Pp-621/2022-13 · Općinski sud u Crikvenici

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI

STALNA SLUŽBA U KRKU

PREKRŠAJNI ODJEL

Trg Josipa bana Jelačić 5, Krk

Poslovni broj: Pp-621/2022

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Krku, Prekršajni odjel, po sucu Branki Kolač, uz sudjelovanje Vedrane Žužić kao zapisničara u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika KANASTA doo i ČD, radi prekršaja iz članka 172. stavak 2. točka 5 i stavak 3. Zakona o i mirovinskom osiguranju i dr., , povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor radnih odnosa, Klasa 116-02/21-01/3887 od 15. 04. 2022. nakon provedenog žurnog postupka izvan glavne rasprave dana 07.07.2025. u odsutnosti okrivljenika i tužitelja

Temeljem članka 183. Prekršajnog zakona

presudio je

Okrivljena pravna osoba: KANASTA doo, OIB 38650647081, sa sjedištem u [adresa], osnovna djelatnost veleprodaja smrznutih proizvoda, prekršajno osuđivana

Odgovorna osoba ČD, kći Č i K rođena Z, rođena ..1980. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], državljanka RH, nastanjena u Krku, Slavka Nikolića 11, neudana, dvoje djece, jedno mldb, hotelijersko turistički tehničar, zaposlena, SSS, pismena, s mjesečnim primanjima od 1000 eura, prekršajno osuđivana, ne vodi se drugi postupak protiv nje po vlastitim navodima

k r i v i s u

I. što:

su okrivljeni za radnika KD, koji je za okrivljene otpočeo sa radom dana 01.07. 2021. na poslovima vozača-dostavljača, propustili u zakonom propisanom roku najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada dana 01. 07. 2021. podnijeti prijavu o početku osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje sa danom stjecanja svojsta osiguranika 01. 07. 2021. kao prvim danom početka rada, već su isto učinili 13 07 2021, a isti je radio na poslovima koji s obzirom na narav i vrstu rada, te ovlasti poslodavca imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, budući da je radio na poslovima iz registrirane djelatnosti poslodava, na sredstvima rada poslodava, u radnom vremenu određenom po -

-

poslodavcu, te prema nalozima, uputa i pod nazdorom poslodavca

dakle, u propisanom roku radnika nisu prijavili tijelu obveznog mirovinskog osigurnja sa privim danom početka,

te da su time počinili prekršaj iz članka 112 stavak 1 točka 2 Zakona o mirovinskom osiguranju, a kažnjivo po člaanku 172 stavak 2 i 3 točka 5 istog Zakona

II. što navedenog radnika pod točkom 1 izreke nisu prijavili na obvezno zdravstveno osiguranje a koji je otpočeo s radom 01. 07. 2021., te su propustili u zakonom propisanom roku od 8 dana od dana nastanjka okolnosti kojih se stječe status osigurane osobe tj najkasnije do 09 07 2021 godine, podnijeti prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje s danom stjecanja osiguranika 01 07 2021 kao pirvim danom početka već su istog radnika prijavili na obvezno zdravstvno osiguranje s danom 13. 07. 2021 kao datumom stjecanja statusa osiguranika, a isti je radio na poslovima koji s obzriom na narav i vrstu rada, te ovlasti poslodavca imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, budući da je radio na poslovima iz registrirane djelatnosti poslodava, na sredstvima rada poslodava, u radnom vremenu određenom po poslodavcu, te prema nalozima, uputa i pod nazdorom poslodavca

dakle, u priopisanom roku radnika nisu prijavili tijelu obveznog zdravstvenog osigrunja sa prvim danom počekta rada

te da su time počinili prekršaj iz članka 120. stavak 3. Zakona o obeznom zdravstvenom osiguranju, a kažnjivo po članku 150. stavak 1 i 3 istog Zakona

