Legislator Case Law & Legislation
Rev-1449/1996-2 AI generated

Rev-1449/1996-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Case Number Rev-1449/1996-2
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Presuda

Legislator summary

AI generated

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Stanka Jesenkovića kao predsjednika vijeća, te Vladimira Drakulića, Stanka Hautza, Vlatke Potočnjak-Radej i Vjere Delić kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Đ. Č. rođ. J. iz Đ., koju zastupa punomoćnik M. P., odvjetnik u Đ., protiv tuženika T. d.d. Đ., koga zastupa punomoćnik J. Š., odvjetnik u Đ., radi poništenja odluke o prestanku radnog odnosa, rješavajući reviziju tuženika izjavljenu protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Osijeku od 28. ožujka 1996. godine br. Gž 495/96-2, kojom je potvrđena prvostupanjska presuda Općinskog suda u Đakovu od 23. studenog 1995. godine br. P 564/95-5, u sjednici održanoj 12. rujna 1996. godine

Legislator headnote

AI generated

Rev-1449/1996-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Tužiteljici je radni odnos kod tuženika prestao odlukom izvršnog direktora, koja je potvrđena drugostupanjskom odlukom, a na temelju čl. 75. st. 2. toč. 1. Zakona o osnovnim pravima iz radnog odnosa ("Narodne novine", br. 34/91 - dalje ZOPRO) jer da je pet radnih dana uzastopce neopravdano izostala s posla. Radni odnos preostao joj je 29. lipnja 1995. godine.

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 1449/1996-2

P R E S U D A

U IME REPUBLIKE HRVATSKE!

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Stanka Jesenkovića kao predsjednika vijeća, te Vladimira Drakulića, Stanka Hautza, Vlatke Potočnjak-Radej i Vjere Delić kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Đ. Č. rođ. J. iz Đ., koju zastupa punomoćnik M. P., odvjetnik u Đ., protiv tuženika T. d.d. Đ., koga zastupa punomoćnik J. Š., odvjetnik u Đ., radi poništenja odluke o prestanku radnog odnosa, rješavajući reviziju tuženika izjavljenu protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Osijeku od 28. ožujka 1996. godine br. Gž 495/96-2, kojom je potvrđena prvostupanjska presuda Općinskog suda u Đakovu od 23. studenog 1995. godine br. P 564/95-5, u sjednici održanoj 12. rujna 1996. godine

p r e s u d i o j e:

Odbija se revizija kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Sud drugog stupnja odbio je žalbu tuženika i potvrdio prvostupanjsku presudu koja glasi:

"Poništavaju se odluke tuženog br. 317/95 od 30. lipnja 1995. i br. 317/95 od 24. srpnja 1995., te se tuženik obvezuje vratiti tužiteljicu na rad i isplatiti joj izgubljenu plaću i druga primanja vezana uz rad, kao i naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 440,00 kn, sve u roku od 15 dana."

Protiv drugostupanjske presude tuženik je pravovremeno izjavio reviziju zbog pogrešne primjene materijalnog prava, te predlaže da se obje presude preinače i odbije tužbeni zahtjev tužiteljice.

Odgovor na reviziju nije podnesen.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske nije se izjasnilo o reviziji.

Revizija nije osnovana.

Tužiteljici je radni odnos kod tuženika prestao odlukom izvršnog direktora, koja je potvrđena drugostupanjskom odlukom, a na temelju čl. 75. st. 2. toč. 1. Zakona o osnovnim pravima iz radnog odnosa ("Narodne novine", br. 34/91 - dalje ZOPRO) jer da je pet radnih dana uzastopce neopravdano izostala s posla. Radni odnos preostao joj je 29. lipnja 1995. godine.

Sudovi su međutim utvrdili da je tužiteljica bila na bolovanju u vremenu odnosno razdoblju od 26. svibnja do 31. srpnja 1995. godine, dakle i u vrijeme za koji tuženik navodi da je tužiteljica neopravdano izostala s posla.

Sudovi su nadalje utvrdili da je tužiteljica, kada je nastupila bolovanje o tome obavijestila tuženika putem svog neposrednog pretpostavljenog rukovoditelja, pa prema tome ne stoji ni tvrdnja tuženika da uopće nije imao saznanja o bolovanju tužiteljice.

Navode u postupku, da je tužiteljica zlorabila bolovanje, tuženik nije potkrijepio nikakovim dokazima, i nije u postupku utvrđeno da bi tužiteljica neopravdano izostala s posla, odnosno da nisu bolest i bolovanje bili razlogom za njezin izostanak s posla.

Kako su dakle sudovi utvrdili da je tužiteljica bila na bolovanju u kritično vrijeme kada je izostala s posla, nisu pogrešno primjenili materijalno pravo prihvaćajući tužbeni zahtjev da se ponište odluke o prestanku radnog odnosa, pa je reviziju trebalo odbiti kao neosnvoanu te presuditi kao u izreci u skladu s odredbom čl. 393. Zakona o parničnom postupku.

U Zagrebu, 12. rujna 1996.

Predsjednik vijeća:

Stanko Jesenković, v.r.