Ppž-7802/2023-2 · Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske



Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-7802/2023

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv I. okrivljene pravne osobe GEOMIN d.o.o. i II okrivljenika odgovorne osobe LŽ, zbog prekršaja iz članka 160. stavka 1. točke 8 i stavka 2. Zakona o rudarstvu („Narodne novine“, broj: 53/2013, 14/2014, 52/2018, 115/2018, 98/2019), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnji ured, Sektor za nadzor rudarstva, energetike i opreme pod tlakom, Služba nadzora u području rudarstva, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru od 25. kolovoza 2023., broj: Pp-1816/2022-9, na sjednici vijeća održanoj 22. siječnja 2025.,

p r e s u d i o j e

Odbija se kao neosnovana žalba Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnjeg ureda, Sektor za nadzor rudarstva, energetike i opreme pod tlakom, Služba nadzora u području rudarstva i potvrđuje pobijana presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom I okrivljena pravna osoba GEOMIN d.o.o. i II okrivljenik odgovorna osoba FŽ su proglašeni krivima i kažnjeni novčanim kaznama i to I okrivljena pravna osoba novčanom kaznom u iznosu od 1.200,00 eura / 9.041,40 kuna, II okrivljenik odgovorna osoba novčanom kaznom u iznosu od 300,00 eura / 2.260,35 kuna, zbog prekršaja iz članka 160. stavka 1. točke 8 i stavka 2. Zakona o rudarstvu, činjenično opisanog u izreci pobijane presude.

2. Istom presudom okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 eura / 150,69 kuna.

3. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, zbog bitne povrede odredaba o prekršajnom postupku, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, sadržajno zbog izrečene prekršajnopravne sankcije. Predlaže da se okrivljenicima dosudi novčana kazna primjerena počinjenom prekršaju.

4. Žalitelj predlažu da se, iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

5. Žalba nije osnovana.

6. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), uz ocjenu navoda žalbe Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da presudom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, a na što Sud pazi po službenoj dužnosti, te je našao da je Općinski sud u Zlataru na temelju utvrđenog činjeničnog stanja pravilno pravno označio djelo.

7. Naime, imajući u vidu pravnu oznaku djela, ovaj Sud smatra da je u konkretnom slučaju postojala zakonska osnova za izricanje novčane kazne I. okrivljenoj pravnoj osobi uz primjenu članka 37. stavka 3. točka 2. Prekršajnog zakona, u iznosu od 1.200,00 eura, kao i II okrivljeniku odgovornoj osobi pravne osobe uz primjenu navedenih odredbi Prekršajnog zakona, stavka 3. točka 1. novčanu kaznu u iznosu od 300,00 eura.

8. Odredbama članka 36. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona propisano je da izbor vrste i mjere kazne počinitelju prekršaja određuje sud u granicama koje su određene propisom za počinjeni prekršaj, a na temelju stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja, te određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti, sud će uzeti u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja prekršaja (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito ove: stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, njegovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja. Izričući počinitelju novčanu kaznu sud će uzeti u obzir i njegovo imovinsko stanje.

9. Nadalje, uzevši u obzir ranije ponašanje okrivljenika vidljivo je da isti nisu do sada prekršajno kažnjavani, što ukazuje na izostanak sklonosti činjenju prekršaja odnosno nepoštivanju zakona. Isto tako u konkretnom slučaju sud je prilikom odmjere novčane kazne uzeo u obzir da su okrivljenici namirili štetu Republici Hrvatskoj.

10. Slijedom navedenoga, vodeći računa o ukupnosti društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja u konkretnom slučaju, pravilno je prvostupanjski sud primijenio institut ublažavanja kazne, davši razloge koji su prihvatljivi i ovom drugostupanjskom sudu, pri čemu odmjerena kazna predstavlja primjerenu društvenu osudu za počinjeni prekršaj i opravdano se može očekivati da će se njome postići opća i posebna svrha kažnjavanja.

11. Iz navedenih razloga, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, valjalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi.

U Zagrebu 22. siječnja 2025.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Željko Kudrić, v. r.

Mario Soljačić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.