Rev-2886/1995-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 2886/1995-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca dr. Ive Grbina kao predsjednika vijeća, te Miroslave Vekić, Miljenke Vraničar, Tome Gložinića i Ivana Mikšića kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice B.K. iz M., koju zastupaju mr. M.R. i M.P., odvjetnici u V., protiv tuženika J.T. iz V., koga zastupa M.K., odvjetnik u V., radi proglašenja da izvršenje nije dopušteno, rješavajući reviziju tuženika protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Varaždinu od 28. ožujka 1995. br. Gž 420/95-2, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Varaždinu od 14. veljače 1995. br. P 1063/94-4, u sjednici održanoj dana 28. siječnja 1999.,

p r e s u d i o j e :

Odbija se revizija tuženika kao neosnovana.

Obrazloženje

Presudom suda prvoga stupnja oglašeno je izvršenje na jednoj polovini djela k.č.br. 866/1 pašnjak S. od 1257 m5 upisana u z.k.ul.br. 1887 k.o. V. sa sagrađenom klijeti, radi namirenja tuženika kao vjerovnika u predmetu toga suda br. I-1350/93, kao nedopušteno.

Tuženik je dužan naknaditi tužiteljici parnični trošak.

Sud drugog stupnja potvrdio je presudu suda prvoga stupnja.

Protiv presude suda drugoga stupnja tuženik je izjavio reviziju zbog pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da ovaj sud pobijanu presudu preinači u smislu navoda revizije, ili da ukine presude obaju sudova nižega stupnja i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Tužiteljica nije odgovorila na reviziju, a ni Državni odvjetnik Republike Hrvatske se o njoj nije izjasnio.

Revizija nije osnovana.

Prije navedenim rješenjem suda prvoga stupnja dopušteno je izvršenje na spomenutim nekretninama u korist tuženika kao vjerovnika na temelju založnog prava koje je osnovano sporazumno između vjerovnika i dužnika glede tih nekretnina.

Povodom prigovora tužiteljice u smislu odredbe čl. 56. tada važećeg Zakona o izvršnom postupku - dalje: ZIP, da predmetne nekretnine čine bračnu stečevinu njezinu i dužnika, tj. njezinog muža S.K., a njezin udio na tim nekretninama da čini 1/2 dijela, tražeći da sud izvršenje

oglasi nedopuštenim i protivljenja tuženika, sud je nju po čl. 57. s tim zahtjevom uputio na parnicu.

Sud prvog stupnja je ispitujući osnovanost tužbenog zahtjeva utvrdio da su predmetne nekretnine kupljene u vrijeme trajanja braka tužiteljice i dužnika zajedničkim sredstvima stečenim radom, te da doprinos tužiteljice u njezinom sticanju iznosi 1/2 dijela. Stoga je taj sud zaključio da te nekretnine čine zajedničku imovinu bračnih drugova, unatoč tome što je samo muž tužiteljice, tj. dužnik upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama, pa je stoga u navedenom opsegu izvršenje oglasio nedopuštenim.

Sud drugog stupnja u potpunosti je prihvatio pravno stajalište suda prvoga stupnja.

Pravno stajalište sudova nižega stupnja je pravilno. Po odredbi čl. 277. Zakona o braku i porodičnim odnosima zajedničkom imovinom bračni drugovi raspolažu sporazumom.

Stavak 2. toga članka predviđa da svojim udjelom u zajedničkoj imovini ni jedan bračni drug ne može samostalno raspolagati, niti ga opteretiti pravnim poslom među živima.

Prema tome, dužnik nije mogao raspolagati čak ni svojim udjelom u zajedničkoj imovini, a pogotovo ne udjelom tužiteljice u toj imovini, koja je vlasništvo na spomenutim nekretninama, koje upravo čine zajedničku stečevinu bračnih drugova, stekla unatoč tome što nije upisana u zemljišnim knjigama, pa su stoga sudovi nižega stupnja pravilno ocijenili kao neodlučan prigovor tuženika, što ga ovaj ponavlja u reviziji, da je on postupao s povjerenjem u zemljišne knjige i da je stoga savjesni stjecatelj založnog prava na konkretnim nekretninama.

Iz svih navedenih razloga su sudovi nižega stupnja pravilno primijenili materijalno pravo, pa je stoga reviziju kao neosnovanu trebalo odbiti (čl. 393. Zakona o parničnom postupku).

U Zagrebu, 28. siječnja 1999.

Predsjednik vijeća:

dr. Ivo Grbin, v.r.