III. da navedenog radnika koji je u razdoblju od 13. 07. 2021. do 17. 08. 2021. bio prijavljen pri nadležnim tijelima obveznog osiguranja (HZMO i HZZI) po osvni radnog odnosa kod okrivljenika u svojstu poslodavca za rad u punom rednom vremenu, a koji radnik je za zahtjev poslodavca na poslovima vozača-dobavljača radio duže od ugovorenog punog radnog vremena, odnosno u prekovremenom radu u trajanju ukupno dužem od 50 sati tjedno i to: u tjednu od 13.07. do 18 07 2021 radio je ukupno 60 sati, što je ukupno 10 sati duže od zakonom dopuštenog prekovremenog rada,u tjednu od 19.07. do 25 07 2021 radio je ukupno 72 sata, što je ukupno 22 sata duže od zakonom dopuštenog prekovremenog rada, u tjednu od 26.07. do 01.08.2021 radio je ukupno 72 sata, što je ukupno 22 sata duže od zakonom dopuštenog prekovremenog rada, u tjednu od 02.08. do 08.08.2021 radio je ukupno 60 sata, što je ukupno 10 sata duže od zakonom dopuštenog prekovremenog rada, u tjednu od 09.08. do 14 08 2021 radio je ukupno 72 sata, što je ukupno 22 sata duže od zakonom dopuštenog prekovremenog rada, dakle, rad radniku je u prekovremenom radu trajao je ukupno duže od pedeset sati tjedno

te da su time počinili prekršaj iz članka 65. stavak 3 Zakona o radu, a kažnjiv po članku 229. stavak 1. podstavak 16 is tavak 2 istog Zakona

IV. što za radnika koji je u razdoblju od 13. 07. 2021 do 17. 08. 2021 bio prijavljen pri nadležnim tijelima obveznog osiguranja (HZMO i HZZO) po osnovi radnog odnosa kod okrivljenika u svojstvu poslodavca za rad u punom radnom vremenu, su neuredno vodili evidenciju o radnom vremenu radnika, čiji je sadržaj i -

-

način vođenja propisan Pravilikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, i to iz razloga što evidencije okrivljenika o radnom vremenu radnika za mejsec srpanj i kolovoz 2021 ne odgovaraju izjavi radnika, a na okolnost rasporeda radnog vremena u kojem je radio kod okrivljenih u svojstvu poslodavca

dakle, nisu vodili evidenciju o radnom vremenu na način propisan odredbama l članka 8 i 9 Pravilanika o načinu i sadržaju vođenja evidncije o radnicima te da s u time počinili prekršaj iz članka 5. stavak 1 i 2 Zakona o radu,a kažnjivo po članku 229. stavak 1. podstavak 1i stavku 2 istog Zakona

te im se temeljem istih propisa, uz primjenu članka 37 Pz-a

i z r i č e

Okrivljenoj pravnoj osobi

novčana kazna u iznosu od 300,00 eura (tristo eura) za prekršaj pod točkom 1 izreke,

novčana kazna u iznosu od 300,00 eura (tristo eura) za prekršaj pod točkom 2 izreke,

novčana kazna u iznosu od 300,00 eura (tristo eura) za prekršaj pod točkom 3 izreke,

novčana kazna u iznosu od 300,00 eura (tristo eura) za prekršaj pod točkom 4 izreke,

odnosno ukupna novčana kazna u iznosu od 1.200,00 eura (tisuću dvjesto eura)

Okrivljenoj odgovornoj osobi

novčana kazna u iznosu od 100,00 eura (sto eura) za prekršaj pod točkom 1 izreke

novčana kazna u iznosu od 100,00 eura (sto eura) za prekršaj pod točkom

Izreke

novčana kazna u iznosu od 100,00 eura (sto eura) za prekršaj pod točkom 3 izreke

novčana kazna u iznosu od 100,00 eura (sto eura) za prekršaj pod točkom 4 izreke

odnosno ukupna novčana kazna u iznosu od 400,00eura (četiristo eura)

Okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku 30 dana od pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom, isto naplatiti prisilno. -

-

Novčana kazna smatrat će se u cijelini plaćnom ako okrivljeni plate dvije trećine izrečene novčan kazne, u roku određenom odlukom kojom je ta kazna izrečena.

