P Ob-492/2025-2 · Općinski sud u Splitu

Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

S p l i t

Poslovni broj: P Ob-492/2025-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Maji Karaman Grbavac kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice tužiteljice pod 1) ŽB iz [adresa], str.34-1-69, OIB: [osobni identifikacijski broj] i tužiteljice pod 2) EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] str, 34-1-69, obje zastupane po punomoćnicima Dejanu Jakacu i Marini Marković, odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu iz Buzeta, naspram tuženika ZB, iz [adresa], otok Brač, Gospe od Sniga 2, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Mariji Perić, odvjetnici u Splitu, izvan ročišta za glavnu raspravu, 11. rujna 2025.,

r i j e š i o j e

Ovaj sud se oglašava nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari, ukidaju se provedene radnje u postupku i odbacuje se tužba od 20. veljače 2024.

Obrazloženje

1. Tužiteljice su 20. veljače 2024. podnijele ovom sudu tužbu radi utvrđivanja očinstva tužiteljice pod 2) EB naspram tuženika ZB. Kako se navodi u činjeničnom opisu tužbe, tužiteljica pod 1) BB, majka tužiteljice pod 2), održavala je s tuženikom intimne odnose u periodu 2006. do 2020. godine dok je istovremeno bila u braku sa PB, i koji je, ne znajući da nije njen biološki otac, priznao očinstvo tužiteljice pod 2) rođene ..2007.

2. Obzirom da se sukladno čl. 70. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 dalje ObZ), ali u sudskoj praksi (rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 6. listopada 1993., Rev-2189/1993) ne može tužbom tražiti utvrđenje očinstva određene osobe sve dok se po važećem zakonu smatra istinitim da je otac djeteta osoba upisana u javnoj knjizi-matičnoj knjizi rođenih, tužiteljice su podneskom od 11. srpnja 2024., u smislu odredbi čl. 187. st. 3. i 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/1, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 dalje: ZPP-a), istaknule novi zahtjev i to da sud prethodno utvrdi da TB nije otac mal. tužiteljice pod 2) TB EB.

3. Sud je rješenjem od 22. siječnja 2025. poslovne oznake P Ob-76/2024-16 prvo razdvojio postupak radi utvrđivanja biološkog očinstva od postupka radi osporavanja bračnog očinstva tužiteljice pod 2), te potom rješenjem od 27. siječnja 2025. prekinuo postupak radi utvrđivanja biološkog očinstva do pravomoćnog okončanja postupka poslovne oznake P Ob-76/2024, koji se po tužbi tužiteljica, kao prethodnom pitanju, vodio protiv tuženika ĐB radi osporavanja bračnog očinstva u odnosu na tužiteljicu pod 2).

4. Postupak radi osporavanja bračnog očinstva okončan je rješenjem od 3. veljače 2025., poslovne oznake P Ob-76/2024-19 kojim se ovaj sud oglasio nenadležnim za postupanje u toj pravnoj stvari, ukinuo provedene radnje u postupku i odbacio tužbu. Rješenje je postalo pravomoćno 6. ožujka 2025.

5. Obzirom na pravomoćno okončanje parničnog postupka radi osporavanja očinstva tužiteljice pod 2), sud je rješenjem od 14. srpnja 2025., P Ob-55/2025 odredio nastavak parničnog postupka radi utvrđenja očinstva tužiteljice pod 2), te je predmet dobio novu poslovnu oznaku P Ob-492/2025.

6. Pregledom ovjerenog prijevoda rodnog lista sa ruskog jezika za tužiteljicu pod 2) VB (list 8 spisa P Ob-76/2024) sud je utvrdio da je ista rođena ..2007. u [adresa], Ruska Federacija, oca VB TB i majke BB, oboje ruskih državljana, dok je tuženik ZB hrvatski državljanin.

7. Obzirom na utvrđeno rusko državljanstvo tužiteljice pod 2) u odnosu na koju se očinstvo u ovom postupku utvrđuje, razvidno je da se radi o postupku sa međunarodnim obilježjem, pa je prvenstveno valjalo utvrditi da li je za daljnje postupanje u ovom postupku nadležan sud u Republici Hrvatskoj.

8. Odredbom čl. 2. u vezi sa čl. 1. st. 1. toč. 1. i 2. Zakona o međunarodnom privatnom pravu („Narodne novine“ broj 101/17 i 67/23, dalje ZMPP) propisano je da se navedeni zakon, kojim se uređuje mjerodavno pravo za privatnopravne odnose s međunarodnim obilježjem kao i nadležnost sudova u Republici Hrvatskoj u pravnim stvarima čiji su predmet takvi odnosi, primjenjuje na odnose kojima se uređuju predmetna pitanja ako nisu uređeni pravno obvezujućim aktima Europske unije, međunarodnim ugovorima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj i drugim zakonima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.

9. Ruska Federacija nije stranka Haaške konvencije o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i suradnji u odnosu na roditeljsku odgovornost i o mjerama za zaštitu djece od 19. listopada 1996.. No, Federativna Narodna Republika Jugoslavija i Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika 24. veljače 1962. zaključile su i ratificirale Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim, porodičnim i krivičnim stvarima od 24. veljače 1962. (Dodatak Službenog lista FNRJ broj 5/1963). Na temelju međunarodnopravne sukcesije, sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o objavljivanju popisa dvostranih međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka na temelju sukcesije („Narodne novine“-Međunarodni ugovori br. 4/98), predmetni ugovor je na snazi u Republici Hrvatskoj i u tekstu obrazloženja odluke se dalje navodi kao „Ugovor“.

10. Odredbom čl. 28. st. 1. predmetnog Ugovora propisano je da je za rješavanje pravnih odnosa između roditelja i djece (utvrđivanje i osporavanje očinstva ili majčinstva) nadležan sud one strane ugovornice čiji je zakon mjerodavan za rješavanje tih odnosa. Primjena mjerodavnog prava, a time i nadležnost suda države ugovornice, propisana je odredbom čl. 26. Ugovora koja glasi da se za utvrđivanje i osporavanje majčinstva ili očinstva primjenjuje zakon one strane ugovornice čiji je dijete državljanin u vrijeme rođenja. Iz navedenog proizlazi da je u postupcima radi utvrđivanja očinstva nadležan sud države ugovornice čiji je dijete državljanin u vrijeme rođenja.

11. Ujedno, supsidijarna nadležnost suda u postupcima utvrđivanja očinstva propisana je odredbom čl. 28. st. 2. Ugovora prema kojoj je osim suda države ugovornice čiji je dijete državljanin u vrijeme rođenja, nadležan i sud države ugovornice na čijem području obje stranke (dijete i roditelj čije se očinstvo utvrđuje) imaju prebivalište ili boravište.

12. Pregledom rodnog lista za tužiteljicu pod 2) utvrđeno je da je ista u vrijeme rođenja bila (i još uvijek jest) ruska državljanka. Ujedno, tužiteljica pod 2), iako pozvana dopisom od 17. siječnja 2025., nije sudu dostavila dokaz da na području Republike Hrvatske ima uobičajeno boravište, odnosno regulirano privremeno ili dugotrajno boravište ili stalni boravak u smislu odgovarajućih odredbi Zakona o strancima („Narodne novine“ broj 133/20, 11/22 i 151/22). Činjenica da njen djed po ocu, SB, ima u vlasništvu nekretninu u Rovinju nije dokaz da tužiteljica pod 2) ima neki oblik prijavljenog boravka u Republici Hrvatskoj. Istovremeno, pregledom izvatka iz Jedinstvenog registra osoba za tuženika utvrđeno je da isti ima prijavljeno prebivalište na području [adresa].

13. Kako u konkretnom slučaju dijete i roditelj čije se očinstvo utvrđuje nemaju prebivalište ili boravište na području iste države ugovornice (Republike Hrvatske), a tužiteljica pod 2) je ujedno ruska državljanka, za postupak utvrđivanja njenog očinstva nadležan je sud Ruske Federacije uz primjenu zakona Ruske Federacije kao mjerodavnog prava, sve sukladno odredbi čl. 28. st. 1. i st. 2. u vezi sa čl. 26. Ugovora koji je na snazi u Republici Hrvatskoj i koji se prema odredbi čl. 2. ZMPP-a u konkretnom slučaju primjenjuje kao primarni izvor prava.

14. Odredbom čl. 16. st. 3. ZPP-a propisano je da kad sud u tijeku postupka, do pravomoćnosti odluke, utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud u Republici Hrvatskoj, po službenoj dužnosti proglasit će se nenadležnim, ukinut će provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu, osim kad nadležnost suda u Republici Hrvatskoj ovisi o pristanku tuženika, a tuženik je dao svoj pristanak.

15. Kako nadležnost suda u Republici Hrvatskoj u postupku utvrđivanja očinstva ne ovisi o pristanku tuženika, a utvrđena je nenadležnost suda u Republici Hrvatskoj, sud je primjenom odredbe čl. 16. st. 3. ZPP-a u vezi sa gore citiranim odredbama Ugovora, odlučio kao u izreci.

U Splitu, 11. rujna 2025.

S U T K I N J A

Maja Karaman Grbavac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi pisanim putem u dovoljnom broju primjeraka. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- Tužiteljici pod 1) po pun.

- Tužiteljici pod 2) po pun.

- Tuženiku po pun.