Croatian Supreme Court rules Zagreb court has jurisdiction over enforcement continuation proceedings initiated by a prior enforcement decision.
Legislator summary
AI generatedThe Supreme Court of Croatia resolved a jurisdictional conflict between Zagreb and Karlovac courts regarding an enforcement proceeding. The Zagreb court initially claimed lack of jurisdiction because the creditor proposed a new enforcement subject, while the Karlovac court argued this constituted a new enforcement action. The court determined that proposing a new subject under Article 5 of the Enforcement Act does not start a new proceeding but merely continues the existing one, thus maintaining the original court's jurisdiction.
Legislator headnote
AI generatedArticle 5 paragraph 4 of the Enforcement Act; Article 23 paragraphs 2 and 3 of the Civil Procedure Act: A proposal by an enforcement officer to change the subject or object of enforcement within an ongoing proceeding does not constitute a new enforcement action and the court that issued the prior final enforcement decision retains jurisdiction.
Keywords
AI generatedCited Legislation
AI generatedFull text
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Gr1 278/15-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske po sutkinji Gordani Jalšovečki, u pravnoj stvari ovrhovoditelja E. C. C. d.o.o., Z., koju zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva H. & P. d.o.o., Z., protiv ovršenika M. P., R., radi ovrhe, odlučujući o sukobu nadležnosti između Općinskog građanskog suda u Zagrebu koji se oglasio mjesno nenadležnim rješenjem poslovni broj Ovrpl-7964/14-3 od 4. ožujka 2015. i Općinskog suda u Karlovcu koji je taj sukob izazvao dopisom poslovni broj Ovr-941/2015 od 15. lipnja 2015., 29. lipnja 2015.,
r i j e š i o j e:
Za postupanje u ovoj pravnoj stvari nadležan je Općinski građanski sud u Zagrebu.
Obrazloženje
Općinski građanski sud u Zagrebu se rješenjem poslovni broj Ovrpl-7964/14-3 od 4. ožujka 2015. oglasio mjesno nenadležnim za postupanje u uvodno navedenom ovršnom predmetu i nakon pravomoćnosti rješenja predmet dostavio Općinskom sudu u Karlovcu na daljnje postupanje. U obrazloženju rješenja Općinski građanski sud u Zagrebu se poziva na odredbu čl. 171. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 120/12) koja propisuje da je za ovrhu na novčane tražbine ovršenika mjesno nadležan sud na čijem se području nalazi njegovo prebivalište.
Općinski sud u Karlovcu nije prihvatio nadležnost već je uz dopis od 5. lipnja 2015. poslovni broj Ovr-941/2015 dostavio predmet Vrhovnom sudu Republike Hrvatske radi odlučivanja o sukobu nadležnosti. Poziva se na odredbu čl. 5. st. 3. Ovršnog zakona te ističe da prijedlog za promjenu predmeta i sredstva ovrhe ne predstavlja prijedlog za ovrhu kojim se pokreće novi ovršni postupak već se njime nastavlja ranije započeti ovršni postupak.
đanski sud u Zagrebu.
Za postupanje u ovoj pravnoj stvari nadležan je Općinski gra
Uvidom u predmet utvrđeno je da je ovrhovoditelj 24. travnja 1997. podnio ovršni prijedlog Općinskom sudu u Zagrebu koji je 2. svibnja 1997. donio rješenje o ovrsi po istom prijedlogu radi pljenidbe pokretnina. 1. travnja 2011. ovrhovoditelj podnosi Općinskom građanskom sudu u Zagrebu ovršni prijedlog radi pljenidbe novčanih sredstava po kojem prijedlogu sud donosi rješenje o ovrsi 17. rujna 2012. Nadalje, 26. kolovoza 2014. ovrhovoditelj podnosi novi prijedlog Općinskog građanskom sudu u Zagrebu radi pljenidbe novčanih sredstava ovršenika.
Budući da je ovrhovoditelj ovršni prijedlog podnio 24. travnja 1997., a rješenje o ovrsi je doneseno 2. svibnja 1997., na temelju odredbe čl. 33. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 29/99) primjenjuju se odredbe ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 57/96 - dalje: OZ).
Odredbom čl. 5. st. 4. OZ-a propisano je da ako se pravomoćno rješenje o ovrsi na određenom predmetu ili sredstvu ne može provesti, ovrhovoditelj može radi namirenja istovjetne tražbine predložiti novo sredstvo ili predmet ovrhe. U tom slučaju, sud će nastaviti s ovrhom.
Predlaganje novog sredstva ovrhe ili predmeta ovrhe na temelju odredbe čl. 5. st. 4. OZ-a ne može se smatrati prijedlogom za ovrhu kojom se pokreće novi ovršni postupak jer ovrhovoditelj predlaže novo sredstvo ili predmet ovrhe u već pokrenutom ovršnom postupku.
Pravni institut promjene sredstava ili predmeta ovrhe ne bi imao smisla kada bi se takav prijedlog smatrao prijedlogom za ovrhu kojom se pokreće novi ovršni postupak. Navedeno proizlazi iz teksta zakona citirane odredbe OZ-a gdje se navodi „sud će nastaviti s ovrhom“.
Budući da je, dakle, o prijedlogu ovrhovoditelja za promjenu predmeta ili sredstva ovrhe nadležan odlučivati sud koji je donio rješenje o ovrsi, to je u konkretnom slučaju za donošenje takve odluke nadležan Općinski građanski sud u Zagrebu koji je donio rješenje o ovrsi 2. svibnja 1997., a koje rješenje o ovrsi je postalo pravomoćno 17. lipnja 1997.
Zbog izloženog, na temelju čl. 23. st. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - odluka USRH 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13) odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 29. lipnja 2015.
Sutkinja:
Gordana Jalšovečki, v.r.