Ppž-1741/2023-2 · Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske



Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Jasne Momirović kao predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Hane Bogović kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika MU, zbog prekršaja iz čl. 224. st. 3. u svezi sa st. 1. t. 30. Zakona o vodama („Narodne novine“, broj 66/19, 84/21), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata, Središnjeg ureda, Sektora za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Službe koordinacije nadzora korištenja voda i vodnoga dobra, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, broj: 73. Pp-4614/2022, od 28. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj 23. rujna 2025.,

p r e s u d i o j e:

Prihvaćanjem žalbe tužitelja Državnog inspektorata, Središnjeg ureda, Sektora za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Službe koordinacije nadzora korištenja voda i vodnoga dobra, a u povodu te žalbe i po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u pravnoj oznaci djela i u oduci o kazni, tako da se učinjeno djelo iz izreke pobijane presude pravno označava kao prekršaj iz čl. 224. st. 3. u svezi sa st. 1. t. 30. Zakona o vodama („Narodne novine“, broj 66/19, 84/21, 47/23), pa se na temelju tog propisa uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 – dalje u tekstu PZ), okrivljeniku MU izriče novčana kazna u iznosu od 250,00 eura (dvjestopedeseteura), koju je dužan platiti u roku od 30 (trideset) dana, računajući od primitka ove presude, a ako u navedenom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, sukladno čl. 152. st. 3. PZ novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenik je proglašen krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna / 66,36 eura, zbog prekršaja iz čl. 224. st. 3. u svezi sa st. 1. t. 30. Zakona o vodama, činjenično opisanog u izreci.

2. Istom presudom okrivljenik je oslobođen obveze naknade troškova prekršajnog postupka.

3. Protiv te presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, zbog odluke o kazni, kako to proizlazi iz sadržaja žalbe, s prijedlogom da se okrivljenik kazni najmanje minimalnom kaznom propisanom za predmetni prekršaj.

4. Žalba je osnovana.

5. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i čl. 202. st. 1. PZ, ovaj sud je utvrdio da u predmetu nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. PZ, te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, a na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Nadalje, nakon počinjenja prekršaja i donošenja pobijane presude, dana 4. svibnja 2023. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama („Narodne novine“, broj 47/23), kao povoljniji propis, koji za počinitelje predmetnog prekršaja fizičku osobu propisuje nešto blažu novčanu kaznu (od 530,00 do 1320,00 eura), u odnosu na propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja (od 4.000,00 do 10.000,00 kuna), pa je ovaj sud po službenoj dužnosti, sukladno čl. 3. PZ izmijenio pravnu kvalifikaciju djela i djelo pravno označio po blažem propisu, kao u izreci.

7. Ispitujući odluku o kaznu u smislu navoda žalbe, te imajući u vidu propisanu novčanu kaznu za predmetni prekršaj, ovaj sud nalazi da iako na strani okrivljenika prvostupanjski sud nije našao otegotnih okolnosti, a kao olakotne okolnosti je uzeo u obzir dosadašnju nekažnjavanost, priznanje prekršaja, te njegove osobne prilike i loše imovno stanje, opravdano tužitelj u žalbi ističe da je izrečena kazna preblaga, jer po ocjeni ovog suda, a suprotno tvrdnji žalitelja, u ovom slučaju ima osnove za primjenu čl. 37. PZ i ublažavanje kazne okrivljeniku ispod donje granice propisane kazne za predmetni prekršaj, ali ne i ispod iznosa novčane kazne izrečenog ovom presudom.

8. Stoga je prihvaćanjem žalbe tužitelja, preinačena pobijana presuda u odluci o kazni i okrivljeniku izrečena kazna kao u izreci, koju ovaj sud smatra primjerenom težini počinjenog prekršaja, stupnju krivnje okrivljenika i opasnosti djela, kao i ostalim okolnostima odlučnim za odmjeravanje kazne, te da je ista pogodna da se njezinim izricanjem ostvari kako opća tako i posebna svrha izricanja prekršajnih sankcija, odnosno da će se okrivljenik ubuduće kloniti činjenja prekršaja.

9. Slijedom navedenog trebalo je odlučiti kao u izreci, s tim da sukladno čl. 152. PZ, ako okrivljenik u roku koji je određen za plaćanje kazne, plati dvije trećine izrečene novčane kazne, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom.

U Zagrebu 23. rujna 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Hana Bogović, v.r.

Jasna Momirović, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.