III Kr-26/2019-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske
Legislator summary
AI generatedVrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Ileane Vinja kao predsjednice vijeća, te Ranka Marijana i Melite Božičević-Grbić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Maje Ivanović Stilinović kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenika Ž. M. zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 1. i 4. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17. – dalje: KZ/11.), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog suda u Karlovcu, od 16. siječnja 2017. broj K-465/2014-53, i presuda Županijskog suda u Rijeci, od 9. svibnja 2018. broj Kž-209/2017-2, u sjednici održanoj 14. ožujka 2019.,
Legislator headnote
AI generatedIII Kr-26/2019-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Pravomoćnom presudom, koju čine presuda Općinskog suda u Karlovcu, od 16. siječnja 2017. broj K-465/2014-53 i presuda Županijskog suda u Rijeci, od 9. svibnja 2018. broj Kž-209/2017-2, Ž. M. je proglašen krivim zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 1. i 4. KZ/11., te je uz primjenu čl. 48. st. 2. i čl. 49. st. 1. toč. 3. KZ/11. osuđen na kaznu zatvora u trajanju dvije godine. Na temelju čl. 57. st. 1. i 2. KZ/11., izrečena mu je djelomična uvjetna osuda na način da neuvjetovani dio kazne iznosi jednu godinu i isti se ima izvršiti, a ostatak izrečene kazne, u trajanju jedne godine, neće se izvršiti ako za vrijeme tri godine ne počini novo kazneno djelo.
Full text
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: III Kr-26/2019-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Ileane Vinja kao predsjednice vijeća, te Ranka Marijana i Melite Božičević-Grbić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Maje Ivanović Stilinović kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenika Ž. M. zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 1. i 4. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17. – dalje: KZ/11.), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog suda u Karlovcu, od 16. siječnja 2017. broj K-465/2014-53, i presuda Županijskog suda u Rijeci, od 9. svibnja 2018. broj Kž-209/2017-2, u sjednici održanoj 14. ožujka 2019.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se zahtjev osuđenika Ž. M. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, kao neosnovan.
Obrazloženje
Pravomoćnom presudom, koju čine presuda Općinskog suda u Karlovcu, od 16. siječnja 2017. broj K-465/2014-53 i presuda Županijskog suda u Rijeci, od 9. svibnja 2018. broj Kž-209/2017-2, Ž. M. je proglašen krivim zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 1. i 4. KZ/11., te je uz primjenu čl. 48. st. 2. i čl. 49. st. 1. toč. 3. KZ/11. osuđen na kaznu zatvora u trajanju dvije godine. Na temelju čl. 57. st. 1. i 2. KZ/11., izrečena mu je djelomična uvjetna osuda na način da neuvjetovani dio kazne iznosi jednu godinu i isti se ima izvršiti, a ostatak izrečene kazne, u trajanju jedne godine, neće se izvršiti ako za vrijeme tri godine ne počini novo kazneno djelo.
Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude podnio je osuđenik, putem branitelja M. R., odvjetnika iz K., zbog povrede kaznenog zakona na štetu osuđenika, s prijedlogom pravomoćnu presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak, odnosno preinačiti „… na način da se isti oslobodi od optužbe …“.
Postupajući u skladu s odredbom čl. 518. st. 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17. – dalje: ZKP/08.) spis je dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, koje je podnijelo odgovor na zahtjev u kojem iznosi stav kako je zahtjev neosnovan.
Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude nije osnovan.
Odredbom čl. 517. ZKP/08. je propisano da se zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude može podnijeti zbog određenih povreda kaznenog zakona na štetu osuđenika, povreda odredaba kaznenog postupka koje su u tom članku taksativno navedene, te zbog povrede prava okrivljenika na obranu na raspravi ili povrede odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku, ako je ta povreda mogla utjecati na presudu.
Iz sadržaja zahtjeva se ne može iščitati u čemu to podnositelj vidi povredu kaznenog zakona na štetu osuđenika iz čl. 517. st. 1. toč. 1. ZKP/08. Premda, paušalno, tvrdi da je došlo do povrede kaznenog zakona, iz sadržaja zahtjeva proizlaze brojni prigovori činjeničnim utvrđenjima. Podnositelj zahtjeva smatra da nije bilo dovoljno dokaza da bi optuženik mogao biti proglašen krivim, a svoje zaključke kako „… nije dokazana krivnja osuđenika …“ temelji na nalazu i mišljenju prometnog vještaka te iskazu svjedoka.
Međutim, ovaj se izvanredni pravni lijek, suglasno citiranoj odredbi čl. 517. ZKP/08., ne može podnijeti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Tvrdnje podnositelja zahtjeva, kojima osporava utvrđeno činjenično stanje, usmjerene su na revalorizaciju utvrđenog činjeničnog stanja u pokušaju da se izazove odluka suda trećeg stupnja, mimo uvjeta predviđenih zakonom.
Slijedom iznijetog, trebalo je na temelju čl. 519. u svezi čl. 512. ZKP/08. odlučiti kao u izreci.
Zagreb, 14. ožujka 2019.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Maja Ivanović Stilinović, v. r.
Ileana Vinja, v. r.