I Kž-323/1997-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž 323/1997-3

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Neve Šibl, kao predsjednice vijeća, te Ane Garačić i Katice Jelić, kao članova vijeća i više savjetnice Ileane Vinja, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okr. J. Đ. i dr. zbog kaznenog djela iz čl. 132. st. 1. KZRH i dr., odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv rješenja Okružnog suda u Osijeku od 27. svibnja 1993. godine br. Kv- 146/93 (Kio-764/91), u sjednici održanoj 24. lipnja 1998.,

r i j e š i o j e:

Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana.

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem, na temelju čl. 1. tadašnjeg Zakona o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i ratu protiv Republike Hrvatske (NN, br. 58/92), obustavljen je kazneni postupak protiv okr. J. Đ. i drugih osam okrivljenika poimence navedenih u izreci tog rješenja zbog kaznenih djela iz tadašnjeg čl. 131. st. 1. i čl. 132. st. 1. KZRH (kasnije čl. 126. st. 1. i čl. 127. st. 1. KZRH).

Protiv dijela tog rješenja podnio je žalbu državni odvjetnik, s prijedlogom da se pobijani dio rješenja ukine i ne primijene odredbe o oprostu za kaznena djela opisana pod toč. 1., 2., 3. i 6. izreke pobijanog rješenja, te da se u tom dijelu postupak protiv okrivljenika nastavi.

Žalba nije osnovana.

Suprotno tvrdnji žalbe, sud prvog stupnja je pravilno zaključio da su i u pobijanom dijelu ispunjene sve zakonske pretpostavke za primjenu odredaba o oprostu.

Naime, predmetna kaznena djela teške krađe i razbojništva za koja se okrivljenici terete (za pojedino djelo ili u suizvršiteljstvu s nekim od okrivljenika), počinjena su za vrijeme koje obuhvaća spomenuti Zakon o oprostu, a na progon takovih kaznenih djela Republika Hrvatska nije obavezna prema odredbama međunarodnog prava, dok je samo

I Kž 323/1997-3

kriminalno postupanje doista u svezi s oružanim sukobima i ratnim prilikama u Republici Hrvatskoj.

Pravilno sud prvog stupnja prihvaća obrane okrivljenika kada tvrde da su postupali na inkriminirani način u cilju prikupljanja oružja i drugih predmeta potrebnih za formiranje i opskrbu vojnih jedinica. Takovoj obrani u prilog govori činjenica da su okrivljenici u vrijeme izvršenja djela bili pripadnici tadašnjeg Zbora narodne garde, čije uniforme su i nosili, a djelima pod toč. 4. i 5. izreke pobijanog rješenja pribavljena je upravo puška karabin, lovačka puška i pištolj. Zbog toga, imajući u vidu da se zajednička kriminalna djelatnost okrivljenika odvijala unutar svega dva dana - 23. i 24. srpnja 1991. godine, tj. u kontinuitetu, sama činjenica što su prilikom izvršenja nekih djela oduzeta terenska vozila, odnosno foto i radioaparat, ne upućuju na zaključak da bi se ovdje radilo o klasičnim imovinskim deliktima, kako to smatra žalitelj. Ovo iz razloga jer se ukupno inkriminirano ponašanje okrivljenika mora promatrati pod specifičnim ratnim uvjetima i u svojoj životnoj te logičnoj cjelini, a to opet upućuje na zaključak da su i drugi oduzeti predmeti, osim oružja, imali očitu vojnu uporabnu svrhu.

Slijedom izloženog, dakle, i ovaj Vrhovni sud ocjenjuje da je ukupno kriminalno djelovanje okrivljenika u svezi s ratom i oružanim sukobima, pa nema zakonskih zapreka za primjenu odredaba o oprostu.

Osim izloženog treba imati u vidu i da je u međuvremenu donesen Zakon o općem oprostu (NN, br. 80/96), prema odredbama kojeg predmetna kaznena djela i tako ne ulaze u krug djela koja su izrijekom izuzeta od primjene oprosta.

Slijedom izloženog, dakle, odluka suda prvog stupnja u svemu je pravilna i zakonita, pa je sukladno čl. 398. st. 3. ZKP/97, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 24. lipnja 1998.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Ileana Vinja v.r.

Neva Šibl v.r.