Rev-x-430/2015-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev x 430/15-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Damira Kontreca člana vijeća i dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, u pravnoj stvari I. tužitelja Ž. S., OIB …, i II. tužiteljice B. S., OIB …, iz O., oboje zastupani po punomoćniku T. F., odvjetniku u O., protiv I. tuženika S. K., OIB …, iz O., i II. tuženice Republike Hrvatske, OIB …, Ministarstvo unutarnjih poslova, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku, Građansko upravni odjel, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž x-87/2014-4 od 30. listopada 2014., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P- 258/2012-30 od 12. ožujka 2014., u sjednici vijeća održanoj 22. studenoga 2017.,

p r e s u d i o j e :

Revizija tužitelja odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

Presudom suda prvog stupnja naloženo je I. tuženiku da tužiteljima na ime materijalne štete isplati iznos od 42.939,00 kn sa zateznim kamatama.

Naloženo je II. tuženiku Republici Hrvatskoj da tužiteljima na ime materijalne štete isplati iznos od 60.193,40 kn sa zateznim kamatama, kao i da na ime nematerijalne štete isplati I. tužitelju iznos od 220.000,00 kn, te II. tužiteljici iznos od 220.000,00 kn sa zateznim kamatama.

Također je naloženo I. tuženiku S. K. i II. tuženici Republici Hrvatskoj da tužiteljima naknade parnične troškove u iznosu od 124.798,50 kn sa zateznim kamatama.

Presudom suda drugog stupnja preinačena je prvostupanjska presuda u dosuđujućem dijelu u odnosu na II. tuženika, te je odbijen tužbeni zahtjev u odnosu na II. tuženika u cijelosti. Određeno je da svaka stranka podmiruje svoj trošak parničnog postupka.

Rev x 430/15-2

Protiv drugostupanjske presude reviziju su podnijeli tužitelji zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da revizijski sud prihvati reviziju, ukine drugostupanjsku presudu i predmet vrati drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Odgovor na reviziju nije podnesen.

Revizija nije osnovana.

Pobijana presuda ispitana je na temelju odredbe čl. 392.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 43/13 i 89/14 - dalje: ZPP) samo u onom dijelu u kojem se pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

Neosnovan je revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.

Revidenti navode da je drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer da u drugostupanjskoj presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a da oni koji su navedeni u znatnoj mjeri su proturječni, te da o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danih u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, pa se iz navedenog drugostupanjska presuda ne može ispitati.

Suprotno navodima revizije, drugostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati; presuda sadrži sve razloge o odlučnim činjenicama koji su međusobno jasni i nisu u proturječju, a također o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danih u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

Iz sadržaja revizije proizlazi i navod kako drugostupanjski sud nije pravilno primijenio odredbu čl. 373. toč. 2. i 3. ZPP.

Protivno navodima revizije sud drugog stupnja je pravilno primijenio odredbu čl. 373. ZPP, prema kojoj će drugostupanjski sud odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu, odnosno presudom će preinačiti prvostupanjsku presudu ako prema stanju spisa nađe:

1. da bitne činjenice između stranaka nisu sporne ili

2. da ih je moguće utvrditi i na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o tome je li prvostupanjski sud prigodom donošenja svoje odluke uzeo u obzir i te isprave, odnosno izvedene dokaze.

Sud drugog stupnja je preinačio prvostupanjsku presudu u odnosu na II. tuženika te je odbio tužbeni zahtjev, smatrajući kako je prvostupanjski sud iz činjenica što ih je utvrdio izveo nepravilan zaključak o postojanju drugih činjenica.

Također je neosnovan i revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

Predmet spora je zahtjev tužitelja da im II. tuženik naknadi štetu koji su pretrpjeli zbog smrti sina mldb. M. S., koji je smrtno stradao 12. listopada 2003. u Ul. … od metka

Rev x 430/15-2

ispaljenog iz automatske puške iz koje je pucao I. tuženik S. K. Smatraju da II. tuženik odgovara na temelju odredbe čl. 13. Zakona o sustavu državne uprave ("Narodne novine" broj 75/93, 92/96, 48/99, 15/00, 59/01, 199/03, 79/07 – dalje: ZSDU) u vezi sa čl. 213.-217. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 110/97, 58/99, 112/99 i 58/026 – dalje: ZKP), jer djelatnici policije koji su vršili pretragu stana I. tuženika S. K. 13. listopada 2003. nisu do kraja odmotali urolani tepih, u kojem se nalazila automatska puška, odnosno nisu pravilno izvršili pretragu stana i time da su uzrokovali štetu tužiteljima.

Sud prvog stupnja je prihvatio tužbeni zahtjev u odnosu na II. tuženika smatrajući da je pretraga nepravilno izvršena, dok je sud drugog stupnja primjenjujući odredbu čl. 373. toč. 2. i 3. ZPP ocijenio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

Prema odredbi čl. 13. ZSDU propisano je da Republika Hrvatska odgovara za štetu koja građaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave.

Za postojanje odgovornosti Republike Hrvatske, u konkretnom slučaju II. tuženika, za štetu u smislu odredbe čl. 13. ZSDU trebaju biti kumulativno ispunjene tri pravne pretpostavke:

1. nezakonit i nepravilan rad državne uprave (djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske);

2. postojanje štete koja je zbog toga nastala tužiteljima;

3. uzročna veza između nezakonitog i nepravilnog rada tijela državne uprave i nastale štete tužiteljima (pri čemu je bitno dokazati da je nastala šteta neposredna posljedica nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne uprave, tj. da šteta ne bi nastala da njega nije bilo).

Sporno u tijeku postupka je da li je pretraga Policije izvršena na pravilan način. Sud drugog stupnja je primjenjujući odredbu čl. 373. toč. 2. i 3. ZPP zaključio da je pretraga izvršena na pravilan način i da provođenje pretrage nije ni u kakvoj uzročnoj vezi s nastupjelom štetom.

Odlučujući o revizijskom razlogu pogrešne primjene materijalnog prava, ovaj sud prihvaća zauzeto pravno shvaćanje drugostupanjskog suda, kao i razloge iznesene u obrazloženju drugostupanjske presude.

Odredbom čl. 396.a st. 1. ZPP propisano je da se revizijski sud može, kad odbije reviziju iz čl. 382. st. 1. ZPP, umjesto posebnog obrazloženja, pozvati na razloge iz prvostupanjske odnosno drugostupanjske presude, ako ih prihvaća.

Na temelju odredbe čl. 396.a st. 2. ZPP u slučaju iz st. 1. tog članka revizijski sud je dužan na internetskim stranicama objaviti razloge nižestupanjske odluke ili odluke na koju se poziva.

S obzirom da je revizijski sud prihvatio razloge iznesene u obrazloženju drugostupanjske presude glede primjene materijalnog prava, revidenti se umjesto posebnog

Rev x 430/15-2

obrazloženja u ovoj odluci, u kojem bi te razloge samo trebalo ponoviti, u smislu već ranije citirane odredbe čl. 396.a st. 1. ZPP upućuju na obrazloženje drugostupanjske presude, koje će se na temelju odredbe st. 2. istog članka objaviti na internetskim stranicama.

Kako se nisu ostvarili revizijski razlozi, valjalo je reviziju tužitelja na temelju odredbe čl. 393. ZPP odbiti kao neosnovanu.

Zagreb, 22. studenoga 2017.

Predsjednik vijeća:

Željko Glušić, v. r.