Revr-893/2007-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske
Legislator summary
AI generatedVrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Jasne Brežanski, kao predsjednice vijeća, te Davorke Lukanović-Ivanišević, Ivke Zlokić, Nenada Perina i Željka Glušića, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja R. T. iz B. na M. i M. O. iz B. na M., koje zastupa punomoćnik B. G., odvjetnik u B. na M., protiv tuženika Grada Biograda na Moru, kojeg zastupa punomoćnik M. B., odvjetnik u Z., Općine Pakoštane, Općine Sv. Filip i Jakov, Općine Tkon, koju zastupa punomoćnik I. G., odvjetnik u Z. i Općine Pašman, koju zastupa punomoćnica D. V., odvjetnica u Z., radi isplate, odlučujući o reviziji 1. tuženika Grada Biograda na Moru protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1278/07 od 10. srpnja 2007. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2080/06 od 28. studenog 2006. u odnosu na tog tuženika, u sjednici održanoj 21. travnja 2009.,
Legislator headnote
AI generatedRevr-893/2007-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Prema odredbi čl. 392. a. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99 i 117/03 – dalje: ZPP) revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u granicama određeno navedenih razloga u reviziji.
Full text
Broj: Revr 893/07-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Jasne Brežanski, kao predsjednice vijeća, te Davorke Lukanović-Ivanišević, Ivke Zlokić, Nenada Perina i Željka Glušića, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja R. T. iz B. na M. i M. O. iz B. na M., koje zastupa punomoćnik B. G., odvjetnik u B. na M., protiv tuženika Grada Biograda na Moru, kojeg zastupa punomoćnik M. B., odvjetnik u Z., Općine Pakoštane, Općine Sv. Filip i Jakov, Općine Tkon, koju zastupa punomoćnik I. G., odvjetnik u Z. i Općine Pašman, koju zastupa punomoćnica D. V., odvjetnica u Z., radi isplate, odlučujući o reviziji 1. tuženika Grada Biograda na Moru protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1278/07 od 10. srpnja 2007. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2080/06 od 28. studenog 2006. u odnosu na tog tuženika, u sjednici održanoj 21. travnja 2009.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se revizija tuženika Grada Biograda na Moru kao neosnovana.
Obrazloženje
Drugostupanjskom presudom je potvrđena prvostupanjska presuda kojoj je prvotuženika dužan tužiteljima R. T. na ime naknade plaće isplatiti mjesečne iznose za vremensko razdoblje od 1992. do 2004., a da tužiteljici M. O. na ime razlike između plaće i mirovine za vremensko razdoblje od 1992. do 1997., kako je to navedeno u izreci prvostupanjske presude sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a kojom je također odbijen prigovor tuženika istaknut radi prebijanja i naloženo je tuženiku naknaditi tužiteljima parnični trošak u iznosu od 300,00 kn.
Protiv te presude tuženik je izjavio reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da se obje nižestupanjske presude ukinu.
Odgovor na reviziju nije podnesen.
Revizija nije osnovana.
Prema odredbi čl. 392. a. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99 i 117/03 – dalje: ZPP) revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u granicama određeno navedenih razloga u reviziji.
U odnosu na revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka revident prigovara da je u postupku oba nižestupanjska suda počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Revident svoj prigovor temelji na navodi da obje nižestupanjske presude ne sadrže razloge o odlučnim činjenicama, a da su razlozi koji se navode proturječni, jer se drugostupanjski sud poziva na druge propise nego prvostupanjski sud. Također, revident u tom pravcu iznosi i drugi navod da je u obrazloženju drugostupanjske presude da je „potraživanje tužitelja dospjelo danom pravomoćnosti presude prvostupanjskog suda u predmetu poslovni broj P-2177/02 tj. dana 15. 7. 2004., pa smatra da je to u protivnosti s izrekom presude.
