Legislator Case Law & Legislation
R1 Ob-369/2025-8 AI generated

Court dismissed claim for cohabitation benefits as post-divorce cohabitation did not meet the three-year statutory requirement.

Case Number R1 Ob-369/2025-8
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Dismissed

Legislator summary

AI generated

The court rejected the plaintiff's request to establish a cohabitation relationship with her deceased ex-husband to secure pension rights. Although the parties lived together after their divorce in November 2023, the court found the duration of this cohabitation did not meet the statutory minimum of three years. Consequently, the claim was dismissed as the legal prerequisites for recognizing the cohabitation relationship were not fulfilled.

Legislator headnote

AI generated

Article 11 of the Family Act; Article 22, paragraph 3, item 3 of the Pension Insurance Act: A cohabitation relationship between a divorced woman and a man requires a minimum duration of three years to be legally recognized for pension benefits.

Keywords

AI generated
cohabitation relationship divorce consequences pension insurance statutory duration family law deceased spouse inheritance rights

Cited Legislation

AI generated
Article 11 of the Family Act
Article 22, paragraph 3, item 3 of the Pension Insurance Act
AI generated

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

R1 Ob-369/2025-8

Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 OSIJEK

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sucu Gordani Rotim kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice NĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćnici Morisi Mikić odvjetnici u Donjem Miholjcu, protiv I- protustranke FĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]- protustranke GĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi utvrđivanja izvanbračne zajednice, nakon održanog i zaključenog ročišta dana 29.siječnja 2026. u prisutnosti predlagateljice, njezine punomoćnice i I i II- protustranke, istoga dana,

r i j e š i o j e

Odbija se predlagateljica sa prijedlogom koji glasi:

"Utvrđuje se da su predlagateljica NĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pok. JĐ OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici u razdoblju od 17.studenoga 2023. pa do 13.listopada 2024., kada je izvanbračna zajednica prestala smrću JĐ."

u cijelosti.

Obrazloženje

1.Predlagateljica u prijedlogu tvrdi da je sa sada pok. MĐ bila u braku koji je razveden presudom od 17.studenoga 2023., da je nakon prestanka braka nastavila životnu zajednicu s njim na istoj zajedničkoj adresi na kojoj su živjeli za vrijeme bračne zajednice i to sve do njegove smrti. Ima pravni interes utvrditi izvanbračnu zajednicu radi ostvarivanja prava na mirovinu iza pokojnog.

2. I i II-protustranke, djeca predlagateljice nisu se protivili prijedlogu.

3.U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u rješenje o nasljeđivanju, saslušao svjedokinje DĐ, ZĐ, predlagateljicu i protustranke, kao i izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. JĐ.

4. Iz Izvatka iz matice rođenih za JĐ utvrđeno je da je brak sa predlagateljicom razveden 17.studenoga 2023., a ista činjenica razvoda je upisana i u maticu rođenih za predlagateljicu.

5. Iz rješenja o nasljeđivanju od 10.siječnja 2025. utvrđeno je da su nasljednicima iza pok. JĐ umrlog ..2023. proglašeni ovdje protustranke i njegova djeca FĐ i GĐ što znači da predlagateljica s kojom on tada nije bio u braku nije niti bila nasljednica.

6.Svjedokinja DĐ je navela da nije znala da su se predlagateljica i pokojni razveli jer su stalno živjeli u istoj kući u [adresa], dok je svjedokinji ZĐ poznato da su bili u braku i da su se razveli, ali su nastavili stanovati u [adresa].

7. Predlagateljica je potvrdila da je nakon razvoda braka nastavila živjeti sa pokojnim, te da nije sudjelovala u ostavinskom postupku jer je bila razvedena od njega, a nije dobila niti poziv.

8. I-protustranka FĐ je znala da su roditelji razvedeni od 2023., da je i nakon razvoda bila nekih nesuglasica ali ipak je njezina majka i predlagateljica nastavila živjeti sa pok. ocem sve do njegove smrti.

9. II-protustranka GĐ je potvrdio navode I-protustranke.

10.Nakon ovako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je prijedlog neosnovan.

11.Naime, sud je povjerovao predlagateljici da je nakon razvoda braka 17.studenoga 2023. nastavila stanovati u zajednici sa pokojnim bivšim suprugom JĐ koji je preminuo ..2024. Međutim, njihova izvanbračna zajednica nakon razvoda braka nije trajala duže od 3 godine pa stoga nisu ispunjene pretpostavke da se utvrdi postojanje izvanbračne zajednice, pri čemu pravno nije odlučno što predlagateljica sa pokojnim JĐ ima dvoje zajedničke djece koji su rođeni u braku, kao i što je nakon razvoda braka nastavila živjeti sa pokojnim sve do njegove smrti.

12. Sukladno članku 11 Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23) propisano je da je izvanbračna zajednica životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, a i kraće ako su u njoj rođena zajednička djeca.

13.Sukladno čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14 i 33/15) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a sukladno st. 3. citiranoga članka pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, a status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

14.Slijedom navedenog, kako predlagateljica nije nakon razvoda braka živjela u izvanbračnoj zajednici sa pokojnim JĐ najmanje 3 godine, budući je brak razveden pravomoćnom presudom P Ob-277/23 0d 17.studenoga 2023., a JĐ je preminuo ..2024., valjalo je prijedlog odbiti kao neosnovan.

U Osijeku, 29.siječnja 2026.

Sudac

Gordana Rotim

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka iste. Žalba se podnosi pismeno, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

Dostaviti:

1. pun.predlagateljice

2. I i II-protustranci