Kzz-24/2009-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske
Legislator summary
AI generatedVrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Vesne Vrbetić kao predsjednice vijeća, te Žarka Dundovića i Dražena Tripala, kao članova vijeća uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Ivana Protkovića, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv os. Ž. K., zbog kaznenog djela iz čl. 272. st. 4. Kaznenog zakona, odlučujući o zahtjevu za zaštitu zakonitosti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske od 30. lipnja 2009., broj KZZ-DO-7/09, podignutom protiv presude Županijskog suda u Gospiću od 08. prosinca 2008., broj Kž-73/08, u sjednici održanoj dana 16. rujna 2009., saslušavši zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Dragu Marincela,
Legislator headnote
AI generatedKzz-24/2009-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: U izreci citiranom presudom Županijski sud u Gospiću je prihvaćanjem žalbe opt. Ž. K., a povodom nje, i po službenoj dužnosti, preinačio prvostupanjsku presudu Općinskog suda u Senju od 14. ožujka 2008., broj K-10/06-44 kojom je Ž. K. zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće iz čl. 272. st. 4. KZ-a osuđen na kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci, na način da mu je zbog istog kaznenog djela izrekao kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci, čije izvršenje je primjenom uvjetne osude iz čl. 67. KZ-a odgođeno pod uvjetom da u roku od četiri godine ne počini novo kazneno djelo.
Full text
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Kzz 24/09-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Vesne Vrbetić kao predsjednice vijeća, te Žarka Dundovića i Dražena Tripala, kao članova vijeća uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Ivana Protkovića, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv os. Ž. K., zbog kaznenog djela iz čl. 272. st. 4. Kaznenog zakona, odlučujući o zahtjevu za zaštitu zakonitosti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske od 30. lipnja 2009., broj KZZ-DO-7/09, podignutom protiv presude Županijskog suda u Gospiću od 08. prosinca 2008., broj Kž-73/08, u sjednici održanoj dana 16. rujna 2009., saslušavši zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Dragu Marincela,
p r e s u d i o j e:
Utvrđuje se da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan.
Ukida se u cijelosti drugostupanjska presuda Županijskog suda u Gospiću od 8. prosinca 2008., broj Kž-73/08, te se predmet vraća drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
U izreci citiranom presudom Županijski sud u Gospiću je prihvaćanjem žalbe opt. Ž. K., a povodom nje, i po službenoj dužnosti, preinačio prvostupanjsku presudu Općinskog suda u Senju od 14. ožujka 2008., broj K-10/06-44 kojom je Ž. K. zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće iz čl. 272. st. 4. KZ-a osuđen na kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci, na način da mu je zbog istog kaznenog djela izrekao kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci, čije izvršenje je primjenom uvjetne osude iz čl. 67. KZ-a odgođeno pod uvjetom da u roku od četiri godine ne počini novo kazneno djelo.
Protiv te presude Državni odvjetnik Republike Hrvatske podigao je zahtjev za zaštitu zakonitosti smatrajući da je njome povrijeđena odredba čl. 388. st. 1. ZKP-a i odredba čl. 390. st. 1. ZKP-a. U zahtjevu se predlaže da Vrhovni sud Republike Hrvatske utvrdi navedenu povredu zakona te da se pobijana presuda ukine i predmet vrati Županijskom sudu u Gospiću na ponovno odlučivanje.
Zahtjev za zaštitu zakonitosti je osnovan.
U pravu je državni odvjetnik kada tvrdi da Županijski sud u Gospiću, kao sud drugog stupnja, nije mogao prihvatiti kao osnovane navode iz optuženikove žalbe o počinjenim povredama odredaba kaznenog postupka iz čl. 367. st. 1. toč. 11. ZKP-a, a i po službenoj dužnosti, te utvrditi da presuda nema valjanih razloga, da nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama i da postoji proturječnost između razloga presude i sadržaja isprava, i nakon toga preinačiti prvostupanjsku presudu.
