloženje kako ne postoji osnova za isplatu, pa spomenuta presuda potkrjepljuje optužnicu. Prvookrivljeničini branitelji u odgovorima su predložili izdvajanje kao nezakonitih dokaza i to branitelj J.

F. knjigovodstveno-financijsko vještačenje, jer da je nalogom određeno vještaku utvrditi iznos imovinske koristi što prelazi njegovu struku, a odvjetničko društvo Š. i Š. iskaze svih ispitanih svjedoka, jer da ih je ispitao državni odvjetnik, bez pozivanja okrivljenika, na nekonfrontirani način. Takvi prijedlozi su očito neosnovani, riječ je o neprijepornim i davno razjašnjenim pitanjima, o kojima je Vrhovni sud Republike Hrvatske i Županijski sud u Splitu donosio odluke, pa su takvi prijedlozi očito usmjereni na odugovlačenje postupka kroz žalbeni postupak.

U Zakonu o kaznenom postupku izričito je propisano kada se iskaz svjedoka ili nalaz i mišljenje vještaka ima smatrati nezakonitim dokazom i kada se treba izdvojiti iz spisa, u smislu članka 10. posebno stavak 3. ZKP/08. Tako u pogledu svjedoka u odredbi članka 300. ZKP/08 vezano uz osobe i upozorenja, a u pogledu vještaka u odredbi članka 311. stavak 1. ZKP/08 vezano uz osobu vještaka. Ono što je opisano i predloženo u odgovorima ne spada u te zakonske slučajeve. Sve kada bi tako i bilo, zbog načela razmjernosti iz članka 10. stavak 3.

ZKP/08 ne bi se radilo o nezakonitim dokazima. Kada je riječ o knjigovodstveno-financijskom vještačenju u prijedlogu se navodi kako je u nalogu državnog odvjetnika za vještačenje zatraženo od vještaka da, među ostalim, odgovori na pitanje je li i kome radnjama opisanim u izreci rješenja o provođenju istrage pribavljena imovinska korist, što da nije pitanje za vještaka, jer je izvan njegove struke. Suprotno takvim navodima, nije riječ o ocjeni dokaza, ni o pravnom pitanju, nego o očitovanju o tome "je li i kome radnjama opisanim u izreci rješenja o provođenju istrage pribavljena imovinska korist, ako jest u kojem iznosu, te je li time, u kojem iznosu i kome prouzročena šteta, te utvrditi visinu pribavljene imovinske koristi to jest prouzročene štete za svako od kaznenih djela opisanih pod točkom 1. do 5. izreke rješenja o provođenju istrage", što spada u domenu i ovlasti vještaka.

Državni odvjetnik nije stručnjak u tom pogledu, te mu je za izračun pribavljene koristi i prouzročene štete potreban vještak. Nalog je u tom smislu sukladan članku 308. stavak 1. ZKP/08 jer je riječ o utvrđivanju i ocjeni važne činjenice od osobe koja raspolaže stručnim znanjem. S tim u svezi na prijašnjoj sjednici optužnog vijeća u spis sam priložila preslike naloga za knjigovodstveno-financijsko vještačenje istražnog suca Županijskog suda u Splitu broj II Kio-48/00 od 1. ožujka 2005. i II Kio-69/04 od 5. svibnja 2006. u kojima su navedene istovjetne formulacije.

Uostalom na raspravi će obrana imati prilike postavljati pitanja vještaku, a nezadovoljstvo rezultatima vještačenja ne može biti razlog za osporavanje njegove zakonitosti. Kada je riječ o ispitivanju svjedoka, u prijedlogu se navodi kako državni odvjetnik nije ovlašten ispitivati svjedoke u istrazi, jer nije neovisan i nepristran sud, a osim toga ispitivanju svjedoka nisu bili nazočni ni prvookrivljenica ni njezin branitelj, niti su bili pozvani, čime joj je uskraćeno pravo da ispituje svjedoke, što je suprotno članku 64. stavak 1. točka 9. i točka 10.

