Gž-24/2011-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Broj: Gž 24/11-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Mikšića, predsjednika vijeća te Vlatke Potočnjak Radej, članice vijeća i Jasne Guštek, članice vijeća sutkinje izvjestiteljice, u pravnoj stvari tužitelja S. radnika S. d.d. Ž., kojeg zastupa punomoćnik S. K., dipl iur., pravni savjetnik Udruge radničkih sindikata H., Z., protiv tuženika Radničko vijeće S. d.d. Ž., radi poništenja izbora za radničko vijeće, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj P-2/11 od 12. svibnja 2011., koja je ispravljena rješenjem istog suda i poslovnog broja od 3. lipnja 2011., u sjednici vijeća održanoj 29. lipnja 2011.

p r e s u d i o j e:

Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje se presuda Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj P-2/11 od 12. svibnja 2011., koja je ispravljena rješenjem istog suda i poslovnog broja od 3. lipnja 2011.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom ispravljenom rješenjem od 3. lipnja 2011. poništeni su izbori za članove Radničkog vijeća S. d.d. Ž. provedeni 8. ožujka 2011.

Protiv te presude tuženik je podnio žalbu iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. ZPP. Predlaže da Vrhovni sud Republike Hrvatske preinači pobijanu presudu i odbije tužbeni zahtjev, a tuženiku dosudi naknadu troškova postupka.

U odgovoru na žalbu tuženika, tužitelj osporava žalbene navode i predlaže drugostupanjskom sudu odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu.

Žalba tuženika nije osnovana.

Na temelju odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08 i 57/11 – dalje: ZPP), koja se primjenjuje na temelju odredbe čl. 53. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 57/11), drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

Nije se ostvarila bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju ukazuje tuženik, a to je da nije jasno u kojem sastavu je vijeće donijelo prvostupanjsku odluku, jer su u izreci presude i na zapisniku s glavne rasprave održane 12. svibnja 2011., navedene različite osobe kao predsjednici vijeća. Naime, prvostupanjski sud je pravomoćnim rješenjem poslovni broj P-2/11 od 3. lipnja 2011. na temelju odredbe čl. 342. st. 1. ZPP ispravio uvod presude u odnosu na imena predsjednika vijeća i članova vijeća koji su donijeli odluku, navodeći da je prilikom pisanja došlo do pogreške u pisanju imena.

Tuženik ukazuje i na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 8. ZPP, navodeći da tužitelja u ovom predmetu nije zastupala ovlaštena osoba.

Postojanje propusta u zastupanju stranke koja je u cijelosti uspjela u parnici nema značenje apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka.

Svrha odredbe čl. 354. st. 2. t. 8. ZPP je da zaštiti neuredno zastupanu stranku, a ne da omogući njezinu protivniku koji je izgubio parnicu da pozivom na tu odredbu oteža procesni položaj stranke koja je uspjela u parnici.

Prema odredbi čl. 354. st. 3. ZPP zato što stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba, ili zato što parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik,ili zato što zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice, žalbu može izjaviti samo stranka koje se ti nedostaci tiču, dakle, u konkretnom slučaju tužitelj, pa tuženik nije ovlašten zbog toga pobijati presudu. Naime, stranka koja je izgubila parnicu nije ovlaštena pobijati presudu pozivajući se na to da punomoćnik stranke koja je uspjela u sporu nije bio ovlašten za zastupanje (čl. 354. st. 3. ZPP).

Ispitujući pobijanu presudu ovaj sud nije našao da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, na koju se ukazuje žalbom, jer su u presudi navedeni razlozi o odlučnim činjenicama. Ti razlozi nisu nejasni niti proturječni. O odlučnim činjenicama ne postoji proturječje između onog što se u razlozima presude navodi, posebno o iskazima svjedoka, o ispravama i zapisnicima te samih tih isprava i zapisnika. Presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

Na druge bitne povrede tuženik ne ukazuje, a pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 9., 13. i 14. ZPP, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

Predmet spora je zahtjev tužitelja za poništenje izbora za članove Radničkog vijeća S. d.d. Ž. koji su provedeni 8. ožujka 2011.

U postupku je utvrđeno:

- da su 8. ožujka 2011. u S. d.d. Ž. održani izbori za Radničko vijeće,

- da lista birača nije bila izvješena na oglasnoj ploči poslodavca, jer je izborni odbor listu dobio od poslodavca dan prije provođenja izbora, odnosno 7. ožujka 2011.,

- da su na listi bili samo radnici zaposleni na neodređeno vrijeme, ne i radnici zaposleni na određeno vrijeme, odnosno sezonski radnici, a da je u tijeku izbora sastavljena dodatna lista birača na kojoj su navedena imena pet izvršnih direktora S.,

- da je na dan izbora u S. bilo 273 radnika zaposlenih na neodređeno vrijeme te 58 radnika zaposlenih na određeno vrijeme,

- da je od 273 radnika koji su bili na popisu birača (radnici zaposleni na neodređeno vrijeme), glasovalo 201 radnik, dok je važećih glasačkih listića bilo 196, nevažećih 5, a 74 neupotrijebljenih listića,

- da je lista kandidata Sindikata radnika S. d.d. dobila 96 glasova, a lista kandidata Sindikata PPDIV dobila je 100 glasova.

Za navedena utvrđenja prvostupanjski sud dao je jasne razloge pa tuženik ove odlučne činjenice žalbom nije doveo u sumnju.

