Rev-2679/1995-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-2679/1995-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Stanka Jesenkovića kao predsjednika vijeća, te Vladimira Drakulića, Vlatke Potočnjak-Radej, Damira Mratovića i dr. Ivana Kaladića kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja B.M. iz R., S. K. …, koga zastupa M.Š., odvjetnik u R., protiv tuženika 1. Č.D. iz R., I.Ž.

…, koju zastupa Ž.V., odvjetnik u R. i 2. B.A. iz R., I.Ž.

…, koga zastupa S.B.,

odvjetnik u R., radi naknade štete, rješavajući reviziju tužene Č.D. izjavljenu protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Rijeci od 27. studenog 1991. godine broj Gž-2504/91-2, kojom je djelomično potvrđena a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci od 17. srpnja 1991. godine broj P-13/89-28, u sjednici održanoj dana 16. studenog 1999. godine,

p r e s u d i o j e :

Revizija tužene Č.D. odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom obvezani su tuženici solidarno tužitelju platiti iznos od 9.687 din (9,68 kn) s kamatama, kamate na iznos od 9.023 din (9,02 kn) i dinarsku protuvrijednost 1,117.264 ITL s kamatama i naknaditi mu parnične troškove u iznosu od 8.270 din (8,27 kn).

Drugostupanjskom presudom djelomično je prihvaćena žalba tužene Č.D. i preinačena prvostupanjska presuda o toku zatezne kamate na iznos od 9.023 din u odnosu na nju, a u preostalom dijelu pobijani dio prvostupanjske presude je potvrđen.

Protiv pravomoćne drugostupanjske presude u dijelu u kojem je tužbeni zahtjev prema tuženoj Č.D. prihvaćen pravovremenu, dopuštenu i potpunu reviziju izjavila je tužena Č.D. zbog pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se preinači i tužbeni zahtjev prema njoj odbije.

. Tužitelj na reviziju nije odgovorio, a nadležni državni odvjetnik se o reviziji nije izjasnio. Revizija nije osnovana.

Utvrđeno je da je tužitelj vlasnik osobnog automobila "Audi 80" reg.oz. … kojega je 6. srpnja 1988. godine supruga tužitelja posudila tuženoj, a narednog dana uz odobrenje tužene tuženik B.A. upravljao je istim automobilom i doživio prometni udes u kojem je automobil oštećen. U vezi toga tužitelj je trpio štetu u povodu popravka automobila i u vidu smanjenja vrijednosti automobila unatoč obavljenom popravku. Utvrđeno je da je tužitelj u vezi troškova popravka platio 9.087 din, a prethodno je u Italiji kupio potrebne dijelove automobila za 2,604.305 ITL, a kako su mu tuženi isplatili 2.000 DEM ostali su mu dužni u vezi nabavke automobilskih dijelova 1,117.264 ITL. Osim toga, usprkos popravku automobila tužitelj trpi štetu zbog smanjenje vrijednosti njegovog automobila u iznosu od 9.023 din. Nižestupanjski sudovi su djelomično prihvatili tužbeni zahtjev i prema tuženoj Č.D. uz obrazloženje da je do štete došlo zbog upotrebe stvari protivno ugovoru o posudbi, jer nije bila ovlaštena stvar dati na upotrebu drugoj osobi - tuženiku B.A., kojemu je tada bila privremeno oduzeta vozačka dozvola i nije bio ovlašten upravljati motornim vozilima. Istina je, da je posudovnik odgovoran za štetu koja nastane stoga što se posuđenom stvari služi drukčije nego što je ugovoreno, ili ako svojevoljno dopusti trećem da se njome služi (pravno pravilo par. 978 OGZ), no s obzirom da se radi o šteti nastaloj povredom ugovorne obveze, posudovnik za štetu odgovara posuditelju. Kako je očito da je supruga tužitelja automobil posudila uz znanje i odobrenje tužitelja, a tužena dozvolila tuženiku upravljanje tim automobilom, iako ovaj nije bio ovlašten na upravljanje automobilom, jer mu je bila privremeno oduzeta vozačka dozvola, pored tuženika za naknadu predmetne štete tužitelju odgovara i tužena.

Stoga su djelomičnim prihvaćanjem tužbenog zahtjeva prema tuženoj nižestupanjski sudovi pravilno primijenili materijalno pravo.

Nije prihvatljiv revizijski navod tužene, da se u konkretnom slučaju od utvrđene štete trebao odbiti iznos poreza na promet u vezi kupnje automobilskim dijelova. Naime, tužitelj je kupnjom dijelova platio i porez na promet, pa stoga i iznos poreza ulazi u štetu, koja mu nije naknađena.

Kako nije ostvaren istaknuti revizijski razlog, a u postupku pred nižestupanjskim sudovima nije došlo do bitne povrede odredaba parničnog postupka na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 386. Zakona o parničnom postupku - "Narodne novine", broj 53/91 i 91/92 - dalje u tekstu ZPP), valjalo je reviziju odbiti kao neosnovanu (čl. 393. ZPP).

U Zagrebu, 16. studenog 1999. godine.

Predsjednik vijeća:

Stanko Jesenković, v.r.