Rev-748/1995-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-748/1995-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Veseljka Šeparovića kao predsjednika vijeća, te Ilije Čuljata, Jakoba Miletića, Vjere Delić i Katarine Buljan kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M.Z. iz S.B., . ., kojeg zastupa punomoćnik Ž.R., odvjetnik iz S.B., protiv tuženika D.K. iz V., .. . ., kojeg zastupa punomoćnica Lj.K. -S., odvjetnica iz V., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Bjelovaru od 29. rujna 1994. godine broj Gž- 1708/94-2, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Virovitici od 21. lipnja 1994. godine broj P-74/92-12, u sjednici održanoj dana 12. svibnja 1999. godine,

p r e s u d i o j e :

Revizija tužitelja odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužitelja i potvrđena je presuda suda prvog stupnja kojom je odbijen tužbeni zahtjev prema tuženiku za naknadu štete u iznosu od 50.604,91 kn, sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate, te uz naknadu parničnih troškova.

Protiv pravomoćne drugostupanjske presude tužitelj je izjavio reviziju zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka, predloživši ukidanje nižestupanjskih presuda i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Tuženik nije odgovorio, niti se o izjavljenoj reviziji izjasnio nadležni državni odvjetnik.

Revizija nije osnovana.

U provedenom postupku nije učinjena bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 10. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91 i 91/92 - dalje ZPP), na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju čl. 386. ZPP.

O ostalim bitnim povredama revizijski sud vodi računa samo ako revident na njih ukazuje, pa kako navodi revizije ni opisno ne upućuju na postojanje neke od povreda postupka, nije ostvaren

revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.

Neosnovana je tvrdnja revidenta da je pri donošenju pobijane presude pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

Nižestupanjski sudovi su utvrdili:

- da je tužitelj posudio tuženiku svoje motorno vozilo,

- da je vozilo tužitelja oštećeno u prometnoj nezgodi - sudaru s teretnim vozilom, kojom prilikom je vozilom tužitelja upravljao tuženik, vozeći brzinom od 59 km/h,

- da je do prometne nezgode došlo na desnoj kolničkoj traci gledano u smjeru kretanja tuženika,

- da je teretno vozilo koje je sudjelovalo u toj prometnoj nezgodi prešlo na svoju lijevu kolničku traku za najmanje 0,5 metara,

- da je protiv tuženika odbijena optužba da je počinio krivično djelo protiv sigurnosti javnog prometa sudjelovanjem u navedenoj prometnoj nezgodi.

Nižestupanjski sudovi su pravilno zaključili da tuženik nije kriv za prometnu nezgodu, pa tako ni za štetu na vozilu, jer iz utvrđenih činjenica proizlazi krivnja drugog sudionika, vozača teretnog vozila.

Prema pravnom pravilu paragrafa 979. OGZ rizik slučajne propasti, oštećenja ili gubitka posuđene stvari (tj. ako je do toga došlo zbog djelovanja više sile, slučaja ili krivnje neke treće osobe) pada na teret posudbodavca, osim ako se radilo o protuugovornom, neuobičajenom ili nesvrsishodnom načinu upotrebe posuđene stvari (ili ako je stvar u to vrijeme bila u posudbi kod neke treće osobe bez prethodne suglasnosti posudbodavca). Okolnosti konkretnog slučaja ne upućuju na postojanje elemanata za prelazak rizika na teret posudboprimca, niti je tužitelj tijekom postupka ukazivao da bi tuženik postupao protuugovorno ili neuobičajeno s posuđenim vozilom.

Stoga su nižestupanjski sudovi pravilno primijenili materijalno pravo iz pravnog pravila paragrafa 979. OGZ kada su odbili tužbeni zahtjev.

Kako ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, a ni razlozi na koje revizijski sud pazi po službenoj dužnosti, o reviziji tužitelja odlučeno je na temelju čl. 393. ZPP.

U Zagrebu, 12. svibnja 1999. godine.

Predsjednik vijeća:

Veseljko Šeparović, v.r.