Us I-1943/2025-4 · Upravni sud u Zagrebu

Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

10020 Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-1943/2025-4

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Janji Topol, uz sudjelovanje zapisničarke Spomenke Đurđević, u upravnom sporu tužitelja DD, državljanina Republike Albanije, [adresa], kojeg zastupa Stjepan Babić, odvjetnik u Zagrebu, Vodovodna 13/I, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektora za strance i međunarodnu zaštitu, Službe za međunarodnu zaštitu, Zagreb, Ilica 335, OIB 36162371878, radi međunarodne zaštite, 3. srpnja 2025.,

p r e s u d i o j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektora za strance i međunarodnu zaštitu, Službe za međunarodnu zaštitu, Klasa: UP/I-216-03/24-06/2031, ur. broj 511-01-212-25-9 od 29. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Klasa: UP/I-216-03/24-06/2031, ur. broj 511- 01-212-25-9 od 29. travnja 2025. odbijen je naknadni zahtjev tužitelja za odobravanje međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj (dalje RH).

2. Tužitelj je u tužbi osporio zakonitost rješenja tuženika u bitnom uz argumentaciju da je odluka neosnovana, jer je tužitelj prilikom podnošenja naknadnog zahtjeva za međunarodnu zaštitu u zapisniku naveo da je dužan određenim osobama, te da bi mogao biti ubijen od strane istih ili policije, a koja je s vjerovnicima u dosluhu, te zato ne može slobodno živjeti u [adresa]. U daljnjem iznošenju tužbenih navoda ističe sadržaj izvješća o zemlji podrijetla, iz kojeg proizlazi da se odnosi na kibernetičke napade, zastrašivanje novinara, diskriminaciju manjina (D i C), nasilje nad ženama i LGBT osobama, položaj psihijatrijskih bolesnika u zatvorima, pravosudne reforme. Tužitelj zaključuje da je iz svega navedenog vidljivo da u Republici Albaniji nije dovršena izgradnja demokratskog pravosudnog sustava i da postoji opasnost po život i tijelo tražitelja azila, te da je ugrožen od strane pravosudnih i policijskih institucija u Albaniji. Tužitelj zahtijeva poništavanje rješenja.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio tužbu i tužbeni zahtjev te je u cijelosti ostao kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja.

4. Sud je riješio spor bez rasprave na temelju članka 98. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24., dalje ZUS), radi poštivanja načela ekonomičnosti, jer iz tužbe proizlazi da tužitelj faktično osporava primjenu prava, ničim nije osporio odlučne činjenice (svoje navode o razlozima za traženje međunarodne zaštite), stranke u tužbi ili u odgovoru na tužbu nisu zahtijevale održavanje rasprave, a niti je tužitelj predlagao dokaz njegovim osobnim saslušanjem ili provođenjem kakvih drugih dokaza.

5. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja sud je pročitao sudski spis i spis tuženika.

6. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

7. Između stranaka je sporno da li tužitelj ispunjava uvjete za odobravanje međunarodne zaštite u RH.

8. Odredbom članka 20. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (Narodne novine br. 70/2015, 127/2017, 33/2023, 17/2025, dalje ZMPZ) propisano je da će se azil priznati tražitelju koji se nalazi izvan zemlje svog državljanstva ili uobičajenog boravišta, a osnovano strahuje od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja zbog čega ne može ili ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje.

Odredbom članka 21. ZMPZ propisano je da će se supsidijarna zaštita priznati tražitelju koji ne ispunjava uvjete za priznavanje azila iz članka 20. ovoga Zakona ako postoje opravdani razlozi koji ukazuju da će se povratkom u zemlju podrijetla suočiti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde i koji nije u mogućnosti ili zbog takvog rizika ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje. Ozbiljna nepravda podrazumijeva prijetnju smrtnom kaznom ili smaknućem, mučenje, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje te ozbiljnu i individualnu prijetnju životu civilnog stanovništva zbog proizvoljnog općeg nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba.

