Rev-2353/2013-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 2353/13-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan, predsjednice vijeća te Aleksandra Peruzovića člana vijeća, Viktorije Lovrić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Branka Medančića člana vijeća i Slavka Pavkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja H. , Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica N. O., odvjetnica u Odvjetničkom društvu O. i H. j.t.d. u Z., protiv tuženika T. F. iz P., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik D. P., odvjetnik u P., radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Sisku, poslovni broj Gž-173/13 od 29. kolovoza 2013. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Kutini poslovni broj P-8/11-17 od 12. studenog 2012., u sjednici vijeća održanoj 19. rujna 2017.,

r i j e š i o j e :

Revizija tuženika T. F. protiv presude Županijskog suda u Sisku, poslovni broj Gž- 173/13 od 29. kolovoza 2013. odbacuje se kao nedopuštena.

Obrazloženje

Općinski sud u Kutini je presudom poslovni broj P-8/11-17 od 12. studenog 2012. naložio tuženiku isplatiti tužitelju 49.999,54 kune sa zateznim kamatama koje na pojedine mjesečne iznose teku kako je to pobliže naznačeno u izreci kao i naknaditi mu troškove parničnog postupka u iznosu 11.972,50 kuna s pripadajućim zateznim kamatama, sve u roku 15 dana.

Županijski sud u Sisku je presudom poslovni broj Gž-173/13 od 29. kolovoza 2013. odbio žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrdio presudu Općinskog suda u Kutini poslovni broj P-8/11-17 od 12. studenog 2012. te je odbio zahtjev tuženika za naknadom troškova nastalih u žalbenom postupku.

Protiv drugostupanjske presude tuženik je podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku navodeći da odluka u sporu ovisi o rješenju materijalnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana, s prijedlogom da Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvati reviziju i preinači pobijanu presudu te naloži tužitelju naknaditi mu trošak sastava revizije u iznosu 1.875,00 kuna.

Odgovor na reviziju nije podnesen.

Revizija nije dopuštena.

Prema odredbi čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11 i 148/11 - dalje: ZPP), koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju odredbe čl. 102. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 25/13), u vezi sa čl. 53. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 57/11), u slučajevima u kojima ne mogu podnijeti reviziju prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP, a takav je i ovaj spor, s obzirom na to da vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude ne prelazi 200.000,00 kuna (iznosi 49.999,54 kune) te s obzirom na to da se ne radi o presudi iz čl. 382. st. 1. toč. 2. i toč. 3. ZPP, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (čl. 382. st. 2. ZPP).

Odredbom čl. 382. st. 3. ZPP propisano je da u reviziji iz st. 2. tog članka stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela i izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

Iz sadržaja naprijed navedenih odredaba jasno proizlazi da je, da bi se moglo pristupiti ocjeni je li riječ o pravnom pitanju važnom za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i s tim u vezi dopuštenosti revizije, potrebno da revizija sadrži sljedeća tri elementa: određeno navedeno pravno pitanje, da je riječ o pitanju o čijem rješenju ovisi odluka u konkretnom sporu i određeno navedeni razlozi zbog kojih revident smatra da je to pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

U slučaju da je u reviziji izostao bilo koji od navedenih elemenata, nema pretpostavki za razmatranje takve revizije u smislu čl. 382. st. 2. ZPP.

Prilikom razmatranja dopuštenosti predmetne revizije Vrhovni sud Republike Hrvatske imao je na umu da su u istovjetnoj pravnoj situaciji, u predmetu poslovnog broja Rev 2800/15, povodom revizije ukinute nižestupanjske presude. Međutim, budući da je u ovom predmetu revizija sastavljena drugačije (i po drugom punomoćniku), zbog nepostojanja svih kumulativno propisanih pretpostavki za dopuštenost revizije iz čl. 382. st. 2. i 3. ZPP, revizijski sud je ocijenio da revizija tuženika nije dopuštena.

Naime, u ovom predmetu revizija tuženika nema potreban propisani sadržaj, jer revident nije naznačio konkretno pravno pitanje zbog kojeg se revizija podnosi, a bez čega nije moguće ni ocijeniti ovisi li o tom pitanju odluka u ovoj pravnoj stvari, a time ni je li ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, pri čemu se napominje da revident treba pravno pitanje postaviti na način da ne ostavljaju dvojbu o kojem pravnom pitanju, u okviru nekog pravnog instituta ili zakonske odredbe je riječ, a to u reviziji nije učinjeno.

Valja naglasiti da u revizijskom postupku koji se vodi povodom tzv. izvanredne revizije (čl. 382. st. 2. ZPP-a) ovaj sud nije ovlašten (izvan određeno navedenog pravnog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojeg je revizija podnesena) uzeti u razmatranje navode revizije koji se svode na obrazlaganje revizijskih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka kao niti pogrešne primjene materijalnog prava. To iz razloga što je odredbom čl. 392.a st. 2. ZPP- a propisano da u povodu revizije iz čl. 382. st. 2. ZPP-a revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojeg je podnesena.

Također je potrebno napomenuti da revizijski sud nije ovlašten iz ukupno izloženih navoda u reviziji kreirati pravna pitanja koja bi bila važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni u smislu odredbe čl. 382. st. 2. i 3. ZPP-a ukoliko ih sam revident u reviziji nije određeno naznačio, budući upravo postojanje takvog pitanja reviziju iz čl. 382. st. 2. ZPP-a razlikuje od revizije za podnošenje koje su pretpostavke propisane odredbom čl. 382. st. 1. ZPP-a.

S obzirom na to da u ovom sporu nije dopuštena redovna revizija iz čl. 382. st. 1. ZPP, a revizija nije podnesena sukladno čl. 382. st. 2. i 3. ZPP, radi se o nedopuštenoj reviziji koju je valjalo odbaciti na temelju čl. 392.b st. 2. ZPP.

Zagreb, 19. rujna 2017.

Predsjednica vijeća

Katarina Buljan, v. r.