Jž-755/2018-0 · Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Jž-755/2018

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: Siniše Senjanovića kao predsjednika vijeća, te Renate Popović i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog N. F., zbog prekršaja iz članka 91. stavka 2. točke 1. i članka 92. stavka 1. točke 29. Zakona o oružju („Narodne novine“, broj 63/07, 146/08, 59/12 i 70/17), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj po branitelju I. K., odvjetniku iz Zagreba, protiv presude Prekršajnog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini od 24. listopada 2017., broj: 2. Pp J-868/16., na sjednici vijeća održanoj 7. veljače 2019.,

p r e s u d i o j e :

I. Prihvaća se žalba okrivljenog N. F., te se preinačuje pobijana presuda na način da se izriče:

Na temelju članka 181. točke 4. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), protiv okrivljenog Ž. F. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

ODBIJA SE OPTUŽBA

da bi:

1) u razdoblju od 24. travnja 2015. do 1. svibnja 2015. u M., V. B. xx, u dvorištu obiteljske kuće posjedovao pištolj marke „Češka zbrojevka“ model CZ 75 B tvorničkog broja xxxx s dva pripadajuća spremnika, a koje oružje B kategorije je nabavio bez prethodno izdanog odobrenja nadležnog tijela,

pa da bi time počinio prekršaj iz članka 91. stavka 2. točke 1. Zakona o oružju, 2) u istom razdoblju i na istoj lokaciji držao 48 (četrdesetosam) komada pištoljskog streljiva kalibra 9x19 mm za pištolj marke „Češka zbrojevka“, te 47 (četrdesetsedam) komada puščanog streljiva kalibra 16, a koje streljivo je za oružje za koje ne posjeduje oružni list, pa da bi time počinio prekršaj iz članka 92. stavka 1. točke 29. Zakona o oružju,

II. Na temelju odredbe članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 4. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom okrivljenik je proglašen krivim zbog počinjenja prekršaja činjenično opisanih u izreci iste, i to pod točkom 1) zbog djela prekršaja iz članka 91. stavka 2. točke 1. Zakona o oružju za koje djelo mu je utvrđena novčana kazna u iznosu od 5.000,00 kuna, te zbog djela prekršaja pod točkom 2) iz članka 92. stavka 1. točka 29. Zakona o oružju za koje djelo mu je utvrđena novčana kazna u iznosu od 3.000,00 kuna, nakon čega mu je temeljem članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona, izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 8.000,00 kuna.

Istom presudom okrivljenik je, temeljem članka 138. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 kuna.

Protiv te presude okrivljenik je pravodobno putem branitelja podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga, ističući u bitnom da sud pogrešno zaključuje da nije došlo do povrede načela ne bis in idem, a on je pred Općinskim sudom u Zlataru suđen za kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja oružja i eksplozivnih tvari, te je po njegovoj žalbi oslobođen od strane Županijskog suda u Slavonskom Brodu. Ukazuje da je postupak dovršen bez mogućnosti da ispita svjedoke, da je obrazloženje u suprotnosti s provedenim dokazima, a koje povrede su dovele do pogrešne odluke, predlažući da se iz navedenih razloga njegova žalba prihvati.

Žalba je osnovana.

Odlučujući sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ovaj Sud je ispitivao presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.

Ispitujući pobijanu presudu, suprotno prvostupanjskoj odluci ovaj Sud je utvrdio da su u odnosu na okrivljenika bili ispunjeni svi uvjeti za donošenje presude kojom se optužba odbija, a koju odluku u smislu odredbe članka 181. točke 4. Prekršajnog zakona, sud donosi ukoliko je okrivljenik za isti prekršaj već pravomoćno osuđen, oslobođen optužbe ili je postupak protiv njega pravomoćno obustavljen a ne radi se o rješenju o obustavi postupka iz članka 213. ovoga Zakona.

