Gž-2918/2015-1 · Županijski sud u Splitu

Gž-2918/2015

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Blaženke Rilov Ćurin kao predsjednice vijeća, Amare Trgo kao člana vijeća i suca izvjestitelja te dr. sc. Lidije Vojković kao članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužitelja M. F. pok. J. iz S., koga zastupa punomoćnik T. K., odvjetnik u S. protiv tuženika Grada Omiša, koga zastupa punomoćnik D. M., odvjetnik u S., radi predaje, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude i rješenja Općinskog suda u Splitu od 17. srpnja 2015. godine, pod poslovnim brojem Pst- 1249/14, u sjednici vijeća održanoj dana 12. svibnja 2016. godine,

p r e s u d i o - r i j e š i o j e

I.Preinačuje se presuda Općinskog suda u Splitu od 17. srpnja 2015. godine, pod poslovnim brojem Pst-1249/14 na način da se odbija tužbeni zahtjev koji glasi:

"I.Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, a po pravomoćnosti ove presude, preda u posjed tužitelju nekretninu označenu kao čest. zgr. 741 k.o. K., u površini od 39 m2."

II.Preinačuje se rješenje prvostupanjskog suda na način da se odbija prijedlog za određivanje privremene mjere kao neosnovan.

III.Nalaže se tužitelju da tuženiku u roku od 15 dana na ime naknade cjelokupnog parničnog troška isplati iznos u visini 18.860,79 kuna.

Obrazloženje

Presudom suda prvog stupnja prihvaćen je zahtjev tužitelja te je naloženo tuženiku da tužitelju preda u posjed nekretninu označenu kao čest. zgr. 741 k.o. K., u površini od 39 m2; prihvaćena je i određena privremena mjera; te je naloženo tuženiku da tužitelju na ime naknade troška cjelokupnog parničnog postupka isplati iznos u visini 17.509,37 kuna.

Žalbu protiv ove presude podnosi tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da ovaj sud usvoji žalbu i preinači pobijane odluke na način da odbije tužbeni zahtjev i prijedlog za osiguranje te naloži tuženiku da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka.

U smislu odredbe iz članka 359. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14 - dalje: ZPP) sud prvog stupnja je žalbu tuženika dostavio na odgovor tužitelju.

Tužitelj nije odgovorio na žalbu tuženika.

Žalba je osnovana.

Predmet spora jest vlasničkopravni zahtjev tužitelja za predaju nekretnine označene kao čest. zgr. 741 k.o. K., površine 39 m2.

Ovaj žalbeni sud je u svojoj odluci od 10. listopada 2014. godine pod poslovnim brojem Gžx-5/2013 uputio na vlasničkopravni zahtjev koji valja raspraviti suglasno odredbi iz članka 161. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV – „Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14), prema kojoj odredbi vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed stvari, a da bi u postupku pred sudom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda u posjed tu stvar, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu, suglasno odredbi iz članka 162. stavak 2. ZV-a.

Tijekom postupka sud je utvrdio;

-da za područje k.o. K. nema zemljišnih knjiga,

-da je po prvom upisu u katastru kao posjednik bio upisan otac tužitelja M. J. pok. M.,

-da je darovnom pogodom od 30. listopada 1965. godine M. J. pok. M. iz K. darovao svojim sinovima i to M. I., M. F. i kćeri M. N. iz K., između ostalog i nekretninu označenu kao čest. zgr. 741 k.o. K.,

-da se kao posjednik poslije smrti svog oca vodi tužitelj, a kao pravni osnov naveden je pravni posao,

-da je u stečajnom postupku koji se vodio pred Trgovačkim sudom u Splitu pod brojem VII-St-27/01 nad stečajnim dužnikom P. zadruga G., K., tuženik sklopio s istim ugovor o kupoprodaji dana 15. ožujka 2004. godine, kojim je stečajni dužnik u tom postupku zastupan po stečajnom upravitelju tuženiku Grada Omiša između ostalih prodao predmetnu nekretninu koja se sastoji od čest. zgr. 740 i čest. zgr. 741 u ukupnoj površini od 95 m2, a koju je tuženik kupio po načelu "viđeno-kupljeno",

-da je tuženik izvršio adaptaciju sporne nekretnine, dakle, i one označene kao čest. zgr. 740 i one označene kao čest. zgr. 741 te da se ista sada koristi kao dječji vrtić, te -da nekretnina označena kao čest. zgr. 741 k.o. K. ima površinu od 39 m2. Stoga je prvostupanjski sud zaključio da PZ G., K., u stečaju nije bila ovlaštena prodati tuženiku predmetnu nekretninu jer PZ G. nije ni bila njena vlasnica, zbog čega prihvaća zahtjev tužitelja i smatra da je tužitelj legitimiran kao vlasnik tražiti od tuženika da mu preda u posjed nekretninu označenu kao čest. zgr. 741 k.o. K..

Međutim, dana 23. srpnja 2014. godine pod brojem Rev-2014/12 Vrhovni sud RH u istovrsnom predmetu, a glede nekretnine označene kao čest. zgr. 740 k.o. K. u površini od 56 m2, koja je zajedno sa nekretninom označenom kao čest. zgr. 741 k.o. K. u površini od 39 m2, činila jednu cjelinu donio je presudu kojom je odbijen vlasničkopravni zahtjev u tom postupku tužitelja S. A. pok. P. kao neosnovan, iako je prvostupanjski sud utvrdio u tom postupku da bi tužitelj u tom postupku S. A. pok. P. bio aktivno legitimiran kao vlasnik navedene nekretnine tražiti njen povrat. To sve s obzirom na okolnost da je u stečajnom postupku stečajni dužnik PZ G., K., zastupan po stečajnom upravitelju, a uz odobrenje stečajnog suca, sklopio ugovor o kupoprodaji sporne nekretnine, da je tuženik ostao u posjedu te sporne nekretnine te da je u cijelosti taj ugovor "realiziran". Stoga, da tuženik ima valjanu pravnu osnovu za derivativno stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine, dakle, ne i pravo vlasništva. Međutim, u konkretnom slučaju tužitelj ne može s uspjehom zahtijevati predaju nekretnine, već može kao izlučni vjerovnik svoje pravo za koje tvrdi da mu je povrijeđeno ostvarivati u okviru odredbe iz članka 80. Stečajnog zakona ("Narodne novine" broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10, 25/12, 133/12, 45/13 – dalje: Stečajni zakon/96).

