Ovr-1240/2026-6 · Općinski građanski sud u Zagrebu

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 66 Ovr-1240/2026-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Mirni Jakovac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja SVEA EKONOMI d.o.o., Zagreb, Ulica Damira Tomljanovića – Gavrana 11, OIB: 17863542417, protiv ovršenika OF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, dana 18. svibnja 2026.,

r i j e š i o j e

I. Odbacuje se žalba nakon proteka roka ovršenika OF, OIB: [osobni identifikacijski broj], u dijelu u kojem je ista podnesena zbog žalbenog razloga propisanog člankom 50. stavak 1.točka 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje u tekstu: OZ), kao nedopuštena.

II. Odbija se prijedlog ovršenika OF, OIB: [osobni identifikacijski broj] za odgodu izvansudske ovrhe koja se vodi na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Tamare Ilić, Zagreb, poslovnog broja Ovrv-5827/15 od 1. rujna 2015.kao neosnovan.

III. Odluka o naknadi troška će biti donesena u odluci o osnovanosti tužbenog zahtjeva u parničnom postupku kojeg je ovršenik upućen pokrenuti zaključkom ovog suda poslovnog broja Ovr-1240/2026.

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenik, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog zaključka, pokrenuti parnicu radi proglašenja nedopuštenom izvansudske ovrhe koja se vodi na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Tamare Ilić, Zagreb, poslovnog broja Ovrv- 5827/15 od 1. rujna 2015. zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 11. OZ-a.

Obrazloženje

1. U ovom postupku, protiv ovršenika je pokrenut postupak izvansudske ovrhe na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Tamare Ilić poslovnog broja Ovrv-5827/15 od 1. rujna 2015.

2. Ovršenik je podnio podnesak naslovljen kao prijedlog za ukidanje ovrhe, povrat u prijašnje stanje i obustavu naplate, a koji je sud sadržajno ocijenio žalbom nakon proteka roka i prijedlogom za odgodu ovrhe.

3. Naime, protiv ovršenika se vodi postupak izvansudske ovrhe u smislu članka 284. stavak 5. OZ-a, a iz navoda ovršenika je jasno da isti provedbu ovrhe smatra nezakonitom te predlaže donošenje odluke kojom će se utvrditi nezakonitost ovrhe i onemogućiti njezina daljnja provedba, a takva odluka (proglašenje ovrhe nedopuštenom) može biti donesena samo povodom žalbe nakon proteka roka, slijedom čega je sud podnesak ovršenika, u dijelu kojim isti osporava zakonitost ovrhe, ocijenio kao žalbu nakon proteka roka, dok je dio podneska u kojem ukazuje na nastanak štete ocijenio prijedlogom za odgodu ovrhe.

4. U žalbi nakon proteka roka, ovršenik navodi da mu rješenje o ovrsi nije dostavljeno, čime sadržajno ističe žalbeni razlog iz članka 50. stavak 1. točka 2. OZ-a, u vezi s člankom 53. stavak 1. OZ-a te ističe prigovor zastare odnosno žalbeni razlog iz članka 50. stavak 1. točka 11. OZ-a, u vezi s člankom 53. stavak 1. OZ-a.

5. U podnesku od 29. travnja 2026. ovrhovoditelj je osporio osnovanost ovršenikovih navoda.

6. Člankom 284. stavak 2. OZ-a propisano je pravo ovrhovoditelja da na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na novčanoj tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika zatraži izravno od Financijske agencije da banci izda nalog da iznos za koji je ovrha određena prenese sa svih ovršenikovih računa koji se vode pod njegovim osobnim identifikacijskim brojem na račun koji je određen u rješenju o ovrsi odnosno na račun kojeg je ovrhovoditelj odredio u zahtjevu za provedbu ovrhe.

7. Člankom 284. stavak 5. OZ-a propisano je pravo ovršenika da u postupku izvansudske ovrhe podnese žalbu nakon proteka roka.

8. Člankom 53. stavak 1. OZ-a propisano je da se žalba nakon proteka roka može podnijeti iz razloga propisanih člankom 50. stavak 1. točka 7. OZ-a te razloga propisanih člankom 50. stavak 1. točka 9. do 11. OZ-a, dok je člankom 55. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 55. stavak 2. OZ-a propisano da će sud zaključkom uputiti ovršenika da u roku 15 dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom ako rješenje o žalbi iz članka 53. stavka 1. OZ-a ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, osim ako je postojanje tih činjenica dokazano javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su iste općepoznate ili se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.

9.U odnosu na žalbeni razlog iz članka 50. stavak 1. točka 2. OZ-a, u vezi s člankom 53. stavak 1. OZ-a

10. Ovršenik je naveo da mu rješenje o ovrsi nije dostavljeno, čime je sadržajno istaknuo žalbeni razlog iz članka 50. stavak 1. točka 2. OZ-a, međutim žalba nakon proteka roka se ne može podnijeti iz tog žalbenog razloga, već samo iz razloga propisanih člankom 53. stavak 1. OZ-a.

11. Stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

12. Sud još navodi da ovršenik, ako mu rješenje o ovrsi doista nije dostavljeno, može podnijeti odgovarajuće pravno sredstvo radi ukidanja potvrde ovršnosti, ali ne u ovom postupku, nego u postupku u kojem je rješenje o ovrsi doneseno.

