I Kž-570/1990-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž 570/1990-3

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Pavišić dr. Berislava kao predsjednika vijeća, te Drakulić Milene i Mikor Milivoja kao članova vijeća i stručnog suradnika Lipnjak-Bosanac Zlate kao zapisničara, u krivičnom predmetu protiv opt. N. Ž. zbog krivičnog djela iz čl. 130. st. 1. KZH, odlučujući o žalbi javnog tužioca podnesenoj protiv presude Okružnog suda u Osijeku od 21. ožujka 1990. K 68/89, u sjednici održanoj 3. travnja 1991., saslušavši zamjenika javnog tužioca Hrvatske

Pulišelić Petra,

r i j e š i o j e :

Uvažava se žalba javnog tužioca, ukida se prvostepena presuda i predmet vraća nadležnom prvostepenom sudu na ponovno sudjenje.

O b r a z l o ž e n j e

Presudom Okružnog suda u Osijeku od 21. ožujka 1990. K 86/89 oslobodjen je na temelju čl. 350. t. 3. ZKP optuženi N. Ž., optužbe za kriv. djelo kradje iz čl. 130. st. 1. KZH.

Na temelju čl. 99. st. 1. ZKP odlučeno je da troškovi krivičnog postupka padaju na teret budžetskih sredstava, dok je oštećena RO E. O. (zapravo OOUR E. iz V.) upućena da imovinsko pravni zahtjev ostvaruje u parnici.

Protiv te presude podnio je javni tužilac žalbu zbog pogrešno utvrdjenog činjeničnog stanja i predložio da se prvostepena presuda preinači i optuženik oglasi krivim za inkriminirano djelo ili da se ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno sudjenje.

Odgovor na žalbu nije podnesen.

I Kž 570/1990-3

Zamjenik javnog tužioca Republike Hrvatske, razmotrivši spise predmeta na temelju čl. 370. st. 2. ZKP, predložio je da se žalba usvoji.

Žalba je osnovana.

U pravu je žalitelj kad prigovara ocjeni izvedenih dokaza od strane prvostepenog suda i tvrdi da bi pravilna ocjena tih dokaza upućivala na zaključak da je optuženik učinio krivično djelo za koje se optužuje.

Pobijanom je presudom utvrdjeno da su radnici OOUR E. V. (F. A. i S. V.) našli oštećenu plombu na električnom brojilu u vikend kući optuženika dana 7. III. 1981. i da su tu oštećenu blombu zamijenili novom. Iz dopisa oštećenika od 23.

I. 1990. (na listu 52. spisa) proizlazi da su na toj plombi vidljiva oštećenja prouzročena stiskanjem i ponovnim gnječenjem običnim klještima, "a da su oštećenja vidljiva i na žici.

Iako prvostepeni sud utvrdjuje da je plomba bila demontirana s brojila, u razlozima presude nije dao odgovor na pitanje tko bi to drugi osim optuženika, vlasnika vikendice i brojila, koji ima razloga skidati i ponovno postavljati plombu, a upravo je skidanje plombe nužna i neophodna radnja kojom se omogućava otpuštanje naponskih svitaka na električnom brojilu, koje u tom položaju ne registrira potrošnju, kako to proizlazi iz provedenog vještačenja.

Svjedoci F. A. i S. V., suglasno opisuju svoj razgovor s optuženikom 7. III. 1989. prilikom kontrole brojila i ponovnog priključenja na električnu mrežu (nakon što su prethodnog dana tj. 6. III. 1989. prekinuli dovod struje u kuću) i suglasno navode da im je optuženik rekao kako je sa električnog brojila skinuo plombu i nakon toga popustio naponske svitke, te na taj način trošio neregistriranu električnu energiju. Prvostepeni sud ne vjeruje ovim svjedocima zbog toga što je optuženik odbio potpisati zapisnik koji su oni tom prilikom (7. III. 1989.) sastavili u njegovoj kući. Pri tome, propušta ocijeniti dio iskaza svjedoka S. V. o razlozima tog odbijanja, tj. zbog toga što on i svjedok F., kao radnici oštećenika, nisu sami utvrdili način na koji je optuženik isključio brojilo već su konstataciju u zapisniku o tome upisali na temelju onoga što im je optuženik rekao, iako se u zapisniku navodi: "Uvidom na licu mjesta utvrdjeno je slijedeće: Potrošač je skinuo plombu sa brojila, popustio svitke sa naponskih svitkova (brikni) trofaznog brojila, tako da brojilo nije moglo registrirati potrošnju ...".

Ako se tome doda i činjenica da je na brojilu optuženika u razdoblju od 1. VII. 1986. (kada je brojilo instalirano) pa sve do dana kontrole (7. III. 1989.), dakle kroz razdoblje od preko dvije godine i 8 mjeseci, evidentirana potrošnja od svega 3.555 kvh, a kako to proizlazi iz već spomenutog dopisa (na listu 52) pa to i unatoč nesporne činjenice da se u kući nalazi pet trošila, medju kojima i elektroakumulaciona peć, onda sve te činjenice i dokazi ocijenjeni povezano upućuju, barem za sada, na zaključak da je optuženik doista vršio prisvajanje neregistriranih količina električne energije, kako to opravdano ističe javni

I Kž 570/1990-3

tužilac u žalbi. Okolnost što se u do sada provedenom postupku nije moglo pouzdano utvrditi količina prisvojene energije, ne može biti razlogom da se optuženik oslobodi optužbe za prisvajanje makar i minimalnih količina ako to prisvajanje bude dokazano. Vještačenjem koje će uzeti u obzir najmanju potrošnju sličnih objekata sa istim brojem istovrsnih trošila kroz period od 1.VII. 1986. do 6. III. 1986., uz odbitak registrirane optuženikove potrošnje od 3.555 kvh, pokazat će da li postoje značajna odstupanja, ako ona postoje, onda se i to treba ozbiljno razmotriti. Pri tome treba istaći da je za postojanje djela kradje iz čl. 130. st. 1 . KZH u ovakvom slučaju neodlučna vrijednost prisvojene električne energije, jer bi se u svakom slučaju - ako bude u ponovnom sudjenju dokazano da je optuženik prisvojio makar i malu količinu - radilo o kradji iz čl. 130. st. 1. KZH, a ne o sitnom djelu kradje iz čl. 144. st. 1. KZH, jer nema govora o umišljaju na pribavljanjem male imovinske koristi, a okolnosti djela (intervencija u brojilo) dale bi djelu veći značaj.

Zbog iznesenih razloga uvažena je žalba javnog tužioca zbog pogrešno utvrdjenog činjeničnog stanja, te na temelju čl. 385. st. 1. ZKP prvostepena presuda ukinuta.

U ponovnom sudjenju prvostepeni će sud izvesti sve potrebne, a raspoložive dokaze, pribavit će od OOUR E. V. podatke o potrošnji električne energije u objektima sličnim onom optuženika i s istim brojem istovrsnih trošila, koje će uz pomoć vještaka komparirati sa stvarno registriranom potrošnjom optuženika, pa ako nadje da je kod optuženika vidno odstupanje od tih količina, ocijenit da li naprijed istaknute činjenice - indiciji, medjusobno povezane, dokazuju da je optuženik krao električnu energiju oštećenika, za što se optužuje.

U Zagrebu, 3. travnja 1991.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Lipnjak-Bosanac Zlata v.r.

Pavišić dr. Berislav v.r.