ZKP/08, članku 29. Ustava Republike Hrvatske i članku 6. stavak 3. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Pri tom se citiraju brojne odluke Europskog suda za ljudska prava, te jedna odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske. Citirane su i odredbe Zakona o državnom odvjetništvu i Poslovnika državnog odvjetništva, koje se tiču izvješćivanja i odnosa Građansko-upravnog odjela Državnog odvjetništva s Vladom Republike Hrvatske u predmetima u kojima je Republika Hrvatska stranka i u kojima Državno odvjetništvo štiti imovinu Republike Hrvatske, te unutarnjeg ustroja državnog odvjetništva, koje nemaju veze s prijedlogom.

To bi bilo slično kao da se u odgovoru razmatraju odredbe Zakona o sudovima i Sudskog poslovnika vezano uz izvješće koje podnosi predsjednik Vrhovnog suda, vezano uz ukidanje prvostupanjskih odluka i vraćanje predmeta pred potpuno izmijenjenim vijećem, ili vraćanje predmeta od strane evidentičara kada uoči nepravilnosti. Naime, sukladno odredbi članka 219. stavak 1. i 2. ZKP/08 istragu provodi državni odvjetnik, a nalogom može povjeriti provođenje dokaznih radnji istražitelju, što je i učinjeno u pogledu svjedoka koji su prebivali u šest različitih županija na znatnoj udaljenosti, a nalog je sastavni dio spisa.

Ispitivanje svjedoka je jedna od dokaznih radnji. Iz zapisnika je vidljivo kako su svjedoci upozoreni sukladno Zakonu. Odredbom članka 234. stavak 3. ZKP/08 propisano je kako će državni odvjetnik o mjestu i vremenu provođenja dokazne radnje obavijestiti okrivljenika i branitelja samo ako je on predložio provođenje radnje. U konkretnom predmetu takvih prijedloga obrane nije bilo, iako je obrana ovlaštena podnijeti takav prijedlog sukladno članku 234. stavak 1. ZKP/08. Ni jednom drugom odredbom Zakona o kaznenom postupku nije propisana dužnost državnog odvjetnika da o vremenu i mjestu ispitivanja svjedoka izvijesti okrivljenika i branitelja, ni obveza da oni prisustvuju ispitivanju svjedoka od strane državnog odvjetnika tijekom istrage.

Dapače, obrana nije predložila ispitivanje ni jednog svjedoka ni na dokaznom ročištu od strane suca istrage, na konfrontiran način, što je bila ovlaštena sukladno članku 235. stavak 1. ZKP/08, u kojem slučaju okrivljenik i branitelj također imaju pravo prisustvovati ispitivanju svjedoka. U prijedlogu se zanemaruje uvodni dio opće odredbe članka 64. stavak 1. ZKP/08 koja govori o pravima okrivljenika, među ostalim i na ispitivanje svjedoka, ali "u skladu s ovim Zakonom", što znači da to pravo nije apsolutno, nego propisano pojedinim zakonskim odredbama, koje su razrađene u daljnjim posebnim glavama Zakona.

Jednakost oružja, sudjelovanje u izvođenju dokaza i pravo na ispitivanje svjedoka tiču se rasprave, ali ne i istrage. To je i razumljivo jer je prethodni postupak stranački, državnoodvjetnički, budući da istragu i istraživanje provodi državni odvjetnik, a ne više sudac. Tijekom istrage jednakost oružja zagarantirana je okrivljenikovim pravom uvida u spis i sve dokaze, te pravom predlaganja dokaznih radnji. Jednakost stranaka osigurava sud i to na raspravi kao središnjem stadiju za utvrđivanje činjenica na temelju kojih se donose sudske odluke.

Spomenuta odredba ne znači da u svakom stadiju postupka, pa tako u istrazi, mora postojati potpuna jednakost, nego se ostvarenje jednakosti oružja u smislu članka 29. Ustava Republike Hrvatske i članka 6. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda treba promatrati u odnosu na cjelokupni kazneni postupak. Istraga je stadij tijekom kojeg državni odvjetnik pribavlja dokaze s ciljem da ih u kasnijem stadiju izvede pred sudom. Slijedom toga će okrivljenik i branitelj svjedoke imati prilike ispitati na raspravi, čime će se nadoknaditi nejednakost iz prijašnjeg stadija istrage.

