Rev-278/2015-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 278/15-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Ivana Mikšića člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. B. iz Z., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u P., protiv tužene O. P. iz J., OIB: ..., koju zastupa punomoćnik B. Z., odvjetnik u P., radi smetanja posjeda, odlučujući o revizijama tužene protiv rješenja Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž- 1338/14-2 od 9. srpnja 2014., kojim je preinačeno rješenje Općinskog suda u Puli-Pola broj P- 555/13-32 od 14. ožujka 2014., u sjednici vijeća održanoj 11. srpnja 2018.,

r i j e š i o j e:

Revizija tuženice podnesena 10. studenog 2014. odbija se kao neosnovana.

Revizija tuženice podnesena 31. listopada 2014. odbacuje se kao nedopuštena.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„I. Odbija se preinaka tužbenog zahtjeva podneskom od 11. veljače 2014. godine koja glasi:

"Utvrđuje se da je tuženica smetala tužitelja u posljednjem mirnom posjedu nekretnine označene kao kč.br. 2982/4 k.o. P. na način da je između 22. i 24. kolovoza 2011. godine na predmetnoj nekretnini sagradila zid visine od oko 1,5 m, dužine od oko 20 m i širine od oko 0,25 m te postavila klizna vrata ( pristupnu vratnicu ) na ulazu u dio posjeda koji čini zapadni dio zgrade izgrađene na kč.br. 2989 i dio kč.br. 2989 k.o. P. te zapadni dio predmetne kč.br. 2982/4 k.o. P. čime je ogradila predmetnu nekretninu 2982/4 i zapriječila tužitelju nesmetan prolaz i korištenje istom nekretninom kč.br. 2982/4 k.o. P.

Nalaže se tuženici da u roku od 8 dana od dana donošenja ovoga rješenja djelomično uspostavi stanje kakvo je bilo prije počinjenog smetanja na način da sa nekretnine kč.br. 2382/4 ukloni zid visine od oko 1,5 m, dužine od oko 20 m i širine od oko 0,25 m, a da sa kliznih vrata ( ulazne vratnice ) na ulazu u dio posjeda koji čini zapadni dio zgrade izgrađene na kč.br. 2989 i dio kč.br. 2989 te zapadni dio kč.br. 2982/4, koja je tužena postavila ukloni bravu i ključ i vrata drži otključanima te da tužitelju vrati suposjed predmetne nekretnine kč.br. 2982/4 k.o. P. te mu omogući nesmetani prolazak i korištenje istom pod prijetnjom ovrhe i novčane kazne od 10.000,00 kuna.

Tuženici se ubuduće zabranjuje svako takvo ili slično smetanje suposjeda tužitelja pod prijetnjom ovrhe i novčane kazne od 10.000,00 kuna."

II. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tuženica smetala tužitelja u posljednjem mirnom suposjedu nekretnine k.č.br. 2382/4 k.o. P., na način da je između 22. i 24. kolovoza 2011. godine sagradila zid visine od oko 1,5 metara, dužine oko 20 metara i širine oko 0,25 m kojim je ogradila dio nekretnine i zapriječila tužitelju prolaz i korištenje te nekretnine.

Nalaže se tuženici da u roku od 8 dana uspostavi stanje kakvo je bilo, na način da s nekretnine k.č.br. 2382/4 ukloni zid visine od oko 1,5 metara, dužine oko 20 metara i širine oko 0,25 m, ukloni klizna vrata na ulazu u parcelu, vrati mu suposjed nekretnine, omogući nesmetani prolazak i korištenje istom pod prijetnjom ovrhe i novčane kazne.

Tuženici se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje suposjeda tužitelja."

III Nalaže se tužitelju da tuženici nadoknadi trošak ovoga postupka od 3.000,00 kuna u roku od 15 dana.“

Drugostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„Prihvaćanjem žalbe tužitelja, preinačuje se rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, posl.br. P-555/13-32 od 14. ožujka 2014. godine, na način da isto, sada preinačeno, glasi:

"Utvrđuje se da je tužena smetala tužitelja u posljednjem mirnom suposjedu nekretnine označene kao k.č.br. 2982/4 k.o. P. na način da je između dana 22. i 24. kolovoza 2011. godine na predmetnoj nekretnini sagradila zid visine od oko 1,5 m, dužine od oko 20 m i širine od oko 0,25 m te postavila klizna vrata (pristupnu vratnicu) na ulazu u dio posjeda koji čini zapadni dio zgrade izgrađene na kč.br. 2989 k.o. P., dio k.č.br. 2989 k.o. P. te zapadni dio predmetne k.č.br. 2982/4 k.o. P., čime je ogradila predmetnu nekretninu k.č.br. 2982/4 k.o. P. i zapriječila tužitelju nesmetan prolaz i korištenje istom nekretninom k.č.br. 2982/4 k.o. P.

