Usž-2164/2015-2 · Visoki upravni sud Republike Hrvatske

Poslovni broj: Usž-2164/15-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Otočan predsjednice vijeća, Fedore Lovričević-Stojanović i Dijane Vidović članica vijeća, te višeg sudskog savjetnika Juraja Dujma zapisničara, u upravnom sporu tužiteljice J. Č. iz O., protiv tuženika Ministarstva branitelja Republike Hrvatske, Z., radi priznavanja statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i prava na obiteljsku invalidninu, odlučujući o žalbi tuženika, protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: 2 UsI-444/15-7 od 15. rujna 2015., na sjednici vijeća održanoj 2. prosinca 2015.

p r e s u d i o j e

I. Poništava se presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: 2 UsI-444/15-7 od 15. rujna 2015.

II. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Poništavaju se rješenje Ministarstva branitelja Republike Hrvatske klasa: UP/II-562-02/15-0004/176, urbroj: 522-04/1-4-1-15-2, od 2. travnja 2015. i rješenje Ureda državne uprave u O.– b. županiji, Službe za društvene djelatnosti, klasa: UP/I- 562-02/15-14/14, urbroj: 2158-02-02/03-15-10 od 12. ožujka 2015.“

Obrazloženje

Osporavanom presudom usvojen je tužbeni zahtjev tužiteljice te je poništeno rješenje tuženika klasa: UP/II-562-02/15-0004/176, urbroj: 522-04/1-4-1-15-2 od 2. travnja 2015., (točka 1. izreke). Poništeno je rješenje Ureda državne uprave u B.– p. županiji, Odjeka za društvene djelatnosti O., klasa: UP/I-562-02/15-14/14, urbroj: 2158-02-02/03-15-10 od 12. ožujka 2015., (točka 2. izreke). Tužiteljici je priznat status člana obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata J. H. i pravo na obiteljsku invalidninu, te je prvostupanjskome tijelu naloženo da u roku od 30 dana, računajući od pravomoćnosti te presude donese o tome odgovarajuće rješenje. (točka 3. izreke).

Protiv navedene presude tuženik (u daljnjem tekstu: žalitelj), podnosi žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava odnosno odredbe članka 117. stavka 1. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (članak 35. ZID ZOPHBDR-a "Narodne novine" 140/12.). Ističe kako tužiteljici nije nikad bilo priznato navedeno pravo. Predlaže stoga Visokom upravnom sudu pobijanu presudu poništiti i riješiti upravnu stvar sukladno odredbi članka 74. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima. Sukladno članku 71. stavku 3. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" 20/10., 143/12. i 152/14., u daljnjem tekstu: ZUS) tužiteljici je dostavljena žalba na odgovor. Tužiteljica nije dostavila Sudu odgovor na žalbu.

Žalba je osnovana.

Ispitujući presudu prvostupanjskoga suda u granicama propisanim člankom 73. stavkom 1. ZUS-a, Sud je utvrdio da je u prvostupanjskom upravnom sporu pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

Odredbom članka 35. ZID ZOPHBDR-a, koji je stupio na snagu 17. prosinca 2012., izmijenjen je članak 117. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine" 174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09., 146/10., 55/11.,140/12., dalje u tekstu: ZOPHBDR) te je propisano da bračni i izvanbračni drug iz članka 6. toga Zakona stupanjem u brak ili izvanbračnu zajednicu ne gubi prava iz tog Zakona koja su ostvarena priznavanjem statusa člana obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrlog HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine. Prema podacima upravnog i sudskog spisa nesporno je da je tužiteljica nakon smrti bračnog druga J. H. dana 28. svibnja 1994. sklopila novi brak koji je prestao dana 22. veljače 2001.

Predmetni zahtjev za priznanje statusa člana obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i priznanje prava na obiteljsku invalidninu iza pok. J. H. tužiteljica je podnijela 12. veljače 2015.

U upravnom je postupku pravilno utvrđeno da tužiteljica nije nikada ostvarila status člana obitelji navedenoga stradalog hrvatskog branitelja pa niti pravo na obiteljsku invalidninu, koju činjenicu je tužiteljica potvrdila na raspravi pred Upravnim sudom u Osijeku dana 8. rujna 2015.

Prvostupanjski je sud u navedenoj presudi također ustvrdio da tužiteljica nije nikada imala utvrđen status člana obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja.

Unatoč tako utvrđenom činjeničnom stanju odlučeno je citiranom presudom o priznanju navedenog statusa i prava. Pritom se Upravni sud pozvao na stajalište Visokog upravnog suda Republike Hrvatske izraženo u presudi poslovni broj Usž-172/15-2 od 15. travnja 2015. i na odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-6745/2014 od 11. prosinca 2014., U-III-7129/2014 od 5. ožujka 2015. i druge.

Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj: U-III-6745/2014 od 11. prosinca 2014. ("Narodne novine" 9/2015.) naveo je da se člankom 35. ZID ZOPHBDR-a (sada) predviđa pravo na zadržavanje prava bračnog ili izvanbračnog druga iz članka 6. ZOPHBDR-a u slučaju stupanja u novu bračnu ili izvanbračnu zajednicu. Stoga, Ustavni sud navodi: „Dakle, za sve osobe bračne ili izvanbračne drugove iz članka 6. Zakona o pravima … koji sada primaju obiteljsku invalidninu ili novčanu naknadu obiteljske invalidnine neće biti potrebno provjeravati postojanje činjenice zaključenja braka ili stupanja u izvanbračnu zajednicu.“ U presudi Visokog upravnog suda broj Usž-172/15-2 od 15. travnja 2015., Sud se pozvao na naprijed citiranu odluku Ustavnoga suda poslovni broj: U-III-6745/2014 od 11. prosinca 2014. te je konstatirano da je u tome upravno-sudskom sporu neprijeporno utvrđeno činjenično stanje prema kojem je tužiteljica imala priznat status člana obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i da je rješenjem Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje G. Z. od 1. veljače 2012. (toj) tužiteljici utvrđen prestanak statusa s danom 15. studenoga 2011. Sud je utvrdio da je javnopravno tijelo pogrešno tumačilo odredbu članka 35. ZID ZOPHBDR-a jer da se navedena odredba ne bi odnosila na osobe koje su prije navedene izmjene Zakona izgubile status člana obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Takovo tumačenje stavljalo bi u neravnopravan položaj korisnike prava, jer bi jednima, s iste osnove to pravo bilo uskraćeno, dok bi drugi u istoj činjeničnoj i pravnoj situaciji mogli i nadalje, u slučaju zasnivanja braka ili izvanbračne zajednice, koristiti pravo bez zapreke. Takovo stajalište izraženo je prethodno u citiranoj Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Dakle, iz odluke Ustavnoga suda kao i presude Visokog upravnog suda nedvojbeno proizlazi da je za pravilnu primjenu članka 35. ZID ZOPHBDR-a potrebno ustvrditi da stranka, koja traži da joj se opetovano prizna navedeni status i navedeno pravo, treba biti osoba koja je imala ostvaren status i time pravo pa ga je stupanjem u novi brak ili izvanbračnu zajednicu izgubila, jer članak 35. ZID ZOPHBDR-a omogućava takvoj stranci da joj se ponovno prizna (reaktivira) status i pravo. U protivnom bi bila dovedena u diskriminirajuću situaciju jer je bivši članak 117. ZOPHBDR-a određivao način organiziranja privatnog života koji je isključivao mogućnost sklapanja nove bračne ili izvanbračne zajednice i daljnje korištenje statusa i prava koji su bili priznati temeljem ranijeg bračnog odnosno izvanbračnog statusa s hrvatskim braniteljem.

Međutim, u konkretnom slučaju nije ispunjena bitna pretpostavka iz članka 35. ZID ZOPHBDR-a koji pretpostavlja da je navedeni status i pravo koje omogućava taj status bio ostvaren, pa je izgubljen ponovnim sklapanjem braka. Slijedom utvrđenoga, kako tužiteljica nije nikad (ranije) ostvarila status člana obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, prema tome niti pravo na obiteljsku invalidninu, ne može steći taj status i pravo primjenom citirane odredbe članka 35. ZID ZOPHBDR-a koji, propisuje pravo na zadržavanje prava bračnog ili izvanbračnog druga iz članka 6. ZOPHBDR-a u slučaju stupanja u novu bračnu ili izvanbračnu zajednicu odnosno ponovnog stjecanja statusa i prava u slučaju da je stranci primjenom ranije odredbe članka 117. ZOPHBDR-a navedeno pravo prestalo.

S obzirom na navedeno, prema ocjeni ovoga Suda Upravni sud u Osijeku je u citiranoj presudi pogrešno tumačio materijalno pravo stoga nema zakonske osnove za poništenje rješenja tuženika odnosno prvostupanjskoga rješenja niti donošenja odluke kako je to odredio sud u točci 3. izreke presude.

Slijedom iznijetog, Sud je, na temelju članka 74. stavka 2. a u vezi s člankom 57. stavkom 1. ZUS-a odlučio kao u izreci presude.

U Zagrebu 2. prosinca 2015.

Predsjednica vijeća

Sanja Otočan,v.r.