Nedvojbeno je utvrđeno u postupku da je okrivljenik bio procesuiran u kaznenom postupku pred Općinskim sudom u Zlataru i oglašen krivim zbog kaznenog djela neovlaštenog posjedovanja veće količine vatrenog oružja i streljiva iz članka 331. stavka 2. Kaznenog zakona, a koje djelo se odnosi upravo na oružje i streljivo koje je predmet ovog postupka (pištolj marke „Češka zbrojevka“ model CZ 75 B tvorničkog broja xxx s dva pripadajuća spremnika, te 48 komada pištoljskog streljiva kalibra 9x19 mm za pištolj i 47 komada puščanog streljiva kalibra 16). Povodom okrivljenikove žalbe, isti je odlukom Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi broj Kž-108/2016 oslobođen od optužbe za navedeno kazneno djelo, s obrazloženjem da njegovo postupanje nema obilježja kaznenog djela jer se ta količina ne može smatrati većom količinom vatrenog oružja i streljiva.

Načelo „ne bis in idem“ štiti pravo počinitelja da ne bude dva puta kažnjen ili suđen u istoj stvari događaja, odnosno izbjegava se bilo kakav postupak kojim bi od strane tijela državne vlasti bila izrečena još jedna sankcija koja ima kaznenopravni karakter. U ovom konkretnom slučaju, specifični zaštitni objekti i subjekti kako u prekršajima, tako i u kaznenom djelu za koje je okrivljenik osuđen, dostatan su razlog za utvrđenje da se odlučne činjenice mogu uklopiti u sustav mjerila kojima se ocjenjuju okolnosti koje dovode do opstojnosti dvaju postupaka zbog istog događaja, zbog čega bi naknadna osuda u prekršajnom postupku bila protivna načelu „ne bis in idem“.

Europski sud za ljudska prava je u više predmeta razradio kriterije prema kojima se utvrđuje jesu li kazneno djelo i prekršaj za koja je okrivljenik osuđen ista djela te je li došlo do "dupliciranja" postupka, pa je tako u svojoj dosadašnjoj praksi ustanovio kriterije za ocjenu načelnog pitanja je li nekoj osobi pred raznim državnim tijelima stavljeno na teret djelo koje se može smatrati kaznenim djelom. U presudi Engel i drugi protiv Nizozemske, (zahtjev br. 5100/71 od 8. lipnja 1976.) Europski sud je naveo tri kriterija koja se pri tom moraju uzeti u obzir: je li prva kazna po svojoj naravi mogla biti kaznenopravna, jesu li djela radi kojih se osoba kazneno goni ista i je li postojala dvostrukost postupka.

Razmatrajući praksu Europskog suda i ustavnosudsku praksu koja se bavi navedenom problematikom, zauzeto je stajalište da ovaj događaj predstavlja isti činjenični supstrat u okviru utvrđivanja činjenica, izvođenja dokaza i odlučivanja o krivnji počinitelja. Posjedovanje pištolja i streljiva bez odobrenja (prekršaj) i posjedovanje upravo tog oružja i streljiva kao veće količine oružja ili streljiva (kazneno djelo), suštinski predstavlja jednu cjelinu, uključuje istog počinitelja i neraskidivo je povezano u vremenu i prostoru.

Stoga u ovom slučaju nije prikladno goniti počinitelja i za dodatne elemente događaja koji su opisani u činjeničnom opisu prekršaja, te bi po stavu ovog Suda prekršajnim procesuiranjem okrivljenika došlo do dvostrukog suđenja za suštinski i vremenski jedno ponašanje.

Činjenica da je okrivljenik u kaznenom postupku oslobođen zbog kaznenog djela, ne mijenja na stvari da bi kažnjavanjem za ponašanje i događaj koji pada u isto vrijeme, bilo povrijeđeno ustavno načelo „ne bis in idem“, odnosno došlo bi do opstojnosti dvaju postupaka zbog istog djela i do dvostrukog suđenja za jedno ponašanje, s obzirom da prema odredbi članka 181. točki 4. Prekršajnog zakona, sud donosi odbijajuću odluku i ukoliko je okrivljenik za isto ponašanje već pravomoćno oslobođen optužbe, što je upravo slučaj u ovom predmetu.

Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 7. veljače 2019.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Robert Završki, v. r

Siniša Senjanović, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.