I Kž-949/1992-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž 949/1992-3

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Horvatinović mr. Ružice, kao predsjednika vijeća, te Novoselec dr. Petra i Mikor Milivoja, kao članova vijeća i stručnog suradnika Tomerlin- Almer Rajke, kao zapisničara, u krivičnom predmetu protiv opt. N. J. i dr., zbog krivičnog djela iz čl. 236. f. st. 1. KZH, odlučujući o žalbi vojnog tužitelja, podnesenoj protiv rješenja Vojnog suda u Osijeku od 22. listopada 1992. K 385/92 (Kv 553/92), u sjednici održanoj 18. studenog 1992.,

r i j e š i o j e :

Odbija se kao neosnovana žalba vojnog tužitelja.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Vojni sud u Osijeku obustavio je krivični postupak protiv opt. N. J. i dr. zbog krivičnog djela oružane pobune iz čl. 236. f. st. 1. Krivičnog zakona Republike Hrvatske, a ujedno je ukinuo pritvor protiv optuženika.

Protiv tog rješenja podnio je žalbu vojni tužitelj u Osijeku i predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske pobijano rješenje ukine i predmet vrati Vojnom sudu u Osijeku na daljnji postupak.

Zamjenik javnog tužitelja Republike Hrvatske predložio je da se uvaži žalba vojnog tužitelja.

Žalba nije osnovana.

Osnovano je obustavljen krivični postupak protiv opt. N. J. i dr. zbog krivičnog djela oružane pobune iz čl. 236. f. st. 1. KZRH. To djelo na temelju čl. 1. Zakona o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske podliježe oprostu, jer je izvršeno u ratu protiv Republike Hrvatske, a na njegov progon Republika Hrvatska nije obvezna prema odredbama medjunarodnog prava.

Za primjenu Zakona o oprostu neodlučno je što postoji mogućnost da su optuženici i nakon donošenja Zakona o oprostu nastavili s neprijateljskom djelatnošću, jer je predmet ovog

I Kž 949/1992-3

krivičnog postupka samo njihova djelatnost u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 25. rujna 1992. Time se ne dira u pravo vojnog tužitelja da pokrene novi krivični postupak protiv optuženika za neprijateljsku djelatnost nakon 25. rujna 1992. kada je Zakon o oprostu stupio na snagu.

Iz navedenih razloga valjalo je riješiti kao u izreci (čl. 397. st. 3. Zakona o krivičnom postupku, koji je na temelju čl. 1. Zakona o preuzimanju Zakona o krivičnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91) preuzet kao zakon Republike Hrvatske.

U Zagrebu, 18. studenog 1992.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Tomerlin-Almer Rajka, v.r.

Horvatinović mr. Ružica, v.r.