Nalaže se tuženoj da u roku od 8 dana od dana donošenja ovoga rješenja djelomično uspostavi stanje kakvo je bilo prije počinjenog smetanja, na način da sa nekretnine k.č.br. 2382/4 ukloni zid visine od oko 1,5 m, dužine od oko 20 m i širine od oko 0,25 m, a da sa kliznih vrata (ulazne vratnice) na ulazu u dio posjeda koji čini zapadni dio zgrade izgrađene na k.č.br. 2989 i dio k.č.br. 2989 k.o. P. te zapadni dio k.č.br. 2982/4, koja je tužena postavila, ukloni bravu i ključ i vrata drži otključanima te da tužitelju vrati suposjed predmetne nekretnine k.č.br. 2982/4 k.o. P. te mu omogući nesmetani prolazak i korištenje istom pod prijetnjom ovrhe i novčane kazne od 10.000,00 kuna.

Tuženici se ubuduće zabranjuje svako takvo ili slično smetanje suposjeda tužitelja pod prijetnjom ovrhe i novčane kazne od 10.000,00 kuna.

Nalaže se tuženoj da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 5.090,49 kn, u roku od 8 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška odbija kao neosnovan.

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužene za naknadu parničnog troška".“

Protiv rješenja suda drugoga stupnja tuženica je 31. listopada 2014. osobno podnijela reviziju ne navodeći zakonsku odredbu prema kojoj se revizija podnosi, pa je ovaj sud ispitao podnesenu reviziju kao reviziju iz čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 – dalje: ZPP). Tuženica u reviziji ističe da istu podnosi zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede parničnog postupka, te predlaže ukinuti pobijanu odluku i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje podredno preinačiti pobijanu odluku.

Tuženica je također putem punomoćnika 10. studenog 2014. podnijela reviziju iz čl. 382. st. 2. ZPP jer smatra da odluka u sporu ovisi o rješenju postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Predlaže preinačiti pobijanu odluku u skladu sa revizijskim navodima podredno ukinuti pobijanu odluku i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Na revizije nije odgovoreno.

Revizija tuženice od 31. listopada 2014. nije dopuštena, dok revizija od 10. studenog 2014. nije osnovana.

Prema odredbi čl. 91. a st. 1. ZPP stranka može podnijeti reviziju preko opunomoćenika koji je odvjetnik. Iznimno od st. 1., prema st. 2. istog članka, stranka može sama podnijeti reviziju ako ima položeni pravosudni ispit, odnosno za nju može reviziju podnijeti kao opunomoćenik osoba koja ju je prema odredbama ovoga ili kojega drugoga zakona ovlaštena zastupati u tom svojstvu iako nije odvjetnik – ako ima položen pravosudni ispit. Prema st. 3., u slučaju iz st. 2. odredbe čl. 91.a. ZPP, stranka odnosno njezin opunomoćenik dužni su uz reviziju priložiti izvornik ili presliku potvrde o položenom pravosudnom ispitu, ako takva potvrda u izvorniku ili preslici već prije nije podnesena sudu u istom postupku.

Kako je u konkretnom slučaju tuženica reviziju od 31. listopada 2014. podnijela osobno, a ne putem odvjetnika, te kako uz reviziju nije dostavila potvrdu o položenom pravosudnom ispitu, to je podnesena revizija nedopuštena, radi čega ju je valjalo odbaciti na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi čl. 91. a. st. 1. do 3. ZPP.

Prema odredbi čl. 443. st. 3. ZPP protiv rješenja donesenih u parnicama zbog smetanja posjeda dopuštena je samo revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP, ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 400. ZPP. Rješenje drugostupanjskog suda kojim je preinačeno prvostupanjsko rješenje i odbijen zahtjev tužitelja zbog smetanja posjeda je rješenje kojim se postupak pravomoćno okončava. Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP u slučajevima kada stranke ne mogu podnijeti reviziju iz st. 1. istog članka, stranka ima pravo podnijeti reviziju protiv drugostupanjske odluke ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. U izvanrednoj reviziji stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg je revizija podnesena, te određeno navesti propise i druge važeće izvore prava koji se na pitanje odnose, te treba izložiti razloge zbog kojih revident smatra da je postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

Sud prvog stupnja utvrdio ja nespornim da je tuženica postavila klizna vrata na zapadnom ulazu u parcelu broj k.č.br. 2989 k.o. P., kao i da je sagradila zid na južnoj i zapadnoj strani kliznih vrata na parceli 2982/4, odnosno u produžetku zamišljene linije koja dijeli objekt na k.č.br. 2989 k.o. P., te ocijenio da je takvim radnjama tuženica izmijenila odnosno spriječila dosadašnji način izvršavanja faktične vlasti na nekretnini, kretanje tužitelja parcelom, bez obzira kako to tužitelj, a ranije njegov prednik, rijetko čini, tim više što služnost u korist k.č. br. 2987/1, 2987/3, 2987/10 i 2987/11 i dalje opterećuje poslužnu česticu 2982/4. Međutim, prvostupanjski sud je zauzeo shvaćanje da unatoč navedenim utvrđenjima, obzirom je mjerničkim vještačenjem utvrđeno da su promjene nastale na k.č. br. 2982/4 i 2989, a ne na parceli 2382/4 na koju se odnosi tužbeni zahtjev iznesen u tužbi, ne prihvaća objektivnu preinaku tužbenog zahtjeva i odbija tužbeni zahtjev tužitelja.