Na temelju članka 139. stavak 3. i članka 138. stavak 2. točka 3. PZ-a, okrivljeni su dužni platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura) - svaki, u roku 30 dana od pravomoćnosti, a ako okrivljeni ne plate trošak postupka isti će se temeljem članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona naplatiti ovrhom do naplate

Prvookrivljena pravna osoba je dužna svjedoku KD uplatiti troškove autobusne karte na broj računa HR 4723600003242442871.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor radnih odnosa, dana 15. 04. 2022. podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenih zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude

2.Okrivljenici su u obrani naveli da ugovor na određeno vrijeme koji je potpisan 01. 07. 2021. je bio sa namjerom da radnik KD počene toga dana i raditi. Nadalje je navedeno, kako radnik sve do 13. 07. 2021. nije donio propisanu dokumentaciju da bi se mogao prijaviti, unatoč nekoliko poziva. Istaknuli su da je radnik 2 puta dolazio na radno mjesto gdje je trebao raditi i pogledati o čemu se radi jer da je to radno mjesto u Kraljevici te da se upoznao sa osobama s kojima će raditi, a sve s obrazloženjem da još ima obveze u prethodnoj frirmi. Naveli su, da je njima hitno trebao radnik te da su zaključili ugovor sa 01. 07. 2021. i da je toga dana trebao početi raditi.

Nadalje je navedeno, da je dana 13. 07. 2021. kada je radnik počeo stvarno raditi da su tražili da se potpiše novi ugovor s novim datutom početka rada te da je tada napravljen novi ugovor te da su oni dostavili ugovor, da su 01. 07. isti zaključili a da je s radom započeo 13. 07. 2021. kada je radnik i prijavljen s tim datumom. Vezano za točku 2 optužnog prijedloga navedeno je, da sve što je rečeno za točku 1 da se odnosi na točku 2.

Nadalje vezano za točku 3 optužnog prijedloga navedeno je da je evidenciju vodio voditelj skladišta u Kraljevici te da ne zna na koji način je vršena ta evidencija, te je on siguran da navedeni radnik nije radio prekovremeno.

Vezano za točku 4 optužnog prijedloga u obrani je navedeno da je to standardna evidencija koja se radi na obrazcu koji je kupljen u Narodnim Novinama te da ne zna koji drugi način se moglo voditi.

Odgovorna osoba je u obrani navela da nije točno to što je navedeno u optužnom prijedlogu te da se u cijelosti pridružuje navodima predstavnika pravne -

-

osobe. Napomenula je i to da je KD napravio dosta štete u firmi jer je dostavljao krive informancije vezano za svoj rad, a i da je uništavao robu.

3.U dokaznom postupku ispitana je u svojstvu svjedoka ZD i KD, te je izvršen uvid i pročitan je zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 14. 04. 2022., zapisnik o ispitivanju svjedoka KD od 25. 03. 2022., prijavu o početku osiguranje pri HZMO za radnika KD s datumom stjecanja svojstva osiguranika 13. 07. 2021., ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen 01. 07. 2021. s radnikom KD, prijavu o prestanku osiguranja pri HZMO za radnika KD s datumom prestanka svojstva osiguranika 17. 08. 2021., evidencije o radnom vremenu okrivljenika u svojstvu poslodavca za radnika KD za mjesec srpanj i kolovoz 2021, dokaze koje su okrvljenici priložili u spis te, prekršajnu evidenciju za okrivljenog

Svjedok ZD je izjavila da se sjeća događaja koji je u pitanju te da je postupila po prijavi bivšeg zaposlenika društva Kanasta doo radi određenih nepravilnosti na koje se radnik požalio.

Izjavila je, da je provela nadzor na te okolnosti te da je radnik ĆD bio pozvan u služene prostorije inspektorata radi davanja svog iskaza. Navela je, da je tom prigodom sastavila zapisnik o ispitivanju svjedoka, a da je nadzor obavila 14. 04. 2022., a da je prijajava bila zaprimljena negdje u prosincu 2021.