Naime, ako drugostupanjski sud utvrdi da je prvostupanjski sud počinio neku od bitnih povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 367. st. 1. ZKP-a, i to neovisno je li to utvrdio prihvaćanjem žalbe ili po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 379. st. 1. toč. 1. ZKP-a, mora pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje. Naime, u odredbi čl. 367. st. 1. ZKP-a su navedene tzv. apsolutne povrede odredaba kaznenog postupka zbog kojih se presuda mora ukinuti jer je težina takovih postupovnih propusta takva da one negativno utječu na ispravnost i zakonitost pobijane odluke. Kod apsolutnih povreda odredaba kaznenog postupka, se dakle, ne utvrđuje kao kod tzv. relativnih postupovnih povreda iz čl. 367. st. 3. ZKP-a, da su one u svakom konkretnom slučaju utjecale ili mogle utjecati na presudu.
Samo iznimno, i to u slučaju kada su počinjene apsolutne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 367. st. 1. toč. 5., 9. i 10. ZKP-a, drugostupanjski sud može, dakako, pod daljnjim uvjetima propisanim u čl. 390. st. 1. ZKP-a, preinačiti takvu presudu, a ne ju ukinuti.
Prema tome, u konkretnom slučaju, kada je drugostupanjski sud prihvaćanjem žalbe i po službenoj dužnosti utvrdio povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 367. st. 1. toč. 11. ZKP-a, morao je pobijanu presudu ukinuti na temelju odredbe čl. 388. st. 1. ZKP-a i predmet vratiti na ponovno suđenje sudu prvog stupnja, a ne ju preinačiti pozivajući se na odredbu čl. 390. st. 1. ZKP-a.
Nadalje, u pravu je državni odvjetnik kada u zahtjevu za zaštitu zakonitosti ukazuje da drugostupanjski sud nije mogao u pobijanoj presudi utvrditi da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje, i unatoč tome, preinačiti pobijanu presudu.
Naime, uistinu sud drugog stupnja nije mogao, u sjednici vijeća, dakle, bez održavanja rasprave, utvrditi da uzrok skretanja osuđenika na suprotnu stranu kolnika nije bio, kako je to utvrdio sud prvog stupnja, osuđenikova nepažnja, već da se radilo o naglom skretanju koje je karakteristično za izbjegavanje opasnosti. Uzrok prometne nesreće je svakako odlučna činjenica koja se mora sa potpunom izvjesnošću utvrditi nakon održane rasprave u kontradiktornom postupku, a ne može ju utvrditi sud drugog stupnja u sjednici vijeća na temelju stanja spisa.
Dakle, ukoliko je sud drugog stupnja, u smislu odredbe čl. 388. st. 1. ZKP-a, prihvaćajući žalbene navode osuđenika, smatrao da je činjenično stanje pogrešno ili nepotpuno utvrđeno, da treba naložiti novu glavnu raspravu pred prvostupanjskim sudom, morao je prvostupanjsku presudu ukinuti, a nikako ju preinačiti pozivom na odredbu čl. 390. st. 1. ZKP-a.
Iz svih naprijed navedenih razloga trebalo je zahtjev za zaštitu zakonitosti prihvatiti jer je sud drugog stupnja doista povrijedio zakon na način da nije primijenio odredbu čl. 388. st. 1. ZKP-a koju je morao primijeniti i ukinuti pobijanu presudu, te što je primijenio odredbu čl. 390. st. 1. ZKP-a koju u konkretnom slučaju nije mogao primijeniti.
Kako je povreda zakona učinjena na štetu osuđenika, jer je pobijanom presudom osuđenik pravomoćno proglašen krivim zbog predmetnog kaznenog djela, trebalo je pobijanu presudu na temelju čl. 422. st. 1. ZKP-a ukinuti i predmet vratiti sudu drugog stupnja na ponovno odlučivanje.
U ponovljenom postupku sud drugog stupnja će ocijeniti žalbene navode osuđenika, a ispitat će presudu i po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 379. st. 1. ZKP-a, te ukoliko utvrdi da je sud prvog stupnja počinio povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 367. st. 1. ZKP-a ili prihvati žalbene navode o tome da je činjenično stanje pogrešno ili nepotpuno utvrđeno, ukinut će pobijanu presudu na temelju čl. 388. st. 1. ZKP-a i predmet vratiti na ponovno suđenje, s tim da će u ponovljenom postupku sud biti vezan odredbom čl. 381. ZKP-a.
Iz svih naprijed navedenih razloga temeljem čl. 422. st. 1. ZKP-a je presuđeno kao u izreci.
U Zagrebu, 16. rujna 2009.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Ivan Protković, v. r.
Vesna Vrbetić, v. r.