Dapače, Europski sud za ljudska prava u odluci Schatschaschwili protiv Njemačke, čiji sažetak prilaže u spis, zauzima stajalište kako nije nužno konfrontirano ispitivanje svjedoka ako postoje drugi činitelji ravnoteže koji osiguravaju pravičnost postupka kao cjeline, pa tako pristup raspravnog suda nekonfrontiranom iskazu, dostupnost i snaga drugih dokaza, postupovna jamstva obrane, mogućnost iznošenja obrane, mogućnost osporavanja dokaza optužbe, mogućnost obrane podnošenja bitnih dokaznih prijedloga i njihovog prihvaćanja, mogućnost obrane davanja primjedbi na izvedene dokaze, procjena vjerodostojnosti i pouzdanosti nekonfrontiranog iskaza i drugo.

S navedenim u svezi na prijašnjoj sjednici optužnog vijeća priložila je u spis preslike odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj I KŽ-US-28/12 i 96/12, te I KŽ-498/12, 540/12, 549/12, 560/12, 575/12, 779/13, 366/16, 669/16, 536/17.

Zamjenica branitelja prvookrivljene V. L., I. Š., odvjetnica u S., navela je da ostaje pri navodima iz odgovora na optužnicu od 27. veljače 2018. (list 683 do 687) te kod prijedloga, kao i iskaza sa sjednice optužnog vijeća održane 8. svibnja 2018.

Pročitan je odgovor na optužnicu branitelja prvookrivljene V. L., B. Š., odvjetnika u Z.

Branitelj drugookrivljenog N. I., odvjetnik u S. naveo je da ostaje pri navodima iz odgovora na optužnicu od 1. ožujka 2018. (list 688 do 693), te je nadodao da se pridružuje prijedlogu branitelja prvookrivljene da se iz spisa izdvoje nezakoniti dokazi. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka S. K. da jasno proizlazi da je nalog za vještačenje sadržajno nezakonit. Naime, vještak je naveo kako mu je zadatak bio utvrditi je li kome pribavljena imovinska korist i je li time pribavljanjem imovinske koristi nekome prouzročena šteta. Pribavljanje imovinske koristi i prouzročenje štete sadržajno niti jesu niti mogu biti pojmovi ekonomsko financijske struke. To su pojmovi kaznenog prava o čemu odluku može donijeti tek raspravni sud. Dakle, time što je vještaku naloženo da kao vještak ekonomske struke utvrdi postojanje pravnih sadržaja o kojima se može izjasniti tek raspravni sud njemu je dat nezakonit nalog za vještačenje. Konačno to proizlazi iz mišljenja vještaka jer vještak pojedinačno za svako od vještačenih dijela opisanih u rješenju o provođenju istrage, a zatim i u optužnici jasno zauzima pravne stavove, a ne ekonomsko financijske. Štoviše radi zauzetih pravnih stavova vještak čak niti ne provodi ekonomsko financijsko vještačenje, već ga izbjegava provesti navodeći kako mu nije bila dostupna dokumentacija. Dužnost je vještaka pribaviti ekonomsko financijsku dokumentaciju, a ne zauzeti stav koji je iznio u mišljenju "mišljenja sam da iz ovog poslovnog odnosa M. d.d. trpi štetu za fakturirane joj usluge od strane G. d.d., dok je za taj iznos G. d.o.o. ostvarila korist".

Okrivljeni D. I. izjavio je da se u potpunosti slaže sa navodima koje je iznio njegov branitelj, te nema ništa za nadodati.

Branitelj trećeokrivljenog H. K., odvjetnik u S. naveo je da ostaje pri navodima iz odgovora na optužnicu od 7. ožujka 2018. (list 694 do 696), kod izlaganja od 8. svibnja 2018., već tada se pridružio izlaganju kolega branitelja, a da se danas posebno pridružuje izlaganju kolege branitelja I. u pogledu izdvajanja.

Branitelj četvrtookrivljenog M. Š., odvjetnik u Z. naveo je da ostaje pri navodima iz odgovora na optužnicu od 27. veljače 2018. (list 681 do 682) te navoda ranijeg branitelja na ročištu od 8. svibnja 2018. te se pridružio kako navodima branitelja 1-3 okrivljenih iznijetih na tom ročištu, tako i navodima branitelja iznijetih na današnjem ročištu, a poglavito branitelja drugookrivljenog iznijetog danas.

