Croatian Supreme Court partially allowed revision on non-material damages for physical pain and reduced mental anguish compensation.
Legislator summary
AI generatedThe Supreme Court of Croatia partially accepted the defendant's revision against a final judgment awarding non-material damages for personal injury. The court found the original assessment of compensation for physical pain excessive based on the specific injuries and duration of suffering, while upholding the amount for mental anguish. Consequently, the judgment was modified to reduce the awarded sums for physical and mental pain, with the plaintiff's remaining claim dismissed.
Legislator headnote
AI generatedČlanak 200. Zakona o obveznim odnosima; Članak 395. stavak 1. Zakona o parničnom postupku: The Supreme Court may partially revise a final judgment on non-material damages if the awarded amount is deemed disproportionate to the severity, duration, and nature of the physical and mental suffering proven in the case.
Keywords
AI generatedCited Legislation
AI generatedFull text
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-456/02-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vjere Delić kao predsjednice vijeća, te Jakoba Miletića, dr. Ivana Kaladića, Gordane Matasić- Špoljarić i mr. Andrije Erakovića kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja mldb. M. A., kojeg zastupa majka i zakonska zastupnica M. A. iz S., a ovu punomoćnik B. S., odvjetnik iz Z., protiv tuženika C. o. d.d. Z., radi naknade štete, rješavajući reviziju tuženika protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Zagrebu od 30. lipnja 1998. godine broj Gž- 5729/97, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zagrebu od 4. veljače 1997. godine broj Pn-4958/93, u sjednici održanoj dana 17. prosinca 2002. godine,
p r e s u d i o j e:
Prihvaća se djelomično revizija tuženika, djelomično se preinačuju presuda Županijskog suda u Zagrebu od 30. lipnja 1998. godine broj Gž-5729/97 i presuda Općinskog suda u Zagrebu od 4. veljače 1997. godine broj Pn-4958/93 i sudi:
Odbija se tužbeni zahtjev u daljem iznosu od 42.000,00 kn sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 4. veljače 1997. godine do isplate.
Tuženik je dužan naknaditi tužitelju troškove cijelog postupka u iznosu od 4.380,00 kn, u roku od 15 dana.
U ostalom dijelu revizija tuženika se odbija kao neosnovana.
Obrazloženje
Prvostupanjskom presudom obvezana je tuženica platiti tužitelju 121.220,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom po stopi iz čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate počev od 4. veljače 1997. godine do isplate, te mu naknaditi trošak postupka od 13.615,12 kn, dok je odbijen ostali dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 7.300,00 kn.
Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tuženika i potvrđena je prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev preko iznosa od 28.220,00 kn.
Protiv pravomoćne drugostupanjske presude u dijelu naknade nematerijalne štete tuženik je izjavio reviziju zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s tvrdnjom da su dosuđeni iznosi pravične novčane naknade neprimjereni povredama, te jačini i trajanju pretrpljenih fizičkih bolova, duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti i straha, predloživši djelomično preinačenje u skladu s njegovim navodima i mjerilima koja se primjenjuju pri utvrđivanju visine nematerijalne štete.
Tužitelj nije odgovorio, a nadležni državni odvjetnik se nije izjasnio o izjavljenoj reviziji.
Revizija je djelomično osnovana.
U provedenom postupku nije učinjena bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 10. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine”, broj 53/91, 91/92 i 112/99 – dalje ZPP), na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju čl. 386. ZPP.
Revident osnovano ističe prigovor pogrešne primjene materijalnog prava u dijelu kojim je dosuđena naknada nematerijalne štete za pretrpljene fizičke bolove i duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti.
Prvostupanjski sud je utvrdio, a ta utvrđenja je kao pravilna prihvatio i sud drugog stupnja:
- da je tužitelj u prometnoj nezgodi od 17. ožujka 1993. godine zadobio prijelom lijeve potkoljenice u srednjoj trećini s pomakom ulomaka,
- da je zbog zadobivenih povreda tužitelj trpio jake bolove 8 dana i bolove srednje jačine 8 mjeseci,
- da je tužitelj trpio i primarni jaki strah 24 sata, te sekundarni strah srednje do blaže jačine 6 mjeseci (kao rezultat brige za posljedice traume i ishod liječenja),
- da je tužitelju životna aktivnost smanjena 20%, jer su ostale trajne posljedice u vidu povremenih bolova u mirovanju, smanjenju pokreta, oslabljenim pulzacijama lijevog stopala i skraćenju lijeve noge za oko 1 cm.
Kada se imaju u vidu sve okolnosti slučaja u smislu čl. 200. Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine”, broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99 – dalje ZOO), osobito jačina i trajanje fizičkih bolova, stupanj smanjenja životne aktivnosti i pojavni oblici u kojima se to smanjenje svakodnevno očituje, po ocjeni ovog suda iznos od 22.000,00 kn za pretrpljene fizičke bolove, te iznos od 30.000,00 kn za duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti, predstavljaju pravičnu novčanu naknadu za te oblike nematerijalne štete. Stoga je u tom dijelu temeljem čl. 395. st. 1. ZPP djelomično prihvaćena revizija tuženika i djelomično je preinačena pobijana presuda, tako da je odbijen tužbeni zahtjev za naknadu nematerijalne štete za fizičke bolove u iznosu od 28.000,00 kn, a zatim za duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti u iznosu od 14.000,00 kn.
Nasuprot tome, neosnovan je revizijski prigovor pogrešne primjene materijalnog prava u dijelu dosuđene naknade za pretrpljeni strah, jer i po ocjeni ovog suda iznos od 4.000,00 kn predstavlja pravičnu novčanu naknadu s obzirom na sve utvrđene pravno relevantne okolnosti slučaja.
Stoga je u tom dijelu o reviziji tuženika odlučeno na temelju čl. 393. ZPP, jer ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, a ni razlozi na koje revizijski sud pazi po službenoj dužnosti.
Odluka o parničnim troškovima donesena je na temelju čl. 166. st. 2. ZPP, u svezi s čl. 154. st. 2. ZPP. Tužitelj je imao troškove zastupanja i sudskih pristojbi razmjerno uspjehu u sporu u iznosu od 8.268,00 kn, a troškove vještačenja u cijelosti u iznosu od 570,00 kn, dok troškovi tuženika razmjerno njegovom uspjehu u sporu iznose 4.208,00 kn, a troškovi vještačenja u cijelosti iznose 250,00 kn. Nakon izvršenog prijeboja tuženik je obvezan naknaditi tužitelju iznos od 4.380,00 kn.
U Zagrebu, 17. prosinca 2002. godine.
Predsjednica vijeća:
Vjera Delić, v.r.