Legislator Case Law & Legislation
IV Kž-114/2008-3 AI generated

Criminal appeal dismissed; directors' failure to file bankruptcy was not a crime under old Commercial Companies Act.

Case Number IV Kž-114/2008-3
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Dismissed

Legislator summary

AI generated

The Supreme Court of Croatia dismissed the prosecutor's appeal against a lower court's decision to reject an investigation request. The prosecutor argued that company directors failed to file for bankruptcy when the company became insolvent, constituting a crime under the Commercial Companies Act. The court ruled that the specific provision requiring bankruptcy filing for limited liability companies had been amended and no longer explicitly linked to criminal liability in the relevant timeframe. Consequently, the court held that the directors' omission did not constitute a criminal offense because the law did not clearly define such conduct as a crime at the time it occurred.

Legislator headnote

AI generated

Art. 626. st. 1. toč. 2. Zakona o trgovačkim društvima; Art. 2. Kaznenog zakona: The court established that a director's failure to initiate bankruptcy proceedings, where the specific statutory obligation was not explicitly criminalized by the law at the time, does not constitute a criminal offense.

Keywords

AI generated
Commercial Companies Act Criminal Liability Bankruptcy Proceedings Limited Liability Company Principle of Legality Insolvency Criminal Appeal

Cited Legislation

AI generated
Art. 626. st. 1. toč. 2. Zakona o trgovačkim društvima
Art. 251. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima
Art. 430. Zakona o trgovačkim društvima
Art. 3. st. 1. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela
Art. 2. Kaznenog zakona
Art. 398. st. 3. Zakona o kaznenom postupku

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: IV Kž 114/08-3

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Damira Kosa, kao predsjednika vijeća, te Ranka Marijana i Miroslava Šovanja, kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Ivone Horvatić, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv osumnjičenog M. K. i dr., zbog kaznenih djela iz čl. 286. Kaznenog zakona i dr., odlučujući o žalbi državnog odvjetnika, podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu od 10. studenog 2008. godine, broj Kv-232/08 (Kio-54/08) u sjednici održanoj dana 20. siječnja 2009. godine,

r i j e š i o j e:

Žalba državnog odvjetnika odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem vijeće Županijskog suda u Varaždinu, prihvaćajući neslaganje istražnog suca, odbilo je u odnosu na toč 5. istražni zahtjev državnog odvjetnika, protiv osumnjičenog D. K. i osumnjičenog M. K. zbog kaznenog djela iz čl. 626. st. 1. toč. 2. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ 111/93; 34/99, 52/00 i 118/03), te u odnosu na toč. 8. protiv osumnjičenog trgovačkog društva „S.“ d.o.o, K., zbog kaznenog djela iz čl. 626. st. 1. toč. 2. Zakona o trgovačkim društvima i u vezi čl. 3. st. 1. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.

Protiv tog rješenja žalbu je podnio državni odvjetnik zbog povrede zakona, te predlaže preinačenje pobijanog rješenja na način da se provede istraga protiv osumnjičenika zbog inkriminiranih kaznenih djela.

Žalba nije osnovana.

činili kazneno djelo povrede

Osumnjičenima D. K. i M. K. se stavlja na teret da su po

dužnosti u slučaju gubitka, prezaduženosti ili nesposobnosti za plaćanje iz čl. 626. st. 1. toč. 2. Zakona o trgovačkim društvima na način da, u vremenu od 14. svibnja do 04. lipnja 2005. godine, kao članovi uprave trgovačkog društva „S.“ d.o.o., protivno odredbi čl. 251. st. 2., odnosno u vezi druge rečenice st. 1. čl. 430. Zakona o trgovačkim društvima, nisu zatražili otvaranje stečajnog postupka kad je društvo bilo nesposobno za plaćanje.

IV Kž 114/08-3

Suprotno stajalištu državnog odvjetnika takvo ponašanje u inkriminirano vrijeme nije bilo propisano kao kazneno djelo.