Odredbom članka 23. ZMPZ-a propisano je da djela koja se smatraju proganjanjem sukladno članku 20. ovoga Zakona moraju biti: 1. dovoljno ozbiljna po svojoj prirodi ili ponavljanju da predstavljaju ozbiljno kršenje temeljnih ljudskih prava, osobito prava koja ne mogu biti ograničena prema članku 15. stavku 2. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ili 2. skup različitih mjera, uključujući i kršenje ljudskih prava, koje su dovoljno ozbiljne da u cjelini mogu utjecati na pojedinca na način iz točke 1. ovoga stavka. Djela proganjanja iz stavka 1. ovoga članka, među ostalim, mogu biti: 1. fizičko ili psihičko nasilje, uključujući i spolno nasilje, 2. zakonske, administrativne, policijske i/ili sudske mjere koje su diskriminirajuće ili se provode na diskriminirajući način, 3. sudski progon ili kažnjavanje koje je nerazmjerno ili diskriminirajuće, 4. uskraćivanje sudske pomoći što dovodi do nerazmjernih ili diskriminirajućih kazni, 5. sudski progon ili kažnjavanje radi odbijanja obavljanja vojne službe prilikom sukoba, kada bi obavljanje vojne službe uključivalo kaznena djela ili radnje koje potpadaju pod razloge isključenja navedene u člancima 30. i 31. ovoga Zakona, 6. djela koja su po svojoj prirodi specifično vezana uz spol ili djecu.

Odredbom članka 25. ZMPZ-a propisano je da počinitelji proganjanja ili ozbiljne nepravde mogu biti: 1. državna tijela, 2. stranke ili organizacije koje kontroliraju državu ili značajan dio državnog područja, 3. nedržavni subjekti, ako se dokaže da državna tijela ili stranke, odnosno organizacije koje kontroliraju značajan dio državnog područja, uključujući i međunarodne organizacije, nisu u mogućnosti ili ne žele pružiti zaštitu od proganjanja ili trpljenja ozbiljne nepravde.

9. Iz osporavanog rješenja te iz spisa tuženika proizlazi da je tužitelj u svom zahtjevu naveo da zahtjev podnosi jer je dobio negativno rješenje na prethodni zahtjev u postupku međunarodne zaštite. Ne može se vratiti u Albaniju zbog starih problema koje je imao i koje je naveo u prethodnom zahtjevu. Zemlju podrijetla napustio je iz privatnih razloga, odnosno jer je dužan novce određenim ljudima. Želi živjeti sa svojom obitelji i ne zna što bi bilo s njim da ode živjeti negdje drugdje.

Tuženik je na temelju navedenog utvrdio da je tužitelj zemlju podrijetla napustio zbog privatnih i ekonomskih razloga. Obrazložio je da je tužitelj na saslušanju u postupku međunarodne zaštite sam naveo da je glavni razlog napuštanja zemlje podrijetla osobne prirode, vezan uz dugovanje novaca. Otišao je iz zemlje podrijetla da zaradi novce i vrati dug osobama kojima je dužan, što u Albaniji nije mogao napraviti na legalan način. Navodi da se ne može vratiti u Albaniju jer bi ga tamo mogla ubiti policija ili netko drugi, jer je dužan novce koje je posudio. Ljudi kojima duguje novce mogu ga ozlijediti te ne može slobodno živjeti u [adresa]. Razvidno je kako je tražitelj dobrovoljno napustio svoju zemlju podrijetla isključivo zbog ekonomskih i privatnih razloga, a ne zbog osnovanog straha od proganjanja zbog rasne, vjerske, nacionalne pripadnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja, pa se iz svega zaključuje da međunarodna zaštita nije zatražena iz razloga navedenih u članku 20. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. Prema priručniku UNHCR-a: "Temeljni propisi UNHCR-a u postupku azila" navedeno je da osoba koja dobrovoljno napusti svoju zemlju kako bi se nastanila negdje drugdje, zbog razloga koji nisu sadržani u definiciji pojma izbjeglice, a potaknuta željom za promjenom ili avanturom, obiteljskim ili nekim drugim razlogom privatne naravi, nije izbjeglica nego ekonomski migranti. Budući da ekonomski razlozi nisu povezani s definicijom izbjeglice isti se neće razmatrati.

S obzirom na iznesene činjenice, ocijenjeno je kako za tražitelja međunarodne zaštite u odnosu na situaciju u zemlji podrijetla ne postoji stvarni budući rizik od proganjanja ili ozbiljne nepravde. Naime, Albanija se nalazi na Listi sigurnih zemalja podrijetla u prilogu Odluke Vlade Republike Hrvatske o listi sigurnih zemalja podrijetla u postupku odobrenja međunarodne zaštite („Narodne novine“, broj: 45/16)2, što znači da u Albaniji na temelju primjene propisa, sigurnosnog stanja i općih političkih okolnosti općenito i dosljedno ne postoje djela proganjanja iz članka 23. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, niti rizik od trpljenja ozbiljne nepravde u smislu članka 21. stavka 2. Ova kategorizacija također pretpostavlja i postojanje funkcionalnih institucija kojima se tražitelj mogao obratiti za svoje probleme vezane za dugovanja, a što nije učinio. S obzirom na kategorizaciju Albanije kao sigurne zemlje, razumno se može očekivati da bi mu zemlