K-1152/2022-35 · Općinski sud u Splitu

K-1152/2022-35

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Split

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Lovrenki Kovačić Bućan, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Jelene Galić, kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženika OĐ zbog kaznenog djela protiv života i tijela – teške tjelesne ozljede – djela opisanog i kažnjivog po članku 118. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21.; u daljnjem tekstu KZ/11) na temelju optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu pod poslovnim brojem br. KO-DO-626/2022 od 14. lipnja 2022., a koja je izmijenjena na raspravi od 12. lipnja 2025., nakon javne rasprave održane dana 14. srpnja 2025. u prisutnosti zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Splitu Marine Bošnjak, optuženika i njegovog branitelja Željka Lubine, odvjetnika u Splitu, dana 16. srpnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o j e

OPTUŽENIK OĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin IĐ i ĐĐ rođene O, rođen ..1981. u [adresa] , s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, brodostrojarski tehničar, oženjen, otac dvoje djece, sa završenom SSS, s mjesečnim primanjima od 9.300,00 USD, neosuđivan

k r i v j e

I. što je dana 06. svibnja 2022. oko 11,00 sati u mjestu [adresa] u obiteljskoj kući nepozvan ušao u stan u kojem živi njegov otac IĐ te ničim izazvan počeo na njega vikati govoreći „Ti ovdje spavaš a baba se hoće ubiti“, te je potom pristajući da ga teško tjelesno povrijedi rukama ga uhvatio u predjelu prsa i podigao ga s kauča te bacio na pod pri čemu je oštećenik/žrtva IĐ pri padu zadobio frakturu druge kosti lijeve šake, a koja ozljeda je teške naravi,

II. dakle, drugoga teško tjelesno ozlijedio, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

III. čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – teškom tjelesnom ozljedom – opisano i kažnjivo u članku 118. st. 2. u vezi sa st. 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21) .

IV. Stoga se optuženik OĐ na temelju članka 118. stavka 2. KZ/11 u svezi članka 1 KZ/11 te uz primjenu članka 48. stavka 1. i članka 49. stavka 1. točka 3. KZ/11

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine

V. Potom mu se na temelju članka 56. KZ/11 izriče

u v j e t n a o s u d a

na način da se neće izvršiti kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, na koju je optuženik osuđen, ako optuženik u roku od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

VI. Na temelju članka 158. stavak 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - službeni pročišćeni tekst, 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19., 80/22., 36/24.,72/25.; u daljnjem tekstu ZKP/08) dosuđuje se imovinskopravni zahtjev oštećeniku Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje Zagreb, OIB: 02958272670, Područne ustrojstvene jedinice Split – Obala kneza Branimira 14, Split u iznosu od 60,70 EUR (slovima: šezdeset eura i sedamdeset centi) sa pripadajućim zateznim kamatama propisanim zakonom koje teku na iznos od 37,33 EUR (trideset sedam eura trideset tri centa ) od 7. svibnja 2022. pa do isplate, na iznos od 10,72 EUR (deset eura sedamdeset dva centa ) koje teku od 1. lipnja 2022. pa do isplate, na iznos od 9,33 EUR (devet eura trideset tri centa) koje teku od 8. lipnja 2022. pa do isplate i na iznos od 3,32 EUR (tri eura i trideset tri centa) koje teku od 30. lipnja 2022. pa do isplate, i to po stopi koja se od 7. svibnja 2022. pa do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunat za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 01. siječnja .2023. do isplate koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, koji iznos je optuženik dužan naknaditi oštećeniku u roku od od 15 (petnaest dana) po pravomoćnosti presude.

VII. Na temelju članka 148. stavka 1. u svezi članka 145. stavka 1 i stavka 2. točke 6. ZKP/08 optuženik je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 565,45 EUR (petsto šezdeset pet eura četrdeset pet centi) od kojih je iznos 265,45 EUR (dvjesto šezdeset pet eura četrdeset pet centi) / 2.000,00 kn (dvije tisuće kuna)[1] trošak izrade sudsko – medicinskog vještačenja, a iznos od 300 EUR (tristo eura) je paušalni trošak s obzirom na složenost i duljinu trajanja kaznenog postupaka.

Obrazloženje

1. Dana 15. lipnja 2025. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podnijelo je optužnicu pod brojem KO-DO-626/2022 od 14. lipnja 2022. protiv OĐ, zbog kaznenog djela iz članka 118. stavka 2. u svezi sa stavkom 1. KZ/11. Optužnica je izmijenjena na raspravi od 12. lipnja 2025.

2. Dana 14. srpnja 2025. održana je rasprava na kojoj je optuženik na temelju članka 416. ZKP/08 pozvan da se izjasni o tome kakav stav zauzima prema optužnici, nakon čega je izjavio da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret te da ne priznaje imovinsko pravni zahtjev HZZO-a koji je podnesen 24. prosinca 2024. (listovi 192-200 spisa). Na temelju članku 417. a stavka 5. ZKP/08 optuženik je iznio svoju obranu na kraju dokaznog postupka.

3.1. Na temelju članka 430. ZKP/08 pročitani su i pregledani slijedeći dokazi: zapisnik o zaprimanju kaznene prijave broj: 511-12-28-KU-105/22 od 06. svibnja 2022. (list 7 spisa), nalaz Hitnog prijema broj protokola: 10220485999 od 06.05.2022. na ime IĐ (list 8 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu broj: 001843094 na ime OĐ (list 10 spisa), obavijesti žrtvi kaznenog dijela (list 17-23 spisa), zapisnik o ispitivanju žrtve IĐ pred sucem istrage Županijskog suda u Splitu od 31. svibnja 2022. (list 62-63 spisa).

3.2. Na temelju suglasnosti stranaka u smislu čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08 pročitan je i pregledan nalaz - sudsko-medicinsko vještačenje ozljeda IĐ od 20. svibnja 2022. (list 54-58 spisa).

3.3. Drugih dokaznih prijedloga nije bilo kao ni primjedbi na izvedene dokaza pa su pregledani i pročitani izvadak Odjela za kaznene evidencije za optuženika OĐ ..2022. (list 28 spisa), potvrda iz prekršajne evidencije za optuženika OĐ od 7. svibnja 2022. (list 29 spisa), Uvjerenje Odjela za kaznene evidencije od 14. travnja 2025. i Potvrda Odjela za prekršajne evidencije od 14. travnja 2025.

3.4. Ispitan je optuženik te pročitan i reproduciran zapisnik o ispitivanju optuženika od 06. 05. 2022. s snimkom ispitivanja (list 12-16 spisa) i zapisnik o prvom ispitivanju optuženika od 07. svibnja 2022. s snimkom prvog ispitivanja (list 36-40 spisa).

4.1. U završnom govoru zastupnica optužbe je na temelju članka 444. ZKP/08 iznijela svoju ocjenu dokaza izvedenih na raspravi, predložila je sudu da ga proglasi krivim za djelo koje mu se stavlja na teret izmijenjenom optužnicom. Naime, iako optuženik negira počinjenje kaznenog djela , suprotno proizlazi iz ostalih provedenih dokaza osobito iskaza žrtve IĐ koje je potkrijepljeno medicinskom dokumentacijom i vještačenjem ozljeda koje je zadobio. Tako je ispitan na dokaznom ročištu pred sucem istrage, a na kojem ročištu su nazočili i državni odvjetnik i branitelj, IĐ ispričao da ga je sin uhvatio za prsa i bacio na pod što je potvrđeno medicinskom dokumentacijom i vještačenjem ozljeda prema kojem je IĐ zadobio frakturu druge kosti lijeve šake što je teška tjelesna ozljeda nastala padom na dlan ispružene ruke. Navedeno potvrđuje i postupanje žrtve kritične prigode jer je IĐ odmah nakon događaja prijavio policiji što se dogodilo i otišao u bolnicu. Prilikom odmjeravanja kazne predlaže da se kao olakotno uzme optuženikova neosuđivanost te činjenica da nastoji izmiriti odnosi s ocem. Otegotnih okolnosti u ovom slučaju ne pronalazi.

4.2. U završnom govoru branitelj je predložio da sud oslobodi optuženika jer nema dokaza da bi on počinio kazneno djelo. Nema svjedoka na tu činjenicu, a iz priložene dokumentacije se vidi da ona ne tereti optuženika.

4.3. Optuženik se završnom govoru suglasio sa završnim govorom svog branitelja.

5.1. Optuženik je u svojoj obrani naveo da se događaj zbio odavno no neke su se stvari urezale u pamćenje. Strka je počela kad je baka optuženika počela vikati, vikala je da će se ubiti, dozivala je svog pokojnog muža, govorila je da mu dolazi. U međuvremenu baka je preminula. Optuženik živi na drugom katu, baka živi na prvom katu, a otac optuženika - oštećenik u prizemlju. Oštećenik je nagluh. Kada je baka počela vikati optuženik je dotrčao dolje. Ona je slabo pokretna te ju je našao na uredskoj stolici sa kotačima i sa tom uredskom stolicom je već došla do praga za izlazak iz stana.

On ju je dohvatio, ona je tada vikala da će se ubiti, a na izlazu iz stana su stepenice. Optuženik je zvao svoju suprugu da je dođe pričuvati, dok se on otišao kod svog oca. Inače baka je bila" u nekakvim epizodama", čas je djelovala suvislo, a čas ne. Optuženik je zvonio sam na vratima, međutim njegovo otac – oštećenik nije otvarao. Znao sam da je kod kuće jer je u mirovini i uvijek je kod kuće pa je ušao. Našao sam ga kako sjedi na dvosjedu u dnevnom boravku, te ga je pitao zašto se ne javi baki, rekla je da će se ubiti. Na to se on digao, stavio mu je ruku na rame optuženika te mu je rekao nešto u stilu "vozi", što bi značilo "izađi iz stana".

Na to mu je rekao da će zvati policiju, a oštećenik je rekao da će on zvati policiju. Optuženik je otišao opet do bake i ostao je s njom a supruzi je rekao da ode i da zovne policiju. Zvala je policiju dva puta. Došli su za 45 minuta, našli su ga s bakom s kojom je bio cijelo vrijeme. Dok su čekali policiju, čuo je oca – oštećenika u prizemlju kako obavlja pozive, klapa, psuje, zaželio je optuženiku smrt, rak. Kad je policija došla prišli su s oprezom, a prije nego što je policija došla sa posla se vratila majka optuženika, nije se penjala na kat, samo je došla do pola stubišta, te rekla nešto u stilu "sad ćeš se ti brinuti za baku".

Priveden je od strane policije, nije mu bilo jasno zašto s obzirom da je on njih zvao, policajci su mu rekli da su oštećeniku konstatirane ozljede što je optuženika šokiralo. Poslije je odveden na državno odvjetništvo gdje mu je pročitan iskaz oštećenika koji je naveo da ga je optuženik digao iz kreveta, da je s njim porazbijao pola stana, na što je optuženik predložio da se njega (oputženika) skine do gola kako bi se utvrdilo ima li ogrebotina jer bi takve ozljede trebale biti i po optuženiku u slučaju da je digao čovjeka od 100 kilograma iz kreveta i sa njim porazbijao pola stana.

Nakon ovog događaja vidio oca koji je imao ruku u zavoju. Međutim, ono što je njemu bilo čudno je to što je on radio oko kuće, misli da je čak bilo i vrijeme za rad u vrtu. Oštećenik je nakon nekog vremena počeo komunicirati s optuženikom ali to je stvaralo optuženiku paranoju i nelagodu s obzirom da je optuženik imao zabranu približavanja oštećeniku. S obzirom da žive u istom stambenom objektu, sa istim ulazom, optuženik je dugo vremena snimao svaki svoj ulazak i izlazak iz kuće jer mu nije bilo ugodno sresti oštećenika zbog izrečene mjere opreza.

5.2. Upitan da objasni u kakvim je odnosima s ocem bio i u kakvim je sad odnosima s ocem, optuženik odgovara da su se oni kroz period razilazili. Optuženik je kupio od svog strica stan na drugom katu, čak je njegovoj otac tome pogodovao jer nije htio da ga kupi neki stranac. Međutim, došlo je do nesporazuma oko okućnice, a oni, a pri tom mislim na oca, majku i mlađeg brata su htjeli vrt ispod prozora te dva parking mjesta što nije bilo moguće površinski uskladiti sa suvlasničkim dijelovima s obzirom da sam optuženik bio vlasnik za 1/3 dijela, oni su tražili vlasništvo više od 1/3 koja ih pripada. U nedostatku dogovora oko ovog pitanja, pokrenut je postupak pred sudom. Smatra bitnim za nadodati da je on (optuženik) uložio u komin i garažu i dogovorio se sa svojim ocem da će mu na kraju dati komin i garažu, a da se optuženik ne dira braći u stan jer su oni stambeno nezbrinuti. Uvjet je bio da optuženik ne zabrani korištenje tog komina dok mu ne pripadne u vlasništvo na što je pristao. U vrijeme događaja koji je predmet optužbe odnosi između optuženika i njegovih roditelja su bili napeti, optuženik je pitao kada će to podijeliti, kada će mu vratiti garažu. Upitan u kakvim su sada odnosima, optuženik navodi da mu oštećenik izgleda puno bolje nego prije, optuženik nije siguran je li ga oštećenik prepoznaje, otac dobiva lijekove za shizofreniju. Brat ga je zamolio i optuženik je na to pristao da bude ljubazan prema ocu, što god otac pita npr. da završi projekt i slično, on to odradi. Optuženik nije bio upoznat sa dijagnozom shizofrenije ali navodi da mu se otac čudno ponašao. Dok su trajale mjere opreza, optuženik se bojao za svoj posao; ako izgubi američku vizu izgubiti će i posao. Oštećenik bi stajao na ulaznim vratima u kuću i ponekad bi ga nešto pitao. Optuženik nije imao ništa protiv pitanja vezanih za imovinu ali sa drugim pitanja npr. gdje će parkirati ima je problema jer se bojao za svoj posao.

