Rev-1671/1996-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 1671/1996-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Jakoba Miletića kao predsjednika vijeća, te Miroslave Vekić, Miljenke Vraničar, Tome Gložinića i Vjere Delić kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja T. B. iz Z., kojeg zastupa D. V., odvjetnica iz Z., protiv tuženika Hrvatske pošte i telekomunikacije - Direkcija pošta - Centar pošta Zagreb iz Zagreba, Branimirova 4, radi poništenja odluke o prestanku radnog odnosa, rješavajući reviziju tužitelja protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Gradu Zagrebu br. Gž-10541/94 od 30. travnja 1996., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zagrebu br. Pr-709/93 od 4. srpnja 1994., u sjednici održanoj dana 5. studenog 1997.,

p r e s u d i o j e :

Revizija tužitelja odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

Presudom suda prvog stupnja odbijen je zahtjev tužitelja kojim je zatražio da se poništi odluka disciplinske komisije tuženika o prestanku radnog odnosa tužitelja od 5. II. 1993. i tuženiku naloži da tužitelja vrati na radno mjesto PT operatera u pošti Z. -V. i naknadi mu razliku plaće u iznosu od 7.575,57 kn sa zakonskim zateznim kamatama od dospijeća pa do isplate i naknadi troškove postupka u iznosu od 1.210,00 kn.

Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena presuda suda prvog stupnja.

Protiv pravomoćne presude suda drugog stupnja pravovremenu, potpunu i dopuštenu reviziju izjavio je tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 213. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91 i 91/92, u daljnjem tekstu: ZPP) i predlaže da se presude ukinu.

Tuženik nije odgovorio na reviziju, a Državni odvjetnik Republike Hrvatske nije se izjasnio o reviziji.

Revizija nije osnovana.

Žalbeni sud, na relativno bitne povrede odredaba parničnog postupka, ne pazi po službenoj dužnosti, već samo ako stranka u žalbi tu povredu ističe (čl. 365. st. 2. ZPP). Tužitelj je žalbu izjavio samo iz žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

Kad tužitelj u žalbi nije istakao bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 213. st. 2. ZPP, ne može tu bitnu povredu isticati tek u reviziji, jer se ne radi o bitnoj povredi koju može počiniti žalbeni sud, u kojem slučaju bi tužitelj u reviziji mogao isticati bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP a temeljem odredbe čl. 385. st. 1. toč. 2. ZPP.

Iako revident u reviziji ne ističe revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava, ovaj sud je po službenoj dužnosti, a temeljem odredbe čl. 386. ZPP, ispitao da li je materijalno pravo pravilno primijenjeno.

Kad je u postupku utvrđeno da je tuženik u zakonito provedenom disciplinskom postupku utvrdio, da je tužitelj počinio težu povredu radne obveze iz čl. 102. st. 1. toč. 1. u svezi sa st. 2. Pravilnika o radnim odnosima tuženika za koju se izriče mjera prestanka radnog odnosa, onda su niži sudovi materijalno pravo pravilno primijenili kad su zahtjev tužitelja odbili kao neosnovan.

Odredba čl. 54. st. 2. Zakona o osnovnim pravima iz radnog odnosa (NN br. 34/91, u daljnjem tekstu: ZOPRO) izričito rješava pitanje odnosa disciplinske odgovornosti prema krivičnoj odgovornosti, a na način da se radi o različitim odgovornostima, koje se međusobno ne isključuju, pa revident neosnovano smatra da isključenje krivične odgovornosti isključuje i disciplinsku odgovornost.

Iz iznesenih razloga slijedi da nije ostvaren revizijski razlog kojeg je revident istakao u reviziji. Nije ostvaren ni revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 10. ZPP na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti, kao ni revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava na koju revizijski sud također pazi po službenoj dužnosti i reviziju tužitelja trebalo je odbiti kao neosnovanu a temeljem odredbe čl. 393. ZPP.

U Zagrebu, 5. studenog 1997.

Predsjednik vijeća:

Jakob Miletić v.r.