Izjavila je, da se radilo o okolnosti samog rada i reguliranja njegovog statusa gdje je on naveo da je radio 2 tjedna kao neprijavljena osoba, ali da je sklopio ugovor o radu no da je izostala prijaava na mirovinsko i zdravstveno, a da ga za ta dva tjedna od 01.07.2021. do 13.07.2021 poslodavac nije prijavio. Navela je, da je daljnju oklnost koju je utvrđivala bila vezana na okolnost rasporeda radnog vremena budući je radnik iskazao da mu nisu isplaćeni određeni prekovremeni sati, a da je proveo na radu duže od 50 sati tjedno što pretstavlja nezakonit prekovremeni rad. Napomenula je, da okolnosti isplate plaća nije posebno utvrđivala jer da su u konačnici one isplaćene.

Nadalje je izjavila, da je utvrdila da se evidencija radnog vremena vodila neuredno za navedenog radnika, odnosno da je ista u suprotnosti s izjavama samog radnika koji je ikazao da je radio 6 dana u tjednu od 05,00 do do 17,00 a ponekad i do 18,00 sati ovisno o potrebama posla.

Navela je, da se tu radilo i o neisplaćenom noćnom radu za period od 05,00 do 06,00 sati.

Na upit suda da li se sjeća što je pisalo u Ugovoru o radu koji joj je dostavljen od strane poslodavca ista je iskazala da u spisu ima Ugovor o radu gdje je navedeno da radnik otpočinje s radnom 01 srpnja 2021., a da je to ujedno i dan sklapanja tog ugovora. Navela je, da se zbog proteka vremena ne sjeća da li joj je naknadno dostavljen drugi ugovor od strane poslovaca s datumom početka rana 13. srpnja 2021. Navela je, da se sjeće da je otkaz radniku KD prestao izvanrednim otkazom.

Na daljnji upit da li je vršila uvid u evidenciju MIO za navedenog radnika, tj utvrđivala periode u kojima je radnik bio zaposlen kod poslodavca za vrijeme od 01. -

-

07. do 13. 07. 2021., odnasno da li je uopće negdje bio zaposlen, svjedokinja je iskazala da se ne sjeća no da joj se čini da to nije provjeravala.

Na daljnji upit vezano za navode iz obrane okrivljenika svjedokinja je iskazala da je ona činjenice utvrđivala osnovnom izjave ranijih zaposlenika za koje je smatrala da su vjedostajni, a da je iskaz radnika bio uvjevljiv i vjerodostojan.

Svjedok KD je izjavio da je bio zaposlen kod okrivljenika u 2021 godini i to cca 2 mjeseca na poslovima vozača - dostavljača, da se ne sjeća točno više datuma te da su ga okrivljenici prijavili HZMO, ali sa zakašnjenjem te da su kasnili s prijavom na obvezno zdravstveno osiguranje, te da se sjeća da je bio kod inspektorice zbog tih prekršaja.

Na poseban upit je iskazao da je započeo raditi 01. srpnja 2021. ili tako nekako i da zna da je radio neka 2 mjeseca, sredinom kolovoza 2021 kada je dobio otkaz.

Napomeno je, da je bila sezona i da je radio od 12 do 15 sati dnevno te da se ne sjeća koliko je imao više ugovorenih sati ali da se radi preko 300 sati mjesečno. Nadalje je naveo da se ne sjeća po tjednima koliko je radio više od dozvoljenog ali da su preko sezone radili puno više od punog prekovremenog rada te da je u prekovremenom radu radi više od 50 sati tjetno i to u srpnju i kolovozu 2021. Na poseban upit je odogovrio da je poslodavac imao internu evidenciju radnog vremena radnika, da je to izledagalo kao isprintana tablica od broja jedan od tredest jedan i da su bili isprintani vozači, da je njegovu evidenciju radnog vremena upisavao skladištar.