Prema odredbi iz članka 80. stavak 1. Stečajnog zakona/96 propisano je da ako predmet, čije se izdvajanje moglo tražiti, dužnik neovlašteno otuđi prije otvaranja stečajnog postupka, izlučni vjerovnik može zahtijevati da se na njega prenese pravo na protučinidbu ako ona još uvijek nije izvršena. On može zahtijevati protučinidbu iz stečajne mase, ako se ona još uvijek iz mase može izdvojiti.

Prema stavku 2. odredbe iz članka 80. stavak 1. Stečajnog zakona/96 propisano je da ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovog članka, izlučni vjerovnik može kao stečajni vjerovnik tražiti naknadu pretrpljene štete.

U slučaju da je predmet čije se izdvajanje moglo tražiti otuđio privremeni stečajni upravitelj prije otvaranja stečajnog postupka ili stečajni upravitelj nakon toga, izlučni vjerovnik može po svom izboru zahtijevati da se na njega prenese pravo na protučinidbu ako ona još uvijek nije izvršena ili zahtijevati protučinidbu iz stečajne mase ako se ona još uvijek iz te mase može izdvojiti ili tražiti naknadu pretrpljene štete kao vjerovnik stečajne mase.

Stoga je Vrhovni sud RH izrazio stajalište da kod konkretnih činjeničnih utvrđenja koja su identična činjeničnim utvrđenjima i u uvodno označenoj građanskopravnoj stvari, da je predmetna nekretnina otuđena u stečajnom postupku po stečajnom upravitelju uz odobrenje stečajnog suca, tužitelj zaštitu svog prava za koje tvrdi da mu je povrijeđeno (pravo vlasništva) ne može ostvarivati zahtjevom za predaju stvari, koji zahtjev je bio predmet spora u uvodno označenoj građanskopravnoj stvari, već samo u okviru odredbe iz članka 80. stavak 3. Stečajnog zakona/96 - naknadu pretrpljene štete kao vjerovnik stečajne mase.

Odredbi iz članka 80. Stečajnog zakona/96 identična je odredba članka 148. Stečajnog zakona ("Narodne novine" 71/15 – dalje: Stečajni zakon/15) koji je stupio na snagu 1. rujna 2015. godine.

Zbog izloženog, a prihvaćajući izraženo stajalište Vrhovnog suda RH u predmetu Rev- 2014/12, u postupku tužitelja S. A. pok. P. protiv tuženika Grada Omiša, tužbeni zahtjev ukazuje se bez osnova. Ponoviti je da tužitelj svoje pravo može ostvarivati tek suglasno odredbi iz članka 80. Stečajnog zakona/96, odnosno članka 48. Stečajnog zakona/15.

Stoga je temeljem odredbe iz članka 373. stavak 1. točka 3. ZPP valjalo preinačiti presudu suda prvog stupnja kako u pogledu glavne stvari tako i u pogledu odluke o određivanju privremene mjere, te odlučiti kao pod I. i II. izreke odluke ovog Županijskog suda.

Kako je preinačena odluka koja je bila predmet žalbenog pobijanja, to je temeljem odredbe iz članka 166. stavak 2. ZPP valjalo odlučiti o trošku cjelokupnog parničnog postupka.

Tužitelj kao stranka koja je u cijelosti izgubila parnicu dužna je temeljem odredbe iz članka 154. stavak 1. ZPP-a u cijelosti naknaditi tužitelju parnični trošak.

Tužitelju, a u granicama zahtjeva kojeg je isti postavio suglasno odredbi iz članka 164. ZPP pripada naknada troška sastava tužbe u visini 750,00 kuna, trošak zastupanja na ročištima od 7. travnja, 5. lipnja, 27. rujna 2007. godine, te 27. svibnja, 8. rujna, 9. studenog 2010. godine, trošak zastupanja 16. svibnja, 28. ožujka, 12. srpnja 2012. godine, te trošak zastupanja na ročištu od 2. veljače, 12. ožujka, 16. svibnja i 10. lipnja 2015. godine, sve utemeljeno na Tbr. 9. točka 1. Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika, sve u visini od po 750,00 kuna. Tužitelju pripada i trošak pristupa očevidu na kojem je predložena privremena mjera, u visini 375,00 kuna ili 50 % odvjetničke tarife, pristup za objavu presude iznos od 50 % pripadajuće Tarife ili 375,00 kuna, te za podnesak od 8. siječnja 2012. godine iznos od 750,00 kuna, ili po navedenim stavkama ukupno iznos od 12.000,00 kuna. Tom iznosu valja pridodati 25 % ili 3.000,00 kuna; trošak žalbenog postupka u visini od 1.171,87 kuna, trošak sudske pristojbe u visini od 1.200,00 kuna, te trošak vještva u visini od 1.488,92 kuna što čini ukupno iznos od 18.860,79 kuna.

Zbog svega izloženog odlučeno je kao u izreci odluke ovog Županijskog suda.

U Splitu 16. svibnja 2016. godine

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Blaženka Rilov Ćurin