13. U odnosu na žalbeni razlog iz članka 50. stavak 1. točka 11. OZ-a, u vezi s člankom 53. stavak 1. OZ-a

14. Obzirom je ovršenik podnio žalbu nakon proteka roka iz žalbenog razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točka 11. OZ-a, ovrhovoditelj je osporio osnovanost žalbenog razloga, a ovršenik osnovanost žalbenog razloga nije dokazao ispravama iz članka 55. stavak 2. OZ-a, na temelju članka 55. stavak 1. OZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog zaključka.

15. U prijedlogu za odgodu ovrhe, ovršenik navodi da mu pljenidbom novčanih sredstava nastaje značajna šteta.

16. U podnesku od 29. travnja 2026. ovrhovoditelj je osporio osnovanost prijedloga za odgodu ovrhe.

17. Prijedlog za odgodu ovrhe nije osnovan.

18. Člankom 65. stavak 1. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.

19. Slijedom navedenog, iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, jasno je da se ovrha može odgoditi na prijedlog ovršenika samo ako se kumulativno ispune obje pretpostavke propisane člankom 65. stavak 1. OZ-a odnosno ako je ostvaren neki od pojedinačno navedenih razloga iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a te ako uz postojanje nekog od tih razloga postoji još i vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, teško nadoknadive štete ili nasilja.

20. Postojanje navedenih kumulativnih pretpostavki dužan je dokazati ovršenik (članak 219. stavk 1. Zakona o parničnom postupku, "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19 i 80/22, dalje u tekstu: ZPP, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a), a što ovršenik u ovom postupku nije učinio.

21. Naime, ovršenik je dokazao postojanje prve kumulativne pretpostavke budući je podnio žalbu nakon proteka roka iz razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točka 11. OZ-a, a čime je ispunjen razlog iz članka 65. stavak 1. točka 5. OZ-a, međutim ovršenik nije dokazao postojanje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete.

22. U tom smislu, sud ističe da vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja odnosno o tome jeli ovrhovoditeljeva imovina dostatna za povrat novčanih iznosa koji će u postupku izravne naplate biti preneseni ovrhovoditelju ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa.

23. Zbog navedenog, ovršenik koji tvrdi da će mu pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta mora dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za eventualni naknadni povrat iznosa koji će u postupku izravne naplate biti zaplijenjen i prenesen, a što se dokazuje odgovarajućim ispravama (izvadak iz zemljišne knjige, potvrda Ministarstva unutarnjih poslova o vlasništvu motornog vozila, potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o radnom statusu ovrhovoditelja i slično), ili na drugi odgovarajući način mora dokazati vjerojatnu insolventnost ovrhovoditelja.

24. Ovršenik niti ne tvrdi da imovina ovrhovoditelja nije dostatna za eventualni povrat novčanih sredstava ako ovršenik u parničnom postupku na koji je upućen dokaže nedopuštenost ovrhe.

25. Ovršenik vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete obrazlaže navodeći da mu pljenidbom novčanih sredstava nastaje značajna šteta, čime sadržajno ukazuje će postupak ovrhe biti otegotan za njegovu egzistenciju, međutim navedeno nije šteta u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a.

26. Naime, u postupku ovrhe se prisilno namiruje tražbina ovrhovoditelja (vjerovnika), a čime se prisilno umanjuje ovršenikova imovina, zbog čega postupak prisilnog namirenja uvijek ima otegotne posljedice za egzistenciju ovršenika fizičke osobe. Stoga, kada bi se navedeno smatralo štetom u smislu članka 65. stavak 1. OZ- a, u svakom postupku prisilnog namirenja bi bile ispunjene pretpostavke za odgodu, a što nije smisao instituta odgode. Naime institut odgode, a što proizlazi i iz same odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, se primjenjuje samo iznimno, što znači samo u onim situacijama u kojima je opravdaniji interes ovršenika da zaštiti svoju imovinu od mogućeg neosnovanog umanjenja nego interes ovrhovoditelja da bez odgađanja namiri svoju tražbinu utvrđenu ovršnom ispravom (osnovom za plaćanje).

27. Stoga, zauzimanje stava prema kojem se svaki negativan utjecaj prisilnog namirenja tražbine na egzistenciju ovršenika smatra štetom u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a bi primjenu instituta odgode ovrhe učinilo pravilom, a ne iznimkom, što bi imalo za posljedicu odgađanje provedbe prisilne naplate u svakom postupku prisilnog namirenja, slijedom čega je jasno da bi takav pravni stav bio rezultat pogrešnog tumačenja odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a.

28. Slijedom navedenog, sama okolnost što je provedba ovrhe otegotna za egzistenciju ovršenika nije dostatna za primjenu instituta odgode ovrhe.

29. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

30. Analognom primjenom članka 166. stavak 3. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, odluka o naknadi troška će biti donesena u odluci kojom će se odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva u parnici na pokretanje koje je ovršenik upućen zaključkom poslovnog broja Ovr-1240/2026 od 18. svibnja 2026. (točka III. izreke).

U Zagrebu, 18. svibnja 2026.

Sudac:

Mirna Jakovac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (članak 11. stavak 5. OZ-a).

DNA:

1. Ovrhovoditelju

2. Ovršeniku