Gžnš-340/2014-3 · Županijski sud u Splitu
Legislator summary
AI generatedŽupanijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda i to Dragice Samardžić, kao predsjednice vijeća, Vesne Kuzmičić kao suca izvjestitelja i Ankice Matić, kao člana vijeća,u pravnoj stvari tužiteljice M. S., iz S., A. OIB: …., zastupane po punomoćniku T. K., odvjetniku u S., protiv tuženika H. K., O. V., OIB: …., zastupanog po punomoćniku D. S., odvjetniku u S., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P2–8203/09 od dana 18. lipnja 2014., u sjednici vijeća održanoj dana 24. rujna 2015.,
Legislator headnote
AI generatedGžnš-340/2014-3 · Županijski sud u Splitu: Protiv navedene presude žali se tužiteljica pobija istu u cijelosti zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, dalje: ZPP), uz žalbeni prijedlog da se pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno raspravljanje i odlučivanje.
Full text
Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gžnš-340/2014
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda i to Dragice Samardžić, kao predsjednice vijeća, Vesne Kuzmičić kao suca izvjestitelja i Ankice Matić, kao člana vijeća,u pravnoj stvari tužiteljice M. S., iz S., A. OIB: …., zastupane po punomoćniku T. K., odvjetniku u S., protiv tuženika H. K., O. V., OIB: …., zastupanog po punomoćniku D. S., odvjetniku u S., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P2–8203/09 od dana 18. lipnja 2014., u sjednici vijeća održanoj dana 24. rujna 2015.,
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P2-8203/09 od dana 18. lipnja 2014. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno raspravljanje i odlučivanje.
Obrazloženje:
Presudom prvostupanjskog suda odbijen je u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice, a koji glasi:
''Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznosu od 90.000,00 kuna zajedno sa zateznim kamatama određenim za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a koje na navedeni iznos teku od presuđenja do konačne isplate, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.''
Protiv navedene presude žali se tužiteljica pobija istu u cijelosti zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, dalje: ZPP), uz žalbeni prijedlog da se pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno raspravljanje i odlučivanje.
Na žalbu nije odgovoreno.
Žalba je osnovana.
Predmet spora čini zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 90.000,00 kuna na ime porušene kuće i otuđenih pokretnina, koju je tuženik dana 13. prosinca 2007., radi čega je osuđen za kazneno djelo iz članka 222. stavka 3. (Kaznenog zakona temeljem presude toga suda poslovni broj K-689/11 od 28. veljače 2013., koja presuda je potvrđena presudom ovog suda poslovni broj Kž-318/13 od dana 9. svibnja 2013.)
Prvostupanjski je sud odbio tužbeni zahtjev tužiteljice smatrajući da ista navedeni iznos potražuje po osnovi vrijednosti koju su porušena kuća i otuđene pokretnine za nju imale, a sukladno odredbi članka 1089 stavka 4. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08 i 78/15: dalje ZOO/05). Međutim, granice imovinsko – pravnog zahtjeva tužiteljice u pogledu sadržaja istog da su utvrđene pravomoćnom presudom toga suda u kaznenom postupku K-689/11 čime je pravomoćno odlučeno o sadržaju imovinsko-pravnog zahtjeva tužiteljice, dok je ista upućena u parnicu isključivo u odnosu na visinu preostalog dijela imovinsko-pravnog zahtjeva.
Naime, punomoćnik stranke da je na ročištu od 27. veljače 2013., jasno naveo da postavlja imovinsko-pravnih zahtjev u odnosu od 300.000,00 kuna na ime uništenja i oštećenja kuće, ističući da se navedeni zahtjev odnosi na vrijednost tužiteljičine nekretnine i stvari koje su se u njoj nalazile, dok isti nije isticao činjenicu da bi se radilo o vrijednosti koju su nekretnina i pokretnine imale za tužiteljicu osobno, odnosno da nije isticao afekcijsku cijenu nekretnine i pokretnina tužiteljice.
Stoga, po mišljenju prvostupanjskog suda, tražeći afekcijsku cijenu za porušenu nekretninu i pokretnine tužiteljica da je izišla izvan sadržana ranije postavljenog imovinsko- pravnog zahtjeva u kaznenom postupku, slijedom čega je odbijeno njeno tužbeno traženje.
Gore navedeni pravni zaključak prvostupanjskog suda, ne prihvaća ovaj žalbeni sud, pa se u tom smislu žalbeni navodi tužiteljice ukazuju osnovanim.
U skladu s odredbom članka 158. ZKP-a, sud može u presudi kojom okrivljenika proglašava krivim oštećeniku dosuditi imovinsko pravni zahtjev u cijelosti ili djelomično te ga za ostatak uputiti u parnicu. Ako podatci kaznenog postupka ne daju pouzdanu osnovu ni za potpuno niti za djelomično presuđenje, sud će oštećenika s imovinsko-pravnim zahtjevom uputiti u parnicu.
Po mišljenju ovog žalbenog suda, tužitelj je ovlašten cjelokupnu štetu koju je pretrpio počinjenjem kaznenog djela potraživati u parnici, time da je parnični sud vezan činjeničnim opisom kaznenog djela kako je to i utvrđeno pravomoćnom kaznenom presudom K-689/11 od dana 28. veljače 2013.
Stoga se potraživanje afekcijske cijene, u smislu odredbe članka 289. stavka 4. ZOO/05 za porušenu nekretninu i otuđene pokretnine tužiteljice ukazuje dopuštenim te prvostupanjski sud nije bio ovlašten odbiti tužbeni zahtjev sa obrazloženjem kako je gore izneseno.
Poradi pogrešnog pravnog pristupa, sud prvog stupnja, dakle, nije utvrdio relevantne činjenice niti je na iste valjalo primijenio materijalno pravo, slijedom čega je prvostupanjsku presudu, a sukladno odredbi članka 370. ZPP-a, valjalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno raspravljanje i odlučivanje.
U nastavljenom postupku prvostupanjski će sud upotpuniti činjenično stanje, rukovodeći se gore iznesenim stavom ovog žalbenog suda te će potom izvesti dokaze koje stranke eventualno predlože, a onda će, uz valjanu primjenu materijalnog prava, ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu tužiteljice.
U Splitu 24. rujna 2015.
Predsjednica vijeća:
Dragica Samardžić, v. r.