Naveo je da bi oni trebali biti na poslu u 05,00 sati te da bi idući dan rekao skladištaru kada je došao s posla i on je tada ispisao te podatke, te da se inače radilo od 05,00 do 17,00 sati, a da je znalo biti i kasnije kada bi došao s poslala u 20,00 sati, a nekad i u 21,00 sati ovisno o potrebama posla.

Naveo je, da ne zna kako je poslodavac prikazivao njegove sate rada jer da je evidencija vođena interno, da on nije upisivao podatke u tablicu, a da je uprava bila u [adresa].

Na poseban upit je odgovorio da je radi od ponedjeljkaa do petka u vremenu kako je već naveo, a da je nekada radio subotom ali da ne zna točno više od kada do kada i koliko sati, te da je tjedni odmor imao jedinom nedjeljom s time da je svaki dan morao putovati do posla 90 kilometara u dva smjera.

Istaknuo je da su vlasnici Ć i skladištar surađivali, da se skladištaru ne sjeća ime, da su radili na crno bez računa, a da je on morao naplaćivati torbu u gotovini, kešu.

Nadalje je naveo da mu je namješten otaz jer je morao vratiti robu poslodavcu koja se stopila i pokvarila jer da se radilo o smrznutim krafnama koje je trebao dostaviti jednoj pekari na Rabu te da je u jednu srijedu napunio pekaru, a da je skladištar rekao da ora ići ponovno u subotu, međutim da vlasnik te pekare tu robu nije naručio i da je morao vrati te krafne koje su se odledile na tako velikoj temperaturi, a da je vozio proizvode u neadekvatnom vozilu. -

-

Tražio je da to uđe u zapisnik kao bi sud stvorio sliku o poslodavcu. Napomenu je, da mu je poslodavac ''skinuo'' 8.500,00 kuna i da je spreman svjedočiti u sudu pred kojim se vodi postupak.

4.Na temelju provedenog dokaznog postupka sud smatra dokazanim djela okrivljenih na način kako je to navedeno u izreci ove presude.

5.Nedvojbeno je utvrđeno da su okrivljenici počinili djela prekršaja iz članka 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranu, članka 120. stavak 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, članka 65. stavak 3. Zakona o radu, te članka 5. stavak 1. i 2. Zakona o radu, a što proizlazi iz dokaza koji su provedeni u ovom postupku i to zapisnika o obavljenom nadzoru, ugovora o radu na određeno vrijeme, prijave o početku osiguranju pri HZMO, te predstavku osiguranja pri HZMO, evidencije o radnom vremenu te iskaza svjedoka KD koji je jasno i uvjerljov opisao sam događaj odnosno zašto je prijavio poslodavca te sud nema razloga ne povjerovati njegovom iskazu, kao i iz iskaza svjedoka ZD, a koja je kao ovlašteni inspektor Državnog inspektora provela nadzor.

6.Zbog naprijed navedenog navodi obrane okrivenih su odbijeni kao neosnovani te isti proglešeni krivima i osuđeni.

7.Prilikom izbora vrste i mjere kazne sutkinja je uzela u obzir sve okolnosti sukladno odredbi članka 37. Prekršajnog zakona, te je okrivljenicima odmjerila novčane kazne ispod propisanih najnižih donjih granice za te vrste prekršaja, te smatra da će se i ublaženom kaznom od propisane postići svrha kažnjavanja, te je kao olakotnu okolnost uzela u dosadašnju neosuđivanost okrivljenih za ovakvu vrstu prekršaja.

8. Odluka o obvezi okrivljenika da plati troškove prekršajnog postupka, donesena je sukladno odredbi članka 139. stavak 3. i članka 138. stavak 2. točka 3. PZ-a.

U Krku 07. srpnja 2025.

ZAPISNIČAR

SUTKINJA

Vedrana Žužić

Branka Kolač

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u 2 (dva) istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1) Tužitelju

2) Okrivljenima