Rev-1098/2018-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske
Legislator summary
AI generatedVrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića člana vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i Goranke Barać - Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja D. M. iz V. T., OIB … i 2. tužiteljice B. M. iz V. T., OIB … , koje zastupa punomoćnik G. K., odvjetnik u Z., protiv tuženika G. o. d.d. Z., OIB: … , radi isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-966/2016-2 od 31. siječnja 2018., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3267/12-48 od 28. travnja 2016., u sjednici održanoj 7. prosinca 2022.,
Legislator headnote
AI generatedRev-1098/2018-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Protiv drugostupanjske presude, tužitelji podnose reviziju iz čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 - dalje: ZPP) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnoga prava, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlažu tužitelji preinačiti obje nižestupanjske presude, a podredno ih ukinuti.
Full text
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 1098/2018-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića člana vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i Goranke Barać - Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja D. M. iz V. T., OIB … i 2. tužiteljice B. M. iz V. T., OIB … , koje zastupa punomoćnik G. K., odvjetnik u Z., protiv tuženika G. o. d.d. Z., OIB: … , radi isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-966/2016-2 od 31. siječnja 2018., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3267/12-48 od 28. travnja 2016., u sjednici održanoj 7. prosinca 2022.,
r i j e š i o j e :
Prihvaća se revizija tužitelja D. M. i B. M. i ukidaju presuda Županijskog sud u Karlovcu, poslovni broj Gž-966/2016-2 od 31. siječnja 2018. i presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-3267/12-48 od 28. travnja 2016. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi:
„"I. Nalaže se tuženiku G. o. d.d. isplatiti I. tužitelju D. M. iznos od 21.061,50 € (dvadesetjednutisućušezdesetjedan euro i pedeset eurocenta) u protuvrijednosti kuna prema srednjem tečaju HNB-a na dan isplate, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, počam od 08. veljače 2012. godine pa do 31. srpnja 2015. godine, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.
Nalaže se tuženiku G. o. d.d. isplatiti II. tužitelju B. M. iznos od 21.061,50 € (dvadesetjednutisućušezdesetjedan euro i pedeset eurocenta) u protuvrijednosti kuna prema srednjem tečaju HNB-a na dan isplate, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, počam od 08. veljače 2012. godine pa do 31. srpnja 2015. godine, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.
Nalaže se tuženiku G. o. d.d. nadoknaditi tužiteljima prouzročene parnične troškove, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, počam od presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.", kao neosnovan.“
Odbijen je i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev koji glasi:
"Nalaže se tuženiku G. o. d.d. isplatiti PBZ Zagreb d.d. u ime i za račun tužitelja iznos od 42.123,00 € (četrdesetidvijetisućestodvadesetitri eura) u protuvrijednosti kuna prema srednjem tečaju HNB-a na dan isplate, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, počam od 08. veljače 2012. godine pa do 31. srpnja 2015. godine, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.
Nalaže se tuženiku G. o. d.d. nadoknaditi tužiteljima prouzročene parnične troškove, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, počam od presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana."
Naloženo je tužiteljima naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 4.255,00 kn, u roku od 15 dana.
2. Drugostupanjskom presudom je odbijena žalba tužitelja i potvrđena prvostupanjska presuda.
3. Protiv drugostupanjske presude, tužitelji podnose reviziju iz čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 - dalje: ZPP) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnoga prava, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlažu tužitelji preinačiti obje nižestupanjske presude, a podredno ih ukinuti.
4. Na reviziju nije odgovoreno.
5. Revizija je osnovana.
6. Drugostupanjska je presuda donesena na temelju odredbe čl. 373.a ZPP-a, te je dopuštena redovna revizija (čl. 382. st. 1. toč. 3. ZPP-a).
7. Prema odredbi članka 392.a ZPP-a, u povodu revizije iz članka 382. stavak 1. Zakona, revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.
8. Predmet spora je zahtjev za isplatom iznosa od 21.061,50 EUR, svakom od tužitelja, temeljem Police osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja, jer tužitelji smatraju da je nastupio osigurani slučaj.
9. U postupku pred nižestupanjskim sudovima je utvrđeno: da je, sada pokojna, kćerka tužitelja I. M. imala sklopljenu Policu osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja, kod tuženika, izdanu 4. svibnja 2005.; da je osigurana svota iznosila 42.123,00 EUR; da je Polica osiguranja bila vinkulirana u korist P. b. Z. d.d., kao sredstvo osiguranja kredita (kojega je I. M. podigla kod P. b. Z. d.d.); da je do smrti I. M. došlo nasilnom smrću, uslijed psihičke traume; da su tužitelji zakonski nasljednici pokojne I. M., s time da je 2. tužiteljica B. M. ustupila svoj nasljedni dio 1. tužitelju B. M.
10. Iz ovako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud ocijenjuje: da 2. tužiteljica B. M. nije aktivno legitimirana u ovom postupku jer je svoj nasljedni dio iza pok. kćerke I. M. ustupila suprugu, 1. tužitelju D. M.; da tužbeni zahtjev 1. tužitelja D. M. nije osnovan jer sukladno odredbi čl. 5. st. 4. toč. 1. Općih uvjeta tuženika od posljedica nesretnog slučaja, nesretnim slučajem se ne smatraju „zarazne, profesionalne i ostale bolesti ni posljedice psihičkih utjecaja“ (a da je smrt pravne prednice tužitelja I. M., nastupila upravo kao posljedica psihičkog utjecaja).
11. Drugostupanjski sud, suprotno ocijeni prvostupanjskog suda, zaključuje da činjenica što je 2. tužiteljica B. M. ustupila svoj nasljedni dio iza smrti kćerke I. M., 1. tužitelju D. M. (predmetno potraživanje nije ušlo u ostavinsku imovinu) ne utječe na njezinu legitimaciju za podnošenje tužbe za isplatu po predmetnoj Polici osiguranja, budući se nije odrekla nasljedstva. Nadalje, suprotno zaključku prvostupanjskog suda, drugostupanjski sud zaključuje i to da je smrt pravne prednice tužitelja, (a za koju je vještačenjem utvrđeno da je nasilna smrt uzrokovana psihičkom traumom) osigurani slučaj prema predmetnoj Polici osiguranja.
11.1. Drugostupanjski sud nepostojanje aktivne legitimacije na strani tužitelja, u bitnome, obrazlaže time da samo P. b., u čiju je korist vinkulirana Polica osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja I. M., ima pravo od tuženika – osiguravatelja, potraživati isplatu osigurane svote.
12. Zaključuju nižestupanjski sudovi da je tužbeni zahtjev neosnovan i pozivom na odredbu čl. 929. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine” broj 35/05, 41/08, 125/11 – dalje: ZOO/05) odbijaju tužbeni zahtjev.
13. U revizijskoj fazi postupka sporno je jesu li tužitelji aktivno legitimirani za podnošenje tužbe u ovom predmetu.
14. Pogrešno je shvaćanje nižestupanjskih sudova da se sporni odnos između stranaka rješava primjenom odredbe čl. 929. ZOO/05, kojom je propisano osiguranje za tuđi račun ili za račun koga se tiče.
15. Kao prvo je potrebno navesti da se u konkretnom slučaju, s obzirom na vrijeme sklapanja Police osiguranja, primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine” broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01 – dalje: ZOO/91), a sukladno odredbi čl. 1163. st. 1. ZOO/05.
16. Odnos tužitelja i tuženika rješava se primjenom odredbe čl. 445. ZOO/91. Tom je odredbom propisano da kada je ustupanje izvršeno radi osiguranja primaočeva potraživanja prema ustupiocu, primalac je dužan brinuti se s pažnjom dobrog privrednika odnosno dobrog domaćina o naplati ustupljenog potraživanja i nakon izvršene naplate, pošto zadrži koliko je potrebno za namirenje vlastitog potraživanja prema ustupiocu, ovome predati višak.
16.1. Kod ove vrste ustupa tražbine (tzv. fiducijarne cesije) tražbina je dakle, prenesena u svrhu osiguranja nekog duga, i taj dug primatelj ne može ostvariti odmah, čak niti ukoliko je dospio, već samo ukoliko mu ustupitelj – dužnik ne ispuni svoju obvezu zbog koje mu je i ustupio tražbinu kao osiguranje.
16.2. S obzirom na navedeno, proizlazi, da bi u konkretnom slučaju, bilo odlučno i to, je li P. b.d.d. kao primatelj potraživanja pokušala namiriti svoje potraživanje i iz drugih sredstava osiguranja kredita koji je bio sklopljen sa pravnom prednicom tužitelja (i koja su to sredstva) i u kojem su dijelu ta potraživanja evenutalno tim drugim sredstvima osiguranja namirena, da bi se mogao donijeti konačan zaključak o tome kolika su sredstva sa predmetne Police potrebna za namirenje ukupnog potraživanja P. b.d.d., prema tužiteljima (odnosno za koji bi eventualno preostali iznos tužitelji bili legitimirani potraživati od tuženika).
17. Dakle, u konkretnom slučaju je preuranjen zaključak nižestupanjskih sudova o neosnovanosti zahtjeva tužitelja, jer su zbog pogrešnog pravnog pristupa ostale neutvrđene relevantne činjenice (primjerice navedene u točki 15.2. ovoga rješenja) o kojima ta ocjena ovisi u smislu odredbe čl. 445. ZOO/91.
18. Slijedom navedenog je valjalo ukinuti nižestupanjske presude temeljem odredbe čl. 395. st. 2. ZPP i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Zagreb, 7. prosinca 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud, v.r.