Rev-2019/2001-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-2019/01-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Jakoba Miletića, kao predsjednika vijeća, te Vjere Delić, Katarine Buljan, Gordane Matasić-Špoljarić i Marijana Ramušćaka, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja R. V., iz D. G., zastupanog po punomoćniku Ž. Č., odvjetniku u Š., protiv tuženika T. –. T. lakih metala Š., radi utvrđenja, rješavajući reviziju tužitelja protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Šibeniku, broj: Gž-722/00 od 27. studenog 2000. godine, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Šibeniku, broj: P-2398/94 od 20. travnja 1999. godine, u sjednici održanoj 13. veljače 2002. godine,

p r e s u d i o je:

Revizija se odbija kao neosnovana.

Obrazloženje

Presudom Županijskog suda u Šibeniku, broj: Gž-722/00 od 27. studenog 2000. godine potvrđena je presuda Općinskog suda u Šibeniku, broj: P-2398/94 od 20. travnja 1999. godine, kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

“Utvrđuje se da je B. OOUR – 3 pravni prednik tuženika donio odluku radničkog savjeta u svibnju 1979. godine kojom je tužitelj, nakon udaljenja, vraćen na radno mjesto vagara, te da tužitelju od donošenja te odluke pa dalje pripadaju sva prava iz radnog odnosa po tom osnovu, te je tuženik dužan naknaditi tužitelju parnični trošak.”

Protiv drugostupanjske pravomoćne presude tužitelj je izjavio reviziju pobijajući je iz svih revizijskih razloga (čl. 385. st. 1. toč. 1-3 Zakona o parničnom postupku – “Narodne novine”, br. 53/91, 91/92 i 112/99 – dalje: ZPP), predloživši njeno preinačenje prihvaćanjem tužbenog zahtjeva, podredno ukidanje obje nižestupanjske presude i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Tuženik nije odgovorio na reviziju, niti se o istoj izjasnio Državni odvjetnik Republike Hrvatske.

Revizija nije osnovana.

Prema odredbi čl. 7. ZPP-a sud je dužan potpuno i istinito utvrditi sporne činjenice o kojima ovisi osnovanost zahtjeva.

Prema odredbi čl. 8. ZPP-a koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

Kako su nižestupanjski sudovi postupajući upravo u smislu citiranih odredbi utvrdili dokazanom činjenicu da tužitelj nije radio pred umirovljenje na radnom mjestu vagara, niti da je u tom pravcu postojala odluka tuženika, odbijanjem suda da provodi druge predložene dokaze nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1., a u svezi s odredbom čl. 7. i 8. ZPP-a na koju revident opisno ukazuje u reviziji.

Na druge bitne povrede odredaba parničnog postupka osim paušalnog pozivanja na njih revident i ne ukazuje, a kako ispitujući pobijanu presudu ovaj sud nije našao da bi bila počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 10. ZPP-a, na koju temeljem odredbe čl. 386. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti, zaključiti je da pobijana presuda nije opterećena bitnom povredom odredaba parničnog postupka.

Nije ostvaren ni revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

Obzirom na utvrđenje sudova da do odlaska u invalidsku mirovinu tužitelj nije radio na radnom mjestu vagara, niti je o njegovom rasporedu na radno mjesto vagara postojala odluka tuženika iz svibnja 1979. godine (pošto tužitelj postojanje takve odluke tijekom postupka nije dokazao!), pravilno su nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo kada su odbili tužbeni zahtjev tužitelja.

Odluku tuženika o rasporedu tužitelja na radno mjesto s kojeg je otišao u invalidsku mirovinu, tužitelj nije ni pobijao, zbog čega njega i pripadaju samo prava koja proizlaze iz tog radnog mjesta, uključujući i plaću, tj. novčanu naknadu, a temeljem kojih se obračunava i mirovina.

Zbog navedenog, a temeljem odredbe čl. 393. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 13. veljače 2002. godine

Predsjednik vijeća:

Jakob Miletić, v.r.