U odnosu na prvi dio tog prigovora treba reći da u ovom predmetu drugostupanjski sud svoju odluku u pogledu prigovora koji je tuženik istakao radi prebijanja temelji na drugim materijalnopravnim odredbama nego prvostupanjski sud, ali smatra da je odluka prvostupanjskog suda pravilna i zakonita i primjenom tih zakonskih odredaba. Na taj način nižestupanjski sudovi ne čine bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, kako to pogrešno smatra revident, već je drugostupanjski sud postupio potpuno u skladu s odredbom čl. 368. st. 2. ZPP. Naime, prema toj zakonskoj odredbi drugostupanjski sud će presudom odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu ako utvrdi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, ali da je pravilnom primjenom materijalnog prava trebalo jednako odlučiti o tužbenom zahtjevu.
U odnosu na drugi dio prigovora revidenta treba odgovoriti da se u reviziji netočno interpretira sadržaj obrazloženja drugostupanjske presude, jer se u navedenom dijelu obrazloženja drugostupanjske presude govori izričito o „tražbini tuženika“ – a ne o potraživanju tužitelja, pa taj dio revidentovog prigovora nije od utjecaja na ocjenu da nema proturječnosti izreke i obrazloženja pobijane presude.
Zbog toga nije ostvaren revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.
U ovom predmetu pobijana odluka se, između ostalog, temelji na stajalištu da nije osnovan prigovor prijeboja koji je istakao tuženik, jer je za predmetno potraživanje tužitelja propisana zabrana prijeboja po odredbi čl. 87. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 54/95, 65/95 i 17/01 – dalje: ZR).
Revident u reviziji, u okviru revizijskog razloga pogrešne primjene materijalnog prava, prigovara samo tom dijelu odluke nižestupanjskih sudova (u izreci prvostupanjske presude pod II.). Jedini prigovor revidenta u tom pravcu je da je u konkretnom slučaju riječ o procesnopravnoj kompenzaciji (prijeboju), a ne o izvanprocesnoj građanskopravnoj kompenzaciji, pa revident smatra da se odredba čl. 87. ZR ne može primijeniti na procesnopravnu kompenzaciju – već samo u slučaju građanskopravne kompenzacije. Dakle, revident ne osporava postojanje potraživanja tužitelja, već jedino prigovara da se odredba čl. 87. ZR ne može primijeniti u slučaju kad je riječ o prigovoru radi prebijanja istaknutog radi procesnopravne kompenzacije – prebijanje izvršeno konstitutivnom odlukom suda.
Prema odredbi čl. 87. st. 1. ZR poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekog njezinog dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće.
Jedno od temeljnih prava radnika iz radnog odnosa je pravo na plaću za obavljeni rad (čl. 3. ZR), a omogućava radniku da svoje svakodnevne egzistencijalne potrebe ostvaruje iz radnog odnosa. Zbog toga se zabrana prijeboja u smislu čl. 87. st. 1. ZR odnosi kako na građanskopravnu tako i na procesnopravnu kompenzaciju. Kad bi se prihvatilo stajalište revidenta, tada bi se u potpunosti izgubili cilj i svrha postojanja navedene zakonske odredbe (o tome govori već i sam naslov iznad navedene zakonske odredbe – zabrana prijeboja) i poslodavac bi uvijek imao mogućnost uskratiti radniku njegovo temeljno pravo za slučaj da smatra osnovanim neko svoje potraživanje prema radniku. Naravno, to ne znači da poslodavac ne može svoje potraživanje ostvarivati redovnim putem, već samo da ne može uskratiti isplatu plaće ili naknade plaće radniku zbog postojanja nekog svog potraživanja – bilo izjavom o prijeboju, bilo isticanjem prigovora radi prebijanja u postupku pred sudom.
Prema tome, u konkretnom slučaju niti tuženik kao poslodavac ne može osnovano isticati prigovor radi prebijanja u predmetnom sporu, pa je pravilno stajalište nižestupanjskih sudova.
Zbog toga nije osnovan revidentov prigovor, pa nije niti ostvaren revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.
Iz tih razloga na temelju čl. 393. ZPP je odlučeno kao u izreci.
U Zagrebu, 21. travnja 2009.
Predsjednica vijeća:
mr. sc. Jasna Brežanski, v.r.