5.3. Na upit suda koji je motiv kojeg je optuženik imao za zvanje policije, isti odgovara da je uvijek bio strah da će se baka baciti niz stepenice sa onom stolicom. Na daljnji upit koji je motiv za zvanje policije u odnosu na svoga oca kada je baka već bila "sanirana", odnosno kada je on preuzeo kontrolu nad sigurnosti bake isti odgovara da mu je motiv bio taj što se otac brinuo o baki, nosio joj je hranu, uzimao mirovinu i sl. Da ga je policija pitala zašto ih je nazvao, optuženik bi rekao da je razlog taj šte se otac oglušio na pozive bake, baka se derala, bila je glasna. Na daljnji upit, a s obzirom da je rekao da mu je otac nagluh i da nije otac čuo zvono kada je optuženik zvonio postoji li mogućnost da otac nije čuo zapomaganje bake optuženik odgovara da postoji mogućnost. Naime, baka i otac su komunicirali na način da bi ona lupala štapom od pod, pa bi on te udarce čuo kroz strop.

5.4. U prethodnom postupku optuženik je u bitnom naveo da je oštećenik snažna osoba, da je jak, da nije moguće da bi dozvolio optuženiku da ga udari a da oštećenik "ostane dužan". Otac mu se zakunio da će mu uništiti karijeru, ne voli suprugu optuženika, misli da je optuženiku "isprala mozak". Čim riješi "papire" optuženik će prodati stan.

6. Nesporno je da je dana 6. svibnja 2022. optuženik ušao u stan oštećenika. Sporno je je li ga htio teško tjelesno povrijediti ili je jedini kontakt između optuženika i oštećenika bio stavljanje ruke oštećenika na rame optuženika. Sporno je je li optuženik vikao na oštećenika ili ga je samo pitao zašto se ne javi baki, rekla je da će se ubiti.

7.1. Iz Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Antonia Alujevića sastavljenog 20. svibnja 2022. utvrđeno je da je oštećenik IĐ zadobio prijelom druge kosti doručja lijeve šake što predstavlja (običnu) tešku tjelesnu ozljedu nastalu padom na dlan ispružene ruke.

7.2. Oštećenik je u prethodnom postupku pred sucem istrage Županijskog suda u Splitu ispitan u prisutnosti zamjenika branitelja optuženika. Naveo je da se brine o svojoj maci koja živi na katu iznad njegovog stana. Tog dana kada se zbio događaj opisan u optužnici oštećenik je bio kod majke, dao joj je doručak i vratio se u svoj stan te prilegao u dnevnom boravku. U jednom trenutku došao je optuženik i vikao na njega da što radi, da dok on (oštećenik) tu spava da se baka želi ubiti. Navodi da je optuženik mislio da se baka želi ubiti iako je oštećeniku poznata da se ona često puta u kolicima odgura, držeći se za okvire vrata do stubišta gdje zalijeva cvijeće. Smatra da je optuženik mislilo da se baka ćeli baciti niz stepenice. Nakon toga optuženik ga je uhvatio za prsa i bacio na pod a pri padu je zadobio ozljedu opisanu u optuženici. Zvao je policiju. Optuženik ga je vikao, a nije ga psovao niti mu je prijetio. Oštećenik je sjedio na fotelji, a optuženik ga je podignuo i bacio na pod, a nije ga vukao po podu. Optuženik je visok 192 cm i ima 100 kilograma.