Vijeće je odbilo prijedlog branitelja prvookrivljene V. L., J. F., odvjetnika u S., kao i prijedloge branitelja prvookrivljene B. Š., koji se u odgovoru na optužnicu pridružio navodima branitelja J. F., te nadalje prijedlog branitelja drugookrivljenog D. I., N. I., te prijedlog branitelja trećeokrivljenog S. K., H. K. te prijedloge branitelja četvrtookrivljenog F. G., M. Š. da se iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvoje knjigovodstveno financijsko vještačenje stalnog sudskog vještaka S. K. (list 471-529 spisa) s dopunom (list 619-621 spisa), kao i provedba naloga Županijskog državnog odvjetništva u Splitu za financijsko knjigovodstvenim vještačenjem (list 344 spisa).

U konkretnom slučaju nalaz i mišljenje knjigovodstveno financijskog vještačenja na niti jedan način nije povrijeđena odredba članka 10. ZKP/08 te je navedeno vještačenje izrađeno sukladno financijsko knjigovodstvenoj struci te u skladu s pravilima znanosti i vještine. Navedeno vještačenje provedeno je sukladno nalogu Županijskog državnog odvjetništva u Splitu koji nalog je od 19. rujna 2017. Nalog je proveden sukladno članku 308. i 309. stavak 1. ZKP/08 u odnosu na utvrđivanje i ocjenu važne činjenice od vještaka koji raspolaže stručnim znanjem, a isti sam po sebi nije ni dokaz u kaznenom postupku već isti služi u cilju provedbe financijsko knjigovodstvenog vještačenja.

Stoga navedeno knjigovodstveno financijsko vještačenje nije bilo potrebno izdvojiti iz spisa jer ne bi bilo riječi o nezakonitom dokazu.

U odnosu na prijedlog branitelja prvookrivljene V. L., B. Š., odvjetnika u Z., kao i prijedlozi branitelja drugookrivljenog D. I., N. I., odvjetnika u S. te prijedlozi branitelja trećeokrivljenog S. K., H. K., odvjetnika u S., te prijedlozi branitelja četvrtookrivljenog F. G., M. Š., odvjetnika u Z., da se kao nezakoniti dokazi izdvoje zapisnici o ispitivanju svjedoka M. D. (list 416-418 spisa), E. M. (list 442-443 spisa), M. B. (list 440-441), J. Š. (list 406-407 spisa), D. Ž. (list 420-422 spisa), Ž. B. (list 433-435 spisa), I. J. (list 413-415), S. M. (list 318-399), Z. G. (list 440-441), M. D. (list 469-470 spisa), K. M. (list 444-446 spisa), Ž. B. (list 408-410 spisa), R. P. (list 449-451 spisa), M. M. (list 418-419 spisa), E. P. (list 395-397), Ž. J. (list 447- 448 spisa), A. I. (list 436-437), B. I. (list 438-439), M. H. (list 277-284), N. H. (list 430-432), D. S. (list 240-244), S. P. (list 259-262), D. H. (list 425-426), I. T. (list 266-268), S. P. (list 235- 239), M. R. (list 246-249), Z. B. (list 252-256), A. G. (list 411-412) i D. V. (list 263-265 spisa), navedeni prijedlozi su odbijeni. Naime, riječ je o ispitivanju i zapisnicima citiranih svjedoka koji su ispitani kako je vidljivo u zapisniku o njihovom ispitivanju sukladno zakonskim odredbama Zakona o kaznenom postupku članka 283. – 300. ZKP/08 koje određuje način i pretpostavke za ispitivanje svjedoka. Osim toga iz sadržaja zapisnika o ispitivanju svjedoka ne proizlazi da bi državni odvjetnik postupio suprotno navedenim odredbama, a prema citiranim odredbama ZKP/08 nije navedeno da se o ispitivanju treba obavijestiti branitelja i osumnjičenika, niti da bi u tom slučaju bila riječ o nezakonitom dokazu da bi bile povrijeđene odredbe članka 10. ZKP/08. Konačno, rasprava nije niti započela pa su branitelji optuženika i okrivljenici još uvijek u mogućnosti ostvariti svoja prava na ispitivanju navedenih svjedoka, stoga je odbijen prijedlog obrane za izdvajanje navedenih zapisnika jer su isti zakoniti.

S obzirom na navedeno odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Splitu 10. svibnja 2019.

Predsjednica vijeća:

Zapisničar:

Ivona Rupić, v. r.

Sandra Karuza, v. r.