Jž-1711/2018-0 · Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Jž-1711/2018

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: Siniše Senjanovića kao predsjednika vijeća, te Branke Žigante Živković i Renate Popović kao članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog B. P., zbog prekršaja iz članka 22. stavka 6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17), odlučujući o žalbi okrivljenog B. P., podnesenoj protiv presude Prekršajnog suda u Požegi od 3. srpnja 2018., broj: Pp J-132/18, na sjednici vijeća održanoj 11. rujna 2018.,

r i j e š i o j e :

Prihvaća se žalba okrivljenog B. P. kao osnovana i ukida prvostupanjska presuda, te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

Pobijanom presudom okrivljenik je proglašen krivim i kažnjen zbog prekršaja iz članka 22. stavka 6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci iste, za koje djelo mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 30 dana, a u izrečenu kaznu mu je uračunato vrijeme za koje je bio lišen slobode kao 2 dana zatvora, pa mu je preostalo za izdržati još 28 dana.

Na temelju članka 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja žrtvi nasilja majci A. P. na udaljenost manju od 5 metara u trajanju od 8 mjeseci.

Istom presudom okrivljenik je, temeljem članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona, oslobođen obveze plaćanja troškova prekršajnog postupka.

Protiv te presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu, navodeći u bitnom, da dokazni postupk nije proveden u njegovoj prisutnosti, odnosno svjedok nije ispitan na raspravi, pa predlaže ukidanje pobijane presude.

Žalba je osnovana.

Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio, da je prvostupanjski sud, počinio bitnu povredu odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, na što žalbom opravdano ukazuje žalitelj.

Uvidom u predmetni spis, utvrđeno je da okrivljenik po policiji doveden na prvostupanjski sud, te je dana 3. srpnja 2018. održano ročište u žurnom postupku na kojem je ispitan okrivljenik u vremenu od 10,00 do 10,10 sati, a zatim da je na ročištu održanom istog dana u vremenu od 10,15 do 10,25 sati ispitan svjedok Z. P., a bez nazočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja i okrivljenika. Nakon provedenih ročišta sud nije zakazivao daljnja ročišta radi izvođenja dokaza, već je donio presudu dana 3. srpnja 2018. (navodi se da je presuda javno objavljena u nazočnosti okrivljenika, no u spisu nije vidljiv zapisnik o javnoj objavi i donošenju presude).

Dakle, u žurnom postupku je održano ročište bez sudjelovanja stranke u postupku, a protivno odredbama Prekršajnog zakona. Iako je okrivljenik prethodno iznio obranu i iako se u ovom predmetu provodio žurni postupak u kojem nije predviđen strogi redoslijed u provođenju dokaznog postupka, prvostupanjski sud je morao, u svrhu utvrđivanja činjenica o kojima ovisi prekršajna odgovornost okrivljenika te odluka o odgovarajućoj prekršajnopravnoj sankciji, omogućiti žalitelju kao stranci u postupku sudjelovanje u istom. Pri tome treba uzeti i u obzir da je okrivljenik evidentno bio dostupan sudu (doveden po policiji), te nisu postojali nikakvi realni i objektivni razlozi zbog čega isti nije mogao biti nazočan ispitivanju svjedoka (koji i nije bio žrtva nasilja, već očevidac događaja).

Pravo okrivljenika da sudjeluje u žurnom postupku nije ograničeno zakonskim odredbama, te je u konkretnom slučaju bilo potrebno omogućiti mu da bude nazočan provođenju dokaza ili mu predočiti provedene dokaze. Navedeno je nužno u potpunosti uspostaviti u fazi kontradiktorne, usmene i neposredne rasprave, gdje je strankama omogućeno ispitivanje svjedoka, ravnopravnost stranaka u postupku razmatra se u okviru zaštite ljudskih prava pred sudovima te je ključni element pravičnog postupka. Iako apsolutna jednakost među strankama nije moguća, riječ je o procesnoj ravnoteži među strankama u postupku koja omogućuje ravnopravno predstavljanje i zastupanje njihovih interesa.

Iz svega navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud na opisani način, onemogućivši žalitelju sudjelovanje u provedenom postupku, počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona.

Ovaj Sud nije se upuštao u razmatranje osnovanosti drugih žalbenih razloga na koje je žalitelj ukazao u svojoj žalbi, jer imajući u vidu naprijed navedeno, ovaj Sud sve druge žalbene osnove, u ovoj fazi postupka, smatra irelevantnim.

S obzirom na sve navedeno, valjalo je prihvatiti žalbu okrivljenika, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja provesti novi postupak u kojem će otkloniti naprijed istaknutu bitnu povredu prekršajnog postupka, provesti postupak u kojem će ispitati okrivljenika i izvesti dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 11. rujna 2018.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Robert Završki, v. r

Siniša Senjanović, v.r.

Rješenje se dostavlja Prekršajnom sudu u Požegi u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, oštećenicu i tužitelja.