Rev-2568/1991-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 2568/1991-2

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Veseljka Šeparovića kao predsjednika vijeća, te Vladimira Drakulića, Ilije Čuljata, Augusta Husinca i Gordane Gasparini, kao članova vijeća u gradjansko-pravnoj stvari predlagatelja dr. J. J. iz H. L., protiv protustranke SIZ-a za ceste RH po JPR Hrvatske, radi pravične naknade, rješavajući reviziju predlagatelja protiv pravomoćnog rješenja Okružnog suda u Zagrebu od 14. svibnja 1991. br. Gž 4392/91, kojom je žalba odbačena protiv rješenja Općinskog suda u Zagrebu od 12. veljače 1991. br. R1 1868/90, u sjednici održanoj dana 18. veljače 1992.,

r i j e š i o j e:

Revizija se kao neosnovana odbija.

Obrazloženje

Rješenjem Općinskog suda u Zagrebu od 12. II. 1991. br. R1 1868/90 obvezana je protustranka da predlagatelju na utvrdjenu pravičnu naknadu od 7,95 hrd plati odgovarajuću kamatu po stopi i za vrijeme kako je to pobliže naznačeno u toj odluci. Žalba predlagatelja podnesena protiv tog rješenja odlukom Okružnog suda u Zagrebu od 14. V. 1991. god., br. Gž 4392/91-2 odbačena je zbog pomanjkanja pravnog interesa (čl. 358. ZPP – „Narodne novine“ br. 53/91).

Protiv pravomoćne presude drugostepene odluke reviziju je izjavio predlagatelj iz svih razloga predvidjenih u zakonu, nalazeći da su odluke sudova pogrešne i nepravedne. U spornom slučaju, po mišljenju revidenta trebalo je respektirati protek vremena i temeljnu svrhu instituta pravične naknade zbog čega je prilikom odlučivanja o kamatama po mišljenju revidenta trebalo utvrditi i nogu glavnicu, odnosno pravičnu naknadu, u čemu i nalazi revizijsko opravdanje.

Na podnesenu reviziju nije odgovoreno, niti se nadležni javni tužitelj izjasnio.

Revizija nije osnovana.

Činjenica je, da je odlukama sudova koje su postale pravomoćne (R1 891/80 od 7. V. 1981.) utvrdjena pravična naknada za eksproprirane nekretnine predlagatelja, ali ne i kamate. Zato je predlagatelj podneskom od 25. VII 1984. (57) zatražio da se odlukom suda na utvrdjenu naknadu dosudi i kamata po točno odredjenoj stopi i za točno odredjeno vrijeme, do trenutka deposedacije do isplate utvrdjene naknade. Takav zahtjev tužitelja u cijelosti je prihvaćen odlukom prvostepenog suda protiv koje je predlagatelj podnio žalbu, a koja je odlukom drugostepenog suda odbačena, što je i po mišljenju ovog suda bilo pravilno s obzirom na okolnost što je prijedlogu za odredjivanje kamata na dosudjenu pravičnu naknadu onako kako je to zatraženo u cijelosti i udovoljeno, zbog čega na strani tužitelja doista ne postoji interes za podnošenje žalbe (čl. 358. ZPP).

Na posebna revizijska razmišljanja o potrebi utvrdjenja nove pravične naknade za eksproprirane nekrentine valja utoliko odgovoriti da nakon što je predlagatelju za eksproprirane nekretnine već utvrdjena i isplaćena pravična naknada i kada su sudovi u ovom postupku odlučili u granica postavljeno zahtjeva predlagatelja, dakle samo o kamatama kako je to predlagatelj i zahtijevao, više i nije bilo osnova za mogućnosti odlučivanja o zahtjevu kojeg predlagatelj ističe u reviziji. Zato je reviziju predlagatelja kao neosnovanu trebalo odbiti (čl. 393. ZPP).

U Zagrebu, 18. veljače 1992.

Predsjednik vijeća:

Veseljko Šeparović, v. r.