Gž Ovr-1785/2016-2 · Županijski sud u Splitu

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj: Gž Ovr-1785/16-2

Split, Gundulićeva 29a

U I M E R E P U B L I K E

H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu tog suda Vicku Prančiću, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice C. B. d.d., OIB: …, koju zastupa punomoćnik B. A., odvjetnik u S., protiv ovršenice M. D. iz D., V. …, OIB: …, radi naplate novčane tražbine, odlučujući o žalbi trećih osoba A. K. ud. A. iz B., U.. O. A., br. …, R. S., i K. K. iz S., S. br. …, OIB: …, koje zastupa punomoćnica M. B. B., odvjetnica u S., protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-5861/12 od 7. srpnja 2016., dana 3. siječnja 2018.,

r i j e š i o j e :

Odbija se žalba trećih osoba A. K. i K. K. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-5861/12 od 7. srpnja 2016.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem su upućene treće osobe A. K. i K. K. da u roku od 15 dana od dana dostave ovog rješenja pokrenu parnični postupak protiv ovrhovoditeljice C. B. d.d. Z., radi proglašenja ovrhe nedopuštenom u dijelu koji se odnosi na čest. zem. …/… k.o. D., i to u naravi stana u prizemlju zgrade, istočna strana lijevo od glavnog ulaza.

Protiv tog rješenja treće osobe A. K. i K. K. su podnijele žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba ovršnog postupka s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i prihvati prigovor trećih osoba i da se ovrha u odnosu na predmetni posebni dio nekretnine proglasi nedopuštenom.

Žalba je neosnovana.

Postupak u ovom ovršnom predmetu je pokrenut prijedlogom za ovrhu od 24. veljače 2003., a rješenje o ovrsi je doneseno 31. ožujka 2003., pa se u skladu s odredbom članka 369. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55 /16 i 73/17, u daljnjem tekstu OZ/12), kojom je određeno da će se postupci u tijeku dovršiti prema odredbama zakona koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona, u ovom ovršnom postupku primjenjuju odredbe Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 57/96, 29/99 i 42/00, u daljnjem tekstu OZ/96). Stoga se prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja pogrešno poziva na odredbe OZ/12.

U provedenom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba ovršnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 8., 9., 11., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14, u daljnjem tekstu ZPP) u vezi s člankom 19. stavkom 1. OZ/96 na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 365.stavka 2. ZPP-a u vezi s člankom 19. stavkom 1. OZ-a.

Prvostupanjski sud je, nakon što se ovrhovoditeljica usprotivila prigovoru koji su treće osobe podnijele protiv ovrhe, pobijanim rješenjem uputio treće osobe na parnicu smatrajući da treće osobe opravdanost svoga prigovora nisu dokazale pravomoćnom presudom ili drugom javnom ispravom, ili javnoovjerovljenom privatnom ispravom koja ima značenje javne isprave i da se činjenice na kojima temelje prigovor treće osobe ne mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama.

Pravilno je prvostupanjski sud postupio kada je rješenjem uputio žaliteljice na parnicu, ali iz ovih razloga.

Prema odredbe članka 55. stavka 1. OZ/96 osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu, može podnijeti prigovor protiv ovrhe, tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom. Prigovor se može podnijeti do dovršetka ovršnog postupka (članak 55. stavak 2. OZ/96).

Prema odredbi članka 56. stavka 1. OZ/96 u slučaju prigovora treće osobe, ako se ovrhovoditelj u propisanom roku ne očituje o prigovoru ili se usprotivi prigovoru, sud će podnositelja prigovora uputiti da protiv stranaka u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena, osim ako podnositelj ne dokaže opravdanost svoga prigovora pravomoćnom presudom ili drugom javnom ispravom, ili javnoovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako činjenice na kojima se temelji prigovor treće osobe nisu općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama.

Prema odredbi članka 56. stavka 2. OZ/96 ako podnositelj prigovora dokaže njegovu opravdanost pravomoćnom presudom, javnom ili javnoovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji prigovor općepoznate ili se mogu utvrditi na temelju pravila o zakonskim predmnijevama, sud će o prigovoru odlučiti u ovršnom postupku.

U ovom ovršnom predmetu je rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Omišu poslovni broj Ovr-557/3 od 31. ožujka 2003. određena ovrha radi naplate novčane tražbine ovrhovoditeljice u iznosu od 496.412,15 DEM i 98.570,00 DEM u kunskoj protuvrijednosti s ugovorenom i zateznom kamatom sukladno odlukama ovrhovoditeljice te troškova ovršnog postupka na nekretninama ovršenice označenim kao čest. zem. …/…, šuma, površine …. m2, čest. zem. …/…, dvorište, površine … m2, čest. zem. …/…, šuma, površine … m2, i čest. zgr. …, zgrada, površine ….m2, sve upisano u zk. ul. br. … k.o. …. Iz stanja spisa proizlazi da je zabilježba ovrhe upisana u zemljišnoj knjizi dana 28. travnja 2003. pod brojem Z- 334/03.

Prema odredbi članka 79. OZ/96 sud će po službenoj dužnosti, čim donese rješenje o ovrsi zatražiti da se u zemljišnoj knjizi upiše zabilježba ovrhe (stavak 1.), kojom ovrhovoditelj stječe pravo da svoju tražbinu namiri iz nekretnine (pravo na namirenje) i u slučaju da treća osoba kasnije stekne vlasništvo te nekretnine (stavak 2.). Odredbom stavka 4. članka 79. OZ/96 je propisano da promjena vlasnika nekretnine tijekom ovršnog postupka ne sprječava da se taj postupak nastavi protiv novoga vlasnika kao ovršenika, a sve radnje poduzete prije toga ostaju na snazi i novi vlasnik ne može u postupku poduzimati one radnje koje ne bi mogao poduzeti prijašnji vlasnik da do promjene vlasništva nije došlo.

Stoga okolnost da su treće osobe presudom Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Omišu poslovni broj P-5313/10 od 24. listopada 2012., a u vezi čega je u zemljišnoj knjizi bila upisana i zabilježba spora pod brojem Z-1906/10 od 22. prosinca 2010., utvrđene suvlasnicima svaka za ½ dijela posebnog dijela nekretnine odnosno stana u prizemlju zgrade, istočna strana lijevo od ulaza koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na čest. zem. …/… k.o. D. nakon izvršene zabilježbe ovrhe u zemljišnoj knjizi nema za posljedicu proglašenje ovrhe nedopuštenom, slijedom čega nisu ispunjene pretpostavke iz članka 56. stavka 2. OZ/96 za odlučivanje suda o prigovoru trećih osoba u ovršnom postupku.

Stoga je trebalo na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi s člankom 19. stavkom 1. OZ/96 odbiti žalbu trećih osoba kao neosnovanu, potvrditi pobijano rješenje i odlučiti kao u izreci.

U Splitu 3. siječnja 2018.

Sudac:

Vicko Prančić, v. r.