Pritom na žalbene navode da sud nije proveo dokaz saslušanjem svjedoka B. K., izvršnog direktora S. d.d., treba reći da o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđenja odlučnih činjenica, odlučuje sud (čl. 220. st. 2. ZPP), a pored već utvrđenog činjeničnog stanja, izvođenje tog dokaza, na predložene okolnosti: tko je sačinio listu birača, kome je i kada dostavljena, nije niti bilo potrebno, kako je to ispravno ocijenio prvostupanjski sud.

Na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev.

Prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev uz obrazloženje da je u postupku izbora učinjeno nekoliko povreda, a naročito da svim radnicima nije omogućeno da biraju, čime je učinjena teška povreda obveze o provođenju izbora za radničko vijeće, a koja je utjecala na rezultat izbora (čl. 161. st. 1. Zakona o radu, „Narodne novine“ broj 149/09, dalje: ZR).

Neosnovana je žalbena tvrdnja da je prihvaćanjem tužbenog zahtjeva pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

Prema odredbi čl. 161. st. 1. ZR, između ostalih, sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca mogu od nadležnog suda zahtijevati da u slučaju teške povrede obveze iz tog Zakona o provođenju izbora za radničko vijeće, koja je utjecala na rezultate izbora, poništi provedene izbore.

U konkretnom slučaju, i prema ocjeni ovog suda, u tijeku provođenja izbora učinjene su teške povrede obveza iz ZR o provođenju izbora za radničko vijeće, što je utjecalo na rezultate izbora, a zbog čega se može zahtijevati poništenje provedenih izbora u smislu čl. 161. st. 1. ZR.

Naime, prema odredbi čl. 141. st. 1. ZR pravo birati i biti birani imaju svi radnici zaposleni kod određenog poslodavca, dok članovi upravnih i nadzornih organa poslodavca i članovi njihovih obitelji nemaju pravo iz st. 1. tog članka (st. 2.).

Člankom 9. st. 1. Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća („Narodne novine“ broj 81/10, dalje: Pravilnik) propisano je da je poslodavac dužan u roku od tri dana od dana primitka zahtjeva predsjednika izbornog odbora dostaviti mu odvojeno popis radnika koji su u radnom odnosu na dan izrade popisa i koji su članovi njegovih upravnih i nadzornih tijela ili su članovi njihovih obitelji ili su ovlašteni zastupati ga u odnosu na kod njega zaposlene te popis ostalih radnika koji su u radnom odnosu na dan izrade popisa.

Prema odredbi čl. 10. Pravilnika izborni odbor je dužan u roku od tri radna dana od dana dostavljanja popisa utvrditi i na svim oglasnim mjestima poslodavca objaviti popis birača, a svaki radnik ima pravo u roku od tri dana podnijeti izbornom odboru prigovor na popis birača (st. 2. ).

U konkretnom slučaju poslodavac nije dostavio izbornom odboru popis birača u gore navedenom roku, već 7. ožujka 2011., dakle, dan prije održavanja izbora, čime su radnici bili onemogućeni da postupe u smislu čl. 10. st. 2. Pravilnika i eventualno podnesu prigovor na popis birača.

Osim toga, iz ranije navedenih odredbi čl. 141. st. 1. ZR i čl. 9. Pravilnika proizlazi da biračko pravo imaju svi radnici zaposleni kod određenog poslodavca, dakle, i radnici zaposleni na neodređeno vrijeme, tako i radnici zaposleni na određeno vrijeme, a u konkretnom slučaju su povrijeđene te odredbe, jer su na popisu birača bili navedeni samo radnici zaposleni na neodređeno vrijeme te je istima i omogućeno da glasuju na izborima, dok 58 radnika koji su bili zaposleni u Sladorani d.d. na određeno vrijeme, nisu navedeni na popisu birača i nisu mogli glasovati na dan izbora za članove Radničkog vijeća S. d.d. S obzirom na izneseno, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da su neobjavljivanjem na oglasnoj ploči S. d.d. popisa birača, i to svih zaposlenih u S. (zaposlenih na neodređeno i na određeno vrijeme), te onemogućavanjem glasovanja radnicima koji nisu zaposleni na neodređeno vrijeme, teško povrijeđene obveze iz ZR o provođenju izbora, a koje su utjecale na rezultat izbora.

Naime, obzirom na broj zaposlenih na neodređeno vrijeme (273) te broj zaposlenih na određeno vrijeme (58), kojima nije omogućeno glasovanje, kao i činjenicu da je od ukupno važećih glasačkih listića, lista kandidata Sindikata radnika S. d.d. dobila 96 glasova, a lista kandidata Sindikata PPDIV dobila je 100 glasova, dakle, razlika su svega 4 glasa, da je glasovanje omogućeno i radnicima koji su zaposleni na određeno vrijeme (58), omjer glasova dviju lista koje su sudjelovala na izborima, mogao je biti drukčiji.

Zbog toga, je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo iz odredbe čl. 161. st. 1. ZR kada je poništio provedene izbore.

Prema tome, nije se ostvario niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 356. st. 1. ZPP).

Zbog navedenih razloga je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP žalba tuženika odbijena kao neosnovana i potvrđena je presuda suda prvog stupnja.

U Zagrebu 29. lipnja 2011.

Predsjednik vijeća:

Ivan Mikšić, v.r.