II Rev-60/1998-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: II Rev 60/1998-2

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Borisa Guttmanna, kao predsjednika vijeća, te Vlatke Potočnjak-Radej, Marijana Ramušćaka, Petra Milasa i Gordane Gasparini, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. d.d. P., kojeg zastupa punomoćnik A. P., odvjetnica u P., protiv tuženika K. e. I. P., koga zastupa punomoćnik S. O., odvjetnik iz P., radi isplate, rješavajući reviziju tuženika izjavljenu protiv pravomoćne presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske u Zagrebu od 7. listopada 1997. godine, br. Pž 1183/96, kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Rijeci od 14. veljače 1996. godine, br. P 3936/94, u sjednici održanoj 19. lipnja 2002. godine,

r i j e š i o j e:

Revizija se prihvaća kao osnovana, ukida se presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske od 7. listopada 1997. godine, br. Pž 1183/96 i presuda Trgovačkog suda u Rijeci od 14. veljače 1996. godine, br. P 3936/94, te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

Drugostupanjskom presudom odbijena je kao neosnovana žalba tuženika i potvrđena prvostupanjska presuda kojom je tuženik obvezan tužitelju isplatiti svotu od 60.899,83 kn sa zakonskom zateznom kamatom od dospjeća pojedinih iznosa, kako je određeno navedeno u izreci prvostupanjske presude, do isplate.

Protiv pravomoćne drugostupanjske presude tužitelj je pravovremeno izjavio dopuštenu reviziju pozivom na sve razloge označene u čl. 385. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92 i 112/99 – dalje: ZPP). Predložio je da preinakom nižestupanjskih presuda tužbeni zahtjev u cijelosti bude odbijen.

Na reviziju nije odgovoreno, niti se državni odvjetnik Republike Hrvatske izjasnio o reviziji.

Revizija je osnovana.

II Rev 60/1998-2

Predmet spora je zahtjev tužitelja da se tuženika obveže da mu isplati određenu novčanu svotu sa zakonskim zateznim kamatama, u skladu sa spisu priloženim računima.

Prijeporno je među strankama je li izvansudskom nagodbom koje su stranke zaključile regulirano i potraživanje tužitelja A. d.d. prema tuženiku, koje je obuhvaćeno ovim sporom.

Iz spisu priložene izvansudske nagodbe, koju su stranke zaključile 12. siječnja 1996. godine, na koju se tuženik poziva, proizlazi da su stranke tom nagodbom uredile pitanje potraživanja K.(ovdje tuženik), prema A. (ovdje tužitelj), koje potraživanje je obuhvaćeno u postupku IV 2172/94 Trgovačkog suda u Rijeci, kao i potraživanje A. d.d., prema K., koje je obuhvaćeno ovim sporom.

Prvostupanjski sud prihvaća tužbeni zahtjev s obzirom da iz spisu priloženih računa proizlazi potraživanje tužitelja A. prema tuženiku K., ne ulazeći u to kako su stranke svoja potraživanja uredile spomenutom izvansudskom nagodbom, a to iz razloga jer tuženik K. ne bi izvršio svoju obvezu preuzetu izvansudskom nagodbom.

Prema stajalištu drugostupanjskog suda pitanje da su stranke izvansudskom nagodbom drugačije regulirale svoja međusobna potraživanja "prelazi granice ovoga spora", a ukoliko bi bilo točno da je tuženik izvršio svoju obvezu preuzetu izvansudskom nagodbom, to može biti stvar rješavanja u ovršnom postupku ukoliko do istog dođe, te da ta činjenica nema utjecaja na rješavanje ovog spora.

Pravni pristup nižestupanjskih sudova nije pravilan. Odredbom čl. 1089. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99 – dalje: ZOO) propisano je, da ugovorom o nagodbi osobe između kojih postoji spor ili neizvjesnost o nekom pravnom odnosu, pomoću uzajamnih popuštanja, prekidaju spor odnosno otklanjaju neizvjesnost i određuju svoja uzajamna prava i obveze.

Predmetom nagodbe, u smislu netom citirane zakonske odredbe, može biti svako pravo kojim se može raspolagati (st. 1. čl. 1092. ZOO). Tako predmetom nagodbe može biti i potraživanje o kojem je već pravomoćno odlučeno.

Ugovorom o nagodbi, uzajamnim popuštanjem, stranke modificiraju opseg postojećih prava i obveza, tako da temeljem nagodbe nastaje novi obveznopravni odnos, koji ima konstitutivan značaj, temeljem kojeg se može tražiti sudsko ispunjenje.

Iz izloženog slijedi da nižestupanjski sudovi nisu mogli zanemariti pitanje kako su stranke svoja međusobna potraživanja uredila izvansudskom nagodbom, već su u skladu s pravima i obvezama određenim ugovorom o nagodbi trebali odlučiti o postavljenom tužbenom zahtjevu.

Kako zbog pogrešnog pravnog pristupa nižestupanjski sudovi nisu utvrdili odlučne činjenice, koje proizlaze iz odredbi izvansudske nagodbe, to je reviziju valjalo prihvatiti kao osnovanu i riješiti kao u izreci (čl. 395. st. 2. Zakona o parničnom postupku, "Narodne novine", broj 53/91, 91/92 i 112/99).

II Rev 60/1998-2

U nastavku će prvostupanjski sud ocijeniti kako su stranke svoja međusobna potraživanja uredile ugovorom o nagodbi, te u skladu s tim ponovno odlučiti o potraživanju tužitelja.

U Zagrebu, 19. lipnja 2002. godine

Predsjednik vijeća:

Boris Guttmann, v.r.