Gr 1-479/2015-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Gr1 479/15-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske po sutkinji mr. sc. Luciji Čimić, u pravnoj stvari tužiteljice B. P., Ovlaštenog arhitekta iz Z., protiv tuženika A. F. d.d. iz Z., radi isplate, rješavajući sukob stvarne nadležnosti između Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Kutini, koji se oglasio stvarno nenadležnim rješenjem, poslovni broj Povrv-1684/15.,Povrv-585/14. od 16. srpnja 2015. i Trgovačkog suda u Zagrebu, koji je taj sukob izazvao dopisom poslovni broj Povrv-4860/15 od 20. studenog 2015., 9. prosinca 2015.,

r i j e š i o j e:

Za postupanje u ovoj pravnoj stvari nadležan je Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Kutini.

Obrazloženje

Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Kutini, rješenjem poslovni broj Povr- 1684/15.,Povrv-585/14 od 16. srpnja 2015., oglasio se stvarno nenadležnim i nakon pravomoćnosti rješenja predmet je ustupio Trgovačkom sudu u Zagrebu, uz obrazloženje da se radi o sporu između tužiteljice koja je obrtnik i tuženika koji je trgovačko društvo iz čl. 34.b.t.1 Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine” br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 - dalje u tekstu: ZPP) za koji spor bi bio nadležan Trgovački sud.

Trgovački sud u Zagrebu izazvao je sukob nadležnosti, uz obrazloženje da tužiteljica B. P., koja je ovlašteni arhitekt iz Z. ne ulazi u krug pravnih subjekata, te da nisu ispunjene pretpostavke za nadležnost trgovačkog suda prema odredbi čl. 34.b t. 1. ZPP., već da je za postupanje nadležan Općinski sud u Sisku,Stalna služba u Kutini.

Za postupanje u ovom predmetu nadležan je Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Kutini.

Predmet spora je naplata potraživanja ovrhovoditeljice na temelju vjerodostojne isprave na imovini ovršenika.

Rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv-4864/14 od 4. lipnja 2014. javnog bilježnika B. J. u Z., određena je ovrha radi prisilne naplate tražbine općenito na imovini ovršenika.

U povodu prigovora ovršenika protiv rješenja o ovrsi javni bilježnik je na daljnje postupanje spis proslijedio Općinskom sudu u Sisku,Stalna služba u Kutini, koji je rješenjem poslovni Povrv-1684/15, Povrv-585/14 od 9. srpnja 2015. stavio izvan snage rješenje o ovrsi javnog bilježnika poslovni Ovrv-4864/14. od 4.lipnja 2014. u dijelu kojim je određena ovrha i ukinuo provedene radnje te je odlučio da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga, oglasio se stvarno nenadležnim i nakon pravomoćnosti rješenja predmet je ustupio Trgovačkom sudu u Zagrebu, jer da se ne radi o sporu iz čl. 34. ZPP za koji bi bio nadležan Trgovački sud.

Prema odredbi čl. 58. st. 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12-dalje: OZ) sud kojemu je prigovor podnesen stavit će izvan snage rješenje o ovrsi u dijelu u kojem je određena ovrha i ukinuti provedene radnje, a postupak će se nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga raspravljanjem o glavnoj stvari u skladu s odredbom čl. 452. Zakona o parničnom postupku, a ako za to nije nadležan, dostavit će predmet nadležnom sudu.

Odredbom čl. 34. b t.1. ZPP, propisano je da trgovački sudovi u parničnom postupku u prvom stupnju sude u sporovima između pravnih osoba, u sporovima između pravnih osoba i obrtnika, uključujući i trgovce pojedince; u sporovima između obrtnika uključujući i sporove između trgovaca pojedinaca, ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnošću, osim ako nije riječ o sporovima u kojima prema ovom zakonu uvijek sude općinski sudovi (čl. 34. st. 1.), odnosno ako nije riječ o sporovima za koje je zakonom utvrđena nadležnost nekog drugog suda.

Prema odredbi čl. 34. st. 2. ZPP općinski sudovi sude u prvom stupnju, osim sporova iz čl. 34. st. 1. ZPP, i u svim drugim sporovima iz čl. 1. ovoga Zakona koji nisu u prvostupanjskoj nadležnosti trgovačkih ili kojih drugih sudova.

U konkretnom postupku tužiteljica nije pravna osoba ,a niti obrtnik u smislu čl. 1. i čl. 2. Zakona o obrtu („Narodne novine„ br. 77/93, 90/96, 102/98, 64/01, 71/01, 68/07, 79/07, 40/10) kao niti trgovac pojedinac u smislu odredbe čl. 3. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ br. 111/93, 34/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 152/11 i 68/13 dalje: ZTD).

Iz sadržaja naprijed citirane odredbe čl. 34. b t. 1. ZPP vidljivo je da je za nadležnost trgovačkih sudova pretpostavka da obje stranke u parnici budu subjekti navedeni u toj zakonskoj odredbi.

U konkretnom slučaju tuženik je kao trgovačko društvo nedvojbeno subjekt iz čl. 34. b t.1. ZPP, ali to svojstvo nema i tužiteljica.

Tužiteljica nije pravna osoba,a niti obrtnik u smislu čl. 1. i čl. 2. Zakona o obrtu, jer je njen pravni položaj ovlaštenih arhitekata uređen Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, br. 152/08.). Prema odredbi čl. 6. st. 1. toga Zakona stručne poslove prostornog uređenja u svojstvu odgovornog voditelja izrade nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja i obavljanja drugih stručnih poslova prostornog uređenja može obavljati fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt sukladno tom Zakonu. Prema čl. 7. st. 1. toga Zakona ovlašteni arhitekt stručne poslove prostornog uređenja može obavljati samostalno u vlastitom uredu ili zajedničkom uredu ovlaštenog arhitekta, kao zaposlenik u pravnoj osobi registriranoj za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, zavodu za prostorno uređenje županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada i Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj, dok je odredbama čl. 12. toga Zakona propisano da se ured za samostalno obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja osniva upisom u upisnik ureda za samostalno obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja Hrvatske komore arhitekata (st. 1.), da ovlašteni arhitekt može samostalno obavljati poslove u vlastitom uredu iz stavka 1. ovog članka pod uvjetom da nije u radnom odnosu kod drugog poslodavca (st. 2.) te da ovlašteni arhitekt može u Republici Hrvatskoj imati samo jedan ured za samostalno obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja u kojemu može samostalno obavljati i poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora (st. 3.).

Valja reći i da je odredbama čl. 18. st. 2. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14) propisano da se djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju profesionalne djelatnosti fizičkih osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja, odnosno djelatnosti fizičkih osoba kojima su to osnovne djelatnosti i koje su po toj osnovi upisane u registar poreznih obveznika poreza na dohodak, time da se djelatnostima slobodnih zanimanja osobito smatra samostalna djelatnost zdravstvenih radnika (čl. 18. st. 2. toč. 1. Zakona o porezu na dohodak).

Kako je dakle tužiteljica ovlašteni arhitekt, koja kao fizička osoba djelatnost stručnih poslova prostornog uređenja obavlja samostalno sukladno gore navedenom Zakonu, a ne zakonu o obrtu to je za suđenje u ovoj pravnoj stvari ,obzirom na odredbu čl. 34. st. 2. ZPP kojom je propisana općestvarna nadležnost općinskih sudova nadležan općinski sud - Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Kutini.

Iz navedenih razloga na temelju odredbe čl. 23. st. 2. i 3. ZPP odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 9. prosinca 2015.

SUTKINJA

mr. sc. Lucija Čimić, v. r.