I Kž-852/1990-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž 852/1990-3

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Kocijančić Erike kao predsjednika vijeća, te Petranović Milana i mr Frančula Rudolfa kao članova vijeća i stručnog suradnika Tomerlin-Almer Rajke kao zapisničara, u krivičnom predmetu protiv opt. S. P. zbog krivičnog djela iz čl. 83. st. 1. KZH u vezi s čl. 19. st. 1. KZ SFRJ, odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Okružnog suda u Gospiću od 8. listopada 1990. K 29/90, u sjednici održanoj 23. siječnja 1991, saslušavši zamjenika javnog tužioca Hrvatske mr Kovačić Vladimira,

r i j e š i o j e:

Uvažava se žalba opt. P. S., ukida se pobijana prvostepena presuda i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno sudjenje.

Obrazloženje

Presudom suda prvog stupnja opt. P. S. oglašen je krivim zbog kriv.djela iz čl. 83. st. 1. KZH u vezi s či. 19. st. 1. KZ SFRJ i na temelju čl. 83. st. 1. KZH osudjen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine.

Protiv te presude optuženik je podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrdjenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana prvostepena presuda ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno sudjenje.

Odgovor na žalbu nije podnesen.

Žalba je osnovana.

Optuženik pogrešno i nepotpuno utvrdjeno činjenično i stanje nalazi u tome što je prvostepeni sud na temelju postupanja optuženika tokom glavne rasprave utvrdio i zaključio da ne dolazi u pitanje stupanj njegove uračunljivosti u vrijeme izvršenja krivičnog djela, budući da po impresiji sudskog vijeća optuženik djeluje potpuno uračunljiv, a alkoholizam ga ne ispričava."

Prije svega, treba istaći da je prvostepeni sud odbio dokazni prijedlog optuženika da se nad njim provede psihijatrijsko vještačenje uz obrazloženje, ali samo u raspravnom zapisniku (1. 52), da se neće provesti psihijatrijsko vještačenje optuženika jer da optuženik "po impresiji sudskog vijeća djeluje potpuno uračunljivo, a

I Kž 852/1990-3 alkoholizam ga ne isključuje."

Medjutim, prvostepeni sud u obrazloženju svoje presude nije iznio zbog kojih razloga nije uvažio dokazni prijedlog optuženika, čime je ostvario relativno bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz čl. 364. st. 2. ZKP u vezi s čl. 357. st.

7. ZKP na koju povredu ovaj Vrhovni sud, kao drugostepeni sud, ne pazi po službenoj dužnosti, a ona u žalbi optuženika nije istaknuta. Stoga se to pitanje nije moglo razmotriti u pravcu da li je to bilo od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje prvostepene presude, ali je, medjutim, očito da je činjenično stanje, kako se ističe u žalbi optuženika, pogrešno i nepotpuno utvrdjeno u odnosu na pitanje stupnja uračunljivosti optuženika u vrijeme izvršenja krivičnog djela.

Naime, iz izvještaja socijalne službe općine T. K. od 17. rujna 1990. (1. 44) proizlazi da je optuženik sklon gotovo svakodnevno konzumiranju alkohola te da je i prema roditeljima i sredini gdje živi dosta agresivan. Optuženik i sam navodi da je svaki dan pijan jer popije više od jedne litre žestokog pića.

Budući, dakle, da je optuženik alkoholičar, djelo je učinio u pijanom stanju, kako utvrdjuje i prvostepeni sud, to se osnovano ističe u žalbi optuženika da je trebalo nad njim provesti psihijatrijsko vještačenje radi utvrdjivanja stupnja njegove uračunljivosti tj. da li stalno konzumiranje alkohola kod optuženika ima utjecaja na njegovo duševno stanje, posebice kad je u vrijeme izvršenja ovog krivičnog djela bio u pijanom stanju. Dakle, u svakom slučaju, trebalo je nad optuženikom provesti psihijatrijsko vještačenje radi utvrdjivanja stupnja njegove uračunljivosti u vrijeme izvršenja krivičnog djela, jer prije toga o stupnju njegove uračunljivosti u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije moguće zaključivati na temelju nekih "impresija" suda, jer se radi o činjenicama pa se one moraju izvedenim dokazima najprije utvrditi i nakon toga temeljem čl. 357. st.7. ZKP analizirati i ocijeniti, što prvostepeni sud do sada nije učinio.

Slijedi, stoga, da je činjenično stanje u pogledu duševnog stanja optuženika, kao alkoholičara, pogrešno i nepotpuno utvrdjeno pa je stoga osnovana žalba optuženika zbog te žalbene osnove.

U ponovljenom postupku prvostepeni sud će nad optuženikom provesti psihijatrijsko vještačenje radi utvrdjivanja stupnja njegove uračunljivosti u vrijeme izvršenja krivičnog djela, pa će tek tada biti u stanju donijeti zakonitu i pravilnu odluku.

Iz svih navedenih razloga trebalo je na temelju čl. 385. st. 1. ZKP odlučiti kao u izreci ove drugostepene odluke.

U Zagrebu, 23. siječnja 1991.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Tomerlin-Almer Rajka, v. r.

Kocijančić Erika, v. r.

I Kž 852/1990-3