Jž-325/2015-0 · Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI PREKRŠAJNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Broj: Jž-325/15.

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja: Mirjane Margetić, kao predsjednice vijeća, te Snježane Oset i Anđe Ćorluka, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Katarine Perjanec Prstec, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene I.R., zbog prekršaja iz članka 13. Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okrivljene I.R., podnijetoj protiv presude Prekršajnog suda u Zlataru od 24. srpnja 2014. godine, broj: Pp-5-J-151/14, na sjednici vijeća održanoj dana 23. svibnja 2017. godine r i j e š i o j e

Prihvaća se žalba okrivljene I.R. kao osnovana, ukida se prvostupanjska presuda i spis predmeta vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

Naprijed navedenom prvostupanjskom presudom okrivljenica je proglašena krivom zbog prekršaja iz članka 13. Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci za koji prekršaj joj je na temelju istog pravnog propisa izrečena novčana kazna u iznosu od 567,00 (petstošezdesetsedam) kuna, što je protuvrijednost od 150 DEM odnosno 75 Eura, a u odnosu na način plaćanja kazne primijenjena je odredba članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13. i 110/15.).

Navedenom presudom okrivljenica je obvezana na plaćanje paušalnih troškova prvostupanjskog postupka u iznosu od 100,00 (sto) kuna.

Protiv naprijed navedene prvostupanjske presude okrivljenica je pravodobno podnijela žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

Žalba je osnovana.

Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u svezi odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona po službenoj dužnosti i u granicama navoda žalbe Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da prvostupanjski sud nije u potpunosti i točno utvrdio činjenično stanje, a što je moglo dovesti i do pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi žalbe u kojima okrivljenica u bitnom ističe da je sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje jer se presuda temelji na iskazu same prijaviteljice B.P. koja tvrdi da joj je izgovorila riječi kako je navedeno u dispozitivu presude što da ne odgovara istini, da iz iskaza ispitanih svjedoka ne proizlazi da bi joj izgovorila inkriminirane riječi te da je prvostupanjski sud trebao odluku temeljiti upravo na iskazima tih ispitanih svjedoka, dovode u sumnju pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja i pravilnu primjenu materijalnog prava.

Iz stanja spisa predmeta i obrazloženja presude proizlazi da je okrivljenica u cijelosti poricala učin prekršaja, da je ispitani svjedok V.P. u bitnom iskazao da kritične zgode nije čuo da bi I.R. vrijeđala B.P., a isto tako iz njegovo iskaza proizlazi da nije naveo niti da bi okrivljenica vikala. Ispitana svjedokinja V.R. je u bitnom iskazala da je B.P. vrijeđala okrivljenicu, međutim da ne zna kojim riječima poradi čega da je pozvala policiju međutim, da okrivljenica nije vrijeđala B.P. te da nije bila pod utjecajem alkohola, a niti ispitana svjedokinja M.R. nije teretila okrivljenicu u bitnom ističući da nije čula da bi kritične zgode vrijeđala B.P., a isto tako nije ju teretila niti za viku.

Nadalje, jedina ispitana svjedokinja B.P. je teretila okrivljenicu u odnosu na riječi uvrede i viku, međutim, prvostupanjski sud ocjenjujući izvedene dokaze iako navodi da je pažljivo analizirao izvedene dokaze to ne proizlazi iz obrazloženja presude jer samo paušalno navodi da je nesporno da je kritične zgode došlo do verbalnog sukoba navodeći da je sporno je li okrivljenica oštećenoj P. izgovorila inkriminirane riječi, dalje ne prihvaćajući iskaze ispitanih svjedoka koji su svjedočili u korist okrivljenice, a da pri tom nije niti analizirao sve izvedene dokaze tj. sve iskaze ispitanih svjedoka u odnosu na odlučne činjenice bića djela prekršaja, a to je je li okrivljenica kritične zgode vikala na javnom mjestu budući da izgovaranje uvredljivih riječi ne predstavlja biće djela prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima o prekršajima protiv javnog reda i mira, poradi čega je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno jer prvostupanjski sud ne samo da nije postupao sukladno odredbi članka 88. Prekršajnog zakona ocjenjujući izvedene dokaze, nego nije niti utvrđivao odlučne činjenice bića djela prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a što je dovelo i do pogrešne primjene materijalnog prava. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će uvažavajući razloge ovog drugostupanjskog rješenja i navode žalbe okrivljenice ponovno provesti prekršajni postupak u kojem će ispitati okrivljenicu, svjedoke, po potrebi će provesti i suočenje između okrivljenice i svjedoka u slučaju nesuglasja njihovih iskaza, vodeći računa da dokazuje samo one činjenice koje su odlučne činjenice bića djela prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, nakon što izvede sve dokaze pravilnom primjenom odredbe članka 88. Prekršajnog zakona, ocijenit će izvedene dokaze dovodeći ih u međusobnu vezu kao i u vezu s obranom okrivljenice te donijeti novu na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

Glede navedenog u svezi odredbe članka 206. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 23. svibnja 2017. godine

Zapisničarka :

Predsjednica vijeća:

Katarina Perjanec Prstec, v.r.

Mirjana Margetić, v. r.

Rješenje se dostavlja Prekršajnog sudu u Zlataru u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.