II Kž-180/1993-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: II Kž 180/1993-3

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Novoselec dr. Petra, kao predsjednika vijeća, te Frančula mr. Rudofla i Mikor Milivoja, kao članova vijeća i stručnog suradnika Tomerlin-Almer Rajke, kao zapisničara, u krivičnom predmetu protiv opt. P.E. i dr., zbog krivičnog djela iz čl. 168. st. 1. OKZRH i dr., odlučujući o žalbi opt. P.E., podnijetoj protiv rješenja Okružnog suda u Splitu od 19. travnja 1993. broj K-4/93, u sjednici održanoj 3. svibnja 1993.,

r i j e š i o j e :

Odbija se kao neosnovana žalba opt. P.E..

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem vijeće suda prvog stupnja na temelju čl. 353. st. 6. ZKP produljilo je pritvor protiv opt. P.E., iz razloga predviđenih u čl. 191. st. 2. t. 3. ZKP, nakon što je nepravomoćnom presudom tog suda oglašen krivim zbog kriv. djela iz čl. 168. st. 1. OKZRH i čl. 209. st. 1. KZRH, i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i deset mjeseci. Istim rješenjem protiv opt. M.E. ukinut je pritvor, jer je ista oslobođena od optužbe.

Protiv rješenja o produljenju pritvora podnio je žalbu opt. P.E., po svom branitelju G.Ž., odvj. iz Š., s prijedlogom da se pritvor protiv njega ukine.

Žalba nije osnovana.

Protivno žalbenim navodima optuženika, sud prvog stupnja ispravno je zaključio da su u odnosu na njega i dalje prisutni razlozi za pritvor iz čl. 191. st. 2. t. 1. i 3. ZKP.

Naime, ovaj optuženik je strani državljanin, dio njegove obitelji je izvan Republike Hrvatske, što u situaciji kad je nepravomoćno osuđen na kaznu zatvora od jedne godine i deset mjeseci, i bez obzira na njegovu obitelj (suprugu i djecu) u S., čini realnom

II Kž 180/93

opasnost njegova bijega, ukoliko bi bio pušten na slobodu (čl. 191. st. 2. t. 1. ZKP).

Osim toga, sama količina lažnog novca za koju je oglašen krivim da ju je stavio u opticaj, činjenica da se prema podacima u spisu radi o osobi koja sredstva za život stječe na socijalno neprihvatljiv način (preprodajom, odnosno "šibicarenjem"), uz odsutnost bilo kakve potvrde o njegovom zaposlenju, i po ocjeni ovog suda one su osobite okolnosti koje opravdavaju bojazan da bi ovaj optuženik na slobodi mogao učiniti nova, istovrsna ili slična krivična djela.

Stoga je riješeno kao u izreci, na temelju čl. 397. st. 3. ZKP.

U Zagrebu, 3. svibnja 1993.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Tomerlin-Almer Rajka v.r.

Novoselec dr. Petar v.r.

Suglasnost

ovog prijepisa s izvornikom ovjerava

Viši

stručni referent:

(Vladimir

Vuletin)