Naime, čl. 626. st. 1. toč. 2. Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine", broj 111/93, 34/99, 52/00 i 118/03) je blanketna odredba koja, među ostalim, upućuje i na odredbu čl. 251. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima (obveza uprave dioničkog društva koje je nesposobno za plaćanje ili prezaduženo da u roku od tri tjedna po nastanku razloga za pokretanje stečajnog postupka zatraži otvaranje tog postupka ili postupka prisilne nagodbe), odnosno odredbu druge rečenice stavka 1. članka 430. Zakona o trgovačkim društvima. Članak 430. Zakona o trgovačkim društvima, koji se inače odnosi na društvo s ograničenom odgovornošću, nakon izmjena koje su u primjeni od 01. siječnja 2004. godine sastoji se od jedne rečenice i propisuje: „Na dužnu pozornost i odgovornost članova uprave na odgovarajući se način primjenjuju odredbe čl. 252. i 273. ovoga Zakona.“

Dakle, izmijenjeni i u inkriminirano vrijeme važeći čl. 430. Zakona o trgovačkim društvima jedino propisuje da se na dužnu pozornost i odgovornost članova uprave društva s ograničenom odgovornošću na odgovarajući način primjenjuju odredbe čl. 252. i čl. 273. Zakona o trgovačkim društvima, dok ne propisuje i primjenu čl. 251. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima kao što je to propisivala u drugoj rečenici prije važeća odredba čl. 430. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ 111/93; 34/99, 52/00). To znači da izmjenom čl. 430. Zakona o trgovačkim društvima nije došlo do odgovarajuće izmjene i čl. 626. Zakona o trgovačkim društvima koji se poziva na primjenu druge rečenice st. 1. čl. 430. Zakona o trgovačkim društvima, koja rečenica nakon izmjena više ne postoji.

Takva nedosljedna izmjena Zakona o trgovačkim društvima stvara određene nejasnoće i nelogičnosti u pogledu stvarne intencije zakonodavca i primjene čl. 626. Zakona o trgovačkim društvima, ali te nejasnoće ne smiju se tumačiti suprotno načelu zakonitosti iz čl. 2. Kaznenog zakona, odnosno na način da kazneno djelo predstavlja ponašanje koje nije izričito propisno kao kazneno djelo. Prema tome, u odnosu na člana uprave društva s ograničenom odgovornošću (za razliku od člana uprave dioničkog društva), ne postoji povezanost kaznenog djela iz čl. 626. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima s propustom iz čl. 251. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima.

Dakle, nije u pravu žalitelj koji se poziva na druge odredbe Zakona o trgovačkim društvima i Stečajnog zakona u kojima je propisana obveza člana uprave društva s ograničenom odgovornošću za pokretanjem stečajnog postupka pod određenim

đutim propust člana

pretpostavkama. Naime, nije sporno da takva obveza i dalje postoji, me

uprave u tom pravcu po tada važećem Zakonu o trgovačkim društvima nije izričito propisan kao kazneno djelo, pa se ne može tako niti kvalificirati.

Slijedom navedenog, neprihvatljivo je u žalbi ponuđeno tumačenje odredbe čl. 626. Zakona o trgovačkim društvima koje se poziva, osim na odredbe Zakona o trgovačkim društvima i Stečajnog zakona, na namjeru zakonodavca koji je naknadnom izmjenom („Narodne novine“ 107/07) u istoj situaciji proširio kaznenu odgovornost i na izvršnog direktora.

Sve navedeno vrijedi i za kazneno djelo iz točke 8) istražnog zahtjeva u kojoj se osumnjičenom trgovačkom društvu „S.“ d.o.o., K., stavlja na teret počinjenje kaznenog djela

IV Kž 114/08-3

iz čl. 626. st. 1. toč. 2. Zakona o trgovačkim društvima u vezi čl. 3. st. 1. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, pa je žalba državnog odvjetnika neosnovana i u odnosu na osumnjičeno trgovačko društvo.

Slijedom svega iznesenog trebalo je, u skladu s odredbom čl. 398. st. 3. Zakona o kaznenom postupku, odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 20. siječnja 2009. godine

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Ivona Horvatić, v. r.

Damir Kos, v. r.