Rev-2338/2011-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 2338/11-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari predlagatelja E. R. iz S., T. R., T. (T.) L. rođene R., D. T. rođene R., koje sve zastupa punomoćnica mr. sc. M. K., odvjetnica u S., radi provođenja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o reviziji predlagatelja protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gžzk-335/11 od 26. svibnja 2011., kojom je odbijena žalba predlagatelja i potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj RZ-199/09 od 26. studenoga 2010., u sjednici održanoj 3. lipnja 2015.,

r i j e š i o j e:

Revizija predlagatelja odbacuje se kao nedopuštena.

Obrazloženje

Rješenjem suda prvog stupnja odbačen je prijedlog predlagatelja za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka, dok je rješenjem drugostupanjskog suda potvrđeno prvostupanjsko rješenje.

Protiv rješenja suda drugog stupnja, pozivom na odredbu iz čl. 382. st. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 i 123/08 – dalje: ZPP), a u svezi s odredbom iz čl. 91. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj: 91/96, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08 – dalje: ZZK) podnose reviziju predlagatelji i postavljaju dva postupovna pitanja:

1. Je li pojedinačnim ispravnim postupcima, pa tako i u zemljišnoknjižnim postupcima, vremenski rok za dostavu dokaza kojima se potkrepljuje pravo stranke otvoren sve do dana uručenja odluke kojom se odlučuje o tom pravu ili je rok vezan sa danom podnošenja prijedloga ili je sud dužan prema odredbi čl. 109. ZPP pozvati stranku na uređenje prijedloga u slučaju kada su dostavljene preslike javnih isprava?

2. U kojem roku se mora odlučiti o pravu predlagatelja prilikom podnošenja prijedloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, te koliko traje rok za dostavu rješenja u pojedinačnom ispravnom postupku?

Kao razlog važnosti postavljenih pravnih pitanja revidenti navode da bi odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske u ovoj pravnoj stvari omogućila brže rješavanje zemljišnoknjižnih predmeta.

Predlažu da Vrhovni sud Republike Hrvatske uvaži reviziju predlagatelja, ukine rješenje suda drugog stupnja i suda prvog stupnja i predmet vrati na ponovno raspravljanje.

Odgovor na reviziju nije podnesen.

Revizija je nedopuštena.

Predmet postupka je prijedlog za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka iz čl. 200. ZZK.

Sud prvog stupnja na temelju utvrđenja da uz prijedlog nisu priloženi izvornici ili ovjereni prijepisi isprava kojima se dokazuje osnovanost prijedloga, u smislu odredbe iz čl. 106. st. 4. Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (zemljišnoknjižni poslovnik) („Narodne novine“, broj: 81/97 – dalje: PZK), na temelju odredbe iz čl. 109. st. 6. ZZK odbacuje prijedlog predlagatelja, a sud drugog stupnja potvrđuje takvo rješenje.

Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP u slučajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako presuda u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana, primjerice, suglasno toč. 1., ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući u pojedinim predmetima ili odjelskoj ili općoj sjednici, a riječ je o pitanju o kojemu postoji različita praksa drugostupanjskih sudova, odnosno suglasno toč. 2., ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje, a moglo bi se očekivati da bi u praksi drugostupanjski sudovi mogli o njemu imati različita shvaćanja, npr. zbog mogućnosti različitog tumačenja određenih zakonskih odredaba, suglasno toč. 3. ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje, ali je odluka drugostupanjskog suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanje, i suglasno toč. 4. ako o tom pitanju revizijski sud već je zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskog suda temelji na tom shvaćanju, ali bi – osobito uvažavajući razloge iznijete tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske ili Europskog suda za ljudska prava – trebalo preispitati sudsku praksu.

U takvoj izvanrednoj reviziji, suglasno stavku 3. navedene zakonske odredbe, stranka treba ne samo određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela, već je dužna i izložiti razloge zbog kojih smatra da je postavljeno pravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana.

Obrazlažući razloge važnosti postavljenih pitanja, revidenti, u biti, navode da su odgovori na postavljena pitanja važni za brzinu postupanja sudova u zemljišnoknjižnim postupcima.

Dakle, revidenti u ovoj reviziji niti ne navode da bi postavljena pravna pitanja bila važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti građana, a što smatra i ovaj sud. Naime, obzirom na obrazloženje razloga važnosti postavljenih pravnih pitanja, koje su naveli revidenti, proizlazi da su ona važna za ažurno postupanje sudova, a ne za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana.

Zbog toga, reviziju predlagatelja valjalo je na temelju odredbe iz čl. 392. st. 2. ZPP odbaciti kao nedopuštenu i riješiti kao u izreci.

Zagreb, 3. lipnja 2015.

Predsjednik vijeća:

Željko Glušić, v.r.