Supreme Court dismisses appeal confirming employment ended by force of law, not dismissal, under local civil service rules.
Legislator summary
AI generatedThe Supreme Court of Croatia dismissed the plaintiff's appeal against a lower court ruling that confirmed his employment ended by force of law rather than dismissal. The plaintiff argued for reinstatement based on labor law dismissal protections, but the court found the lower courts correctly applied the Local Civil Service Act. Since the plaintiff's appointment and assignment orders were revoked, his service ceased automatically under the specific provisions governing local civil servants, making labor law dismissal claims inapplicable.
Legislator headnote
AI generatedčl. 392.a ZPP; čl. 115. st. 1. toč. n) Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi; When a local civil servant's appointment and assignment orders are revoked, their service ceases by force of law, precluding claims for dismissal under general labor law.
Keywords
AI generatedCited Legislation
AI generatedFull text
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revr 1700/14-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Davorke Lukanović-Ivanišević predsjednice vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, Đure Sesse člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i Ljiljane Hrastinski Jurčec, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, u pravnoj stvari tužitelja I. B. iz D. L., kojeg zastupa punomoćnica L. P., odvjetnica u G., protiv tuženika Općine, radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Gospiću, poslovni broj Gž-893/2014 od 15. svibnja 2014., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Gospiću, poslovni broj P-457/13-9 od 21. ožujka 2014., u sjednici održanoj 5. siječnja 2016.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se revizija tužitelja I. B., kao neosnovana.
Obrazloženje
Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Gospiću, poslovni broj P-457/13-9 od 21. ožujka 2014., odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi:
"1. Utvrđuje se nedopuštenost otkaza i određuje vraćanje tužitelja na njegovo radno mjesto.
Nalaže se tuženiku da od ...g. isplaćuje tužitelju plaću u bruto iznosu od 3.884,33 kn mjesečno, sa zateznom kamatom u visini od 12% godišnje tekućom od 16. kolovoza 2013. g. do isplate a sukladno članku 29. Zakona o obveznim odnosima, računajući od dana dospjelosti svakog pojedinog obroka pa do isplate s time da dospjele obroke plati odjednom u roku od 8 dana a ostale kako budu dospijevali najkasnije do 15-og dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju trošak ovog postupka, sve u roku od 8 dana." Tužitelj je odbijen i sa eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevom koji glasi: "Utvrđuje se nedopuštenost otkaza s danom ... g. i određuje vraćanje tužitelja na njegovo radno mjesto domara za vrijeme otkaznog roka do ...
Utvrđuje se trajanje radnog odnosa do ...g.
Nalaže se tuženiku da za razdoblje od ... g. isplati tužitelju plaću u bruto iznosu od 4.661,21 kn sa zateznom kamatom u visini od 12% godišnje tekućom na iznos od
- 3.884,33 kn od 16.kolovoza 2013.g. do isplate
- 776,88 kn od 16. rujna 2013. g. do isplate.
Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju trošak ovog postupka, sve u roku od 8 dana."
Drugostupanjskom presudom Županijskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Gospiću, poslovni broj Gž-893/2014 od 15. svibnja 2014., odbijena je žalba tužitelja i potvrđena je prvostupanjska presuda.
Protiv drugostupanjske presude tužitelj je podnio reviziju iz svih revizijskih razloga s prijedlogom da ovaj sud preinači nižestupanjske presude na način da prihvati tužbeni zahtjev, a podredno ukine nižestupanjske presude i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
Tužena nije odgovorila na reviziju.
Revizija nije osnovana.
Prema odredbi čl. 392.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 57/11 i 25/13, dalje: ZPP) u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.
Iako je tužitelj u reviziji naveo da je podnosi iz svih revizijskih razloga, iz sadržaja revizije proizlazi da je podnesena samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
Nije ostvaren revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.
Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje da je nedopušten otkaz, zahtjev za vraćanje tužitelja na njegovo radno mjesto i isplatu plaće, odnosno zahtjev za utvrđenje da je nedopušten otkaz s ..., zahtjev za vraćanje tužitelja na njegovo radno mjesto do ..., utvrđenje trajanja radnog odnosa do ... i isplatu plaće za razdoblje ...
U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je:
- da je tužitelj rješenjem tužene od ... primljen u službu,
- da je rješenjem tužene o rasporedu na radno mjesto od ... tužitelj raspoređen na radno mjesto domara u Jedinstveni upravni odjel Općine,
- da su provedenim inspekcijskim nadzorom izvršenim od strane Ministarstva, Upravne inspekcije, Službe za inspekciju lokalne i područne (regionalne) samouprave, utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti te da je općinskom načelniku Općine naređeno stavljanje izvan snage rješenja od ... kojim je tužitelj primljen u službu te rješenja od ... kojim je tužitelj raspoređen na radno mjesto domara, kao i poništenje natječaja za primanje u službu na
radno
mjesto
domara,
- da je rješenjem tužene od ... tužena ukinula svoje rješenje od ... kojim je tužitelj primljen u službu, kao i svoje rješenje od ... kojim je tužitelj raspoređen na navedeno radno mjesto.
Na tako utvrđeno činjeničnog stanja nižestupanjski su sudovi primijenili odredbu čl. 115. st. 1. toč. n) Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine" broj 86/08 i 61/11), kojom je propisano da službeniku prestaje služba po sili zakona u drugim slučajevima utvrđenim zakonom, a na koju odredbu upućuje odredba čl. 116. st. 1. istog Zakona kojom je propisano da se na prijam, prava, obveze i odgovornosti namještenika odgovarajuće primjenjuju odredbe Zakona o prijmu, pravima, obvezama i odgovornosti službenika, osim odredaba o vježbeničkom stažu i obvezi polaganja državnoga stručnog ispita te odredaba o raspolaganju. Sudovi su iznijeli shvaćanje da se ukidanjem rješenja tužene kojima je tužitelj primljen u službu, kao i ukidanjem rješenja tužene kojim je tužitelj raspoređen na radno mjesto, onemogućilo daljnje proizvođenje pravnih posljedica ukinutih rješenja sukladno Zakonu o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09) pa je sa danom uručenja rješenja o ukidanju ranih rješenja tužitelju prestala služba po sili zakona. Stoga su sudovi zaključili da je radni odnos tužitelja kao namještenika prestao po sili zakona, a ne otkazom.
Suprotno tvrdnjama tužitelja, nižestupanjski sudovi su pravilno primijenili odredbu čl. 115. st. 1. toč. n) Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koja se u skladu sa odredbom čl. 116. st. 1. istog Zakona primjenjuje i na namještenike pa tako i na tužitelja.
Ovaj sud u cijelosti prihvaća pravni zaključak nižestupanjskih sudova da je radni odnos tužitelja prestao po sili zakona, a ne otkazom. Stoga je neosnovano je pozivanje tužitelja na odredbe Zakona o državnim službenicima i Zakona o radu kojim se uređeno pravo na otkazni rok i trajanje tog roka.
Pozivanje tužitelja na odredbe Zakona o radu o pravu na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor je bespredmetno jer takav zahtjev nije ni bio predmet spora.
U smislu izloženog nisu ostvareni razlozi pogrešne primjene materijalnog prava radi kojih je revizija izjavljena pa je valjalo odbiti reviziju tužitelja kao neosnovanu (čl. 393. ZPP).
Zagreb, 5. siječnja 2016.
Predsjednica vijeća:
Davorka Lukanović-Ivanišević, v.r.