8.1. Nakon provedenog dokaznog postupka te ocjene svakog izvedenog dokaza posebno i svih izvedenih dokaza zajedno u međusobnoj povezanosti sud je utvrdio da je optuženik postupao upravo na način kako je to opisano u činjeničnom opisu izreke ove presude, a iz kojeg činjeničnog opisa proizlaze zakonska obilježja predmetnog kaznenog djela opisanog u članku 118. stavku 2. u svezi sa stavkom 1. KZ/11.

8.2. Optuženik navodi da otišao kod oštećenika, našao ga je kako sjedi na dvosjedu u dnevnom boravku, te ga je pitao zašto se ne javi baki, rekla je da će se ubiti. Oštećenik tvrdi da je optuženik došao kod njega i da je vikao na njega da što radi, da dok on (oštećenik) tu spava da se baka želi ubiti. Optuženik tvrdi da se oštećenik pridigao sa dvosjeda, te potapšao optuženika po ramenu rekavši mu "vozi". Oštećenik tvrdi da ga je optuženik, dok je sjedio podignuo i bacio na pod uslijed kojeg pada je zadobio opisanu ozljedu. Iz medicinske dokumentacije vidljivo je o kojim se ozljedama radi (točka 7.1. obrazloženja).

8.3. Iskazi optuženika i oštećenika su proturječni u pogledu važnih činjenica za ovaj predmet. Sud je prihvatio istinitim iskaz oštećenika kao uvjerljiv i životan. Iskaz optuženika je neistinit i nelogičan. Nesporno je da je baka počela vikati i da je optuženik mislio da će se ona ubiti. Nesporno je da je optuženik, čim je čuo baku, priskočio u pomoć. On je baki pomogao, uveo ju je u stan i odmah nakon toga otišao u stan svog oca (oštećenika), tražiti razloge njegovog nepružanja pomoći baki. Činjenica da je oštećenik sjedio u stanu i odmarao u dnevnom boravku dok baki optuženika a majci oštećenika treba pomoć nije razlog da se oštećenika napadne prvenstveno iz razloga što oštećenik nikako nije mogao prouzročiti štetu svojoj majci (baki optuženika) svojim nedjelovanjem, jer joj je pomoć osigurao oštećenik čim je ta pomoć bila potrebna odnosno čuo da ista viče da će se ubiti. Također, ta oštećenikova "neaktivnost" nije razlog za zvanje policije i prijavljivanje nepružanja pomoći jer, kako je gore navedeno, baki pomoć nije ni bila potrebna pošto joj je pružena od strane optuženika. Optuženik je iskazao da oštećenik slabije čuje te nije logično da bi on mogao prije optuženika čuti viku bake koja živi u stanu na prvom katu, između stanova optuženika (na drugom katu) i oštećenika (u prizemlju). Dakle, oštećenik nije ni imao vremena reagirati jer je pomoć bila pružena odmah.

8.4. Iz navedenog sud smatra da napad optuženika na svog oca ima motiv u nesređenim imovinskopravnim odnosima u njihovoj obitelji a ne kako je navedenog u točki 5.3. obrazloženja, iz razloga što se oštećenik oglušio na pozive bake. To je vidljivo i iz optuženikovog odgovora na pitanje u kakvim je bio tad i u kakvim je odnosima sad sa oštećenikom, na koje pitanje optuženik detaljno odgovara na način da opisuje dogovor oko podjele prava vlasništva kuće i okućnice.

9. Optuženik je ovo kazneno djelo počinio s izravnom namjerom. Izvodeći radnje opisane u činjeničnom opisu djela, hvatajući oštećenika u predjelu prsa podižući ga i bacajući na pod, svjestan da na taj način može teško tjelesno ozlijediti oštećenika i hoće ostvarenje djela, jer je prosječni čovjek svjestan da takva radnja i pad mogu dovesti do teške tjelesne ozljede, što se i ovdje i dogodilo i što je optuženik htio. U vrijeme počinjenja djela optuženik je bio ubrojiv (ubrojivost se nije ni dovodila u pitanje), nije bio u zabludi o protupravnosti djela, njegovom biću i okolnostima koje isključuju protupravnost, pa ga je sud proglasio krivim. Motiv za počinjenje djela je su loši međuljudski odnosi u obitelji (ili kako ih opisuje sam optuženik, odnosi su bili "napeti"), događaj se zbio u vrijeme dogovora podjele prava vlasništva kuće i okućnice između članova obitelji optuženika i oštećenika.

10.1. Prilikom odmjere vrste i mjere kazne sud je optuženiku cijenio sve okolnosti koje utječu da ona po vrsti odnosno mjeri bude teža ili blaža za optuženika, a posebno je cijenio stupanj krivnje okrivljenika, jačinu ugrožavanja kaznenim djelom zaštićenog dobra, posljedice koje su kaznenim djelom prouzročene te ponašanje okrivljenika prije i nakon počinjenja kaznenog djela kao i njegove osobne i materijalne prilike. Na temelju članka 48. stavka 2. KZ/11 sud može izreći blažu kaznu od propisane za kazneno djelo kad postoje naročite olakotne okolnosti, osobito ako se počinitelj pomirio sa žrtvom, ako joj je u potpunosti ili većim dijelom naknadio štetu prouzročenu kaznenim djelom ili se ozbiljno trudio naknaditi tu štetu, a svrha kažnjavanja može se postići i takvom blažom kaznom. Na temelju članka 49. stavka 1. točke 3. KZ/11 granice ublažavanja za kazneno djelo za koje je propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od tri godine kazna se može ublažiti do jedne godine. Sud je primijenio institut ublažavanja kazne u ovom slučaju iz razloga šte optuženik i oštećenik već duže vrijeme imaju normalan, uljudbeni međusobni odnos i iz razloga navedenih kako sijedi.

10.2. Olakotno je ranija prekršajna i kaznena neosuđivanost optuženika, odnosno usklađenost njegovog ranijeg ponašanja sa zakonskim normama pa se predmetni događaj može cijeniti kao jedan izdvojen događaj u životu optuženika. Olakotna je činjenica što je tijekom postupka optuženik ipak osvijestio činjenicu svog lošeg odnosa i lošeg načina komuniciranja s ocem te je usvojio novi način komunikacije i krenuo u jedan suradnički odnos sa braćom i ocem, sve u cilju kako bi se ocu pomoglo u njegovoj starosti i bolesti. Ovu potonju okolnost sud cijeni kao osobito olakotnu. Optuženik je spreman uložiti trud kako bi se odnosi unutar obitelji normalizirali.

10.3. Otegotnih okolnosti nema.

11. Slijedom naprijed navedenih optuženik je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, nakon čega je izrečena uvjetna osuda na način da se neće izvršiti kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, na koju je optuženik osuđen, ako optuženik u roku od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Sud smatra da će se ovom kaznom ostvarit svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11 u vidu izricanja društvene osude zbog počinjenog kaznenog djela, jačanja povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava te utjecaja na optuženika i sve druge da ne čine kaznene djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja.

12. Sud je u cijelosti prihvatio imovinskopravni zahtjev HZZO-a u iznosu od 60,70 EUR sa zatraženim pripadajućim zateznim kamatama propisanim zakonom, onako kako je određeno u izreci ove odluke. Ovaj trošak je nastao uslijed liečenja oštećenika po zadobivenim ozljedama nastalim počinjenjem ovog kaznenog djela.

13. Odlučujući o troškovima ovog kaznenog postupka sud je optuženika osudio na naknadu troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 565,45 EUR (petsto šezdeset pet eura četrdeset pet centi) od kojih je iznos 265,45 EUR (dvjesto šezdeset pet eura četrdeset pet centi) / 2.000,00 kn (dvije tisuće kuna)[1] trošak izrade sudsko – medicinskog vještačenja, a iznos od 300 EUR (tristo eura) je paušalni trošak s obzirom na složenost i duljinu trajanja kaznenog postupaka. Paušalna svota pokriva dio troškova koji su nastali povodom ovog postupka a cilj joj je da uz pokrivanje dijela troška ne predstavlja pretjerano financijsko opterećenje za optuženika, treba biti pravična i razmjerna. Dakle, kriterij za određivanje paušalne svote su složenost i trajanje postupka s jedne strane i imovinsko stanje optuženika s druge strane. Plaćanjem navedenog iznosa neće biti dovedena u egzistencija optuženika s obzirom da je isti radno sposoban i zaposlen te je s visokim mjesečnim primanjima.

Split, 16. srpnja 2025.

Sutkinja

Lovrenka Kovačić Bućan

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu radi ulaganja odgovora, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Dostaviti:

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu

2. optuženik

3. branitelj

4. oštećenik (nakon pravomoćnosti)

5. u spis