Pobijanim drugostupanjskim rješenjem kojim je preinačeno prvostupanjsko rješenje i prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja izraženo je pravno shvaćanje da ispravka omaške u navođenju oznake nekretnine za koju se traži posjedovna zaštita, odnosno usklađivanje postavljenog tužbenog zahtjeva s utvrđenjima mjerničkog vještaka o mjestu na kojem se nalaze metalna vrata i zidovi koje je naknadno sagradila tuženica, čime nije promijenjen identitet predmeta spora, ne treba tretirati kao preinaku tužbenog zahtjeva.

Nadalje, glede samog prava tužitelja na ostvarenje posjedovne zaštite drugostupanjski sud napominje da za traženje i dobivanje posjedovne zaštite nije bitno da li je tužitelj vlasnik određenog dijela nekretnine u odnosu na kojeg traži posjedovnu zaštitu sukladno čl. 22. st.1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 142/12 – dalje ZV). Obzirom je tužena tijekom postupka učinila nespornim čin smetanja posjeda, odnosno da je na k.č.br. 2982/4 k.o. P. sagradila zid visine od oko 1,5 m, dužine od oko 20 m i širine od oko 0,25 m te postavila klizna vrata, prema ocjeni drugostupanjskog suda tužitelju kao posljednjem mirnom suposjedniku pripada pravo tražiti posjedovnu zaštitu u odnosu na tuženu kao suposjednicu nekretnine oznake k.č. 2982/4 koja ga je poduzetim radnjama u potpunosti isključila od dosadašnjeg suposjeda.

U odnosu na reviziju tuženice od 10. studenog 2014. valja reći da tuženica u reviziji postavlja pitanje da li promjena broja katastarske čestice kada tužitelj u tužbi traži posjedovnu zaštitu u odnosu na suposjed k.č. 2382/4 k.o. P., tvrdeći da bi čini smetanja posjeda bili počinjeni na k.č. 2982/4 k.o. P., da bi nakon provedene identifikacije očevidom na licu mjesta s mjerničnim vještakom, posjedovnu zaštitu tražio u odnosu na suposjed nekretnine k.č. 2982/4 k.o. P. tvrdeći da su čini smetanja poduzeti na nekretnini k.č. 2982/4 i 2989 k.o. P., predstavlja preinačenje tužbenog zahtjeva?

Kao razlog važnosti za postavljeno pitanje tuženica ukazuje na različita shvaćanja drugostupanjskih sudova navodeći pritom odluku Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž- 1482/10-2 od 3. travnja 2012.

Osnovana je tvrdnja revidentice da je obzirom na različitu praksu drugostupanjskih sudova o tom pitanju, postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

Prema odredbi čl. 191. st.1. ZPP preinaka tužbe jest promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći dok sukladno odredbi st. 3. istog članka tužba nije preinačena ako je tužitelj promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode, tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen.

U situaciji, kao što je predmetna, kada nije sporan čin smetanja posjeda kao niti sadržaj počinjene radnje tuženice kojim je tužitelj isključen iz vršenja posjedovnih radnji, pravilno je ocijenjeno u pobijanom rješenju, a koje pravno shvaćanje prihvaća i ovoj sud, da usklađivanje postavljenog tužbenog zahtjeva s utvrđenjima mjerničkog vještaka u pogledu navođenja oznake nekretnine za koju se traži posjedovna zaštita nije preinaka tužbenog zahtjeva. Također valja napomenuti da se tuženica upustila u raspravljanje po prvobitno postavljenom tužbenom zahtjevu te nije osporavala tužbeni zahtjev u tom dijelu sve do ispravke tužbenog zahtjeva.

Tužbeni zahtjev je u svojoj biti ostao jednak prvotno postavljenom jer je i dalje riječ o smetanju posjeda iste nekretnine na isti način pa ispravkom naznake katastarske čestice nije promijenjena istovjetnost tužbenog zahtjeva niti je promijenjena činjenična osnova spora.

Stoga se ne može govoriti o preinaci tužbe, u smislu odredbe čl. 190. i čl. 191. ZPP već o ispravku navoda sukladno čl. 191. st. 3. ZPP.

Slijedom navedenog, a kako je procesno pravo pravilno primijenjeno, trebalo je odbiti reviziju tuženice od 10. studenog 2014. kao neosnovanu na temelju odredbe čl. 393. ZPP.

Zagreb, 11. srpnja 2018.

Predsjednik vijeća

dr. sc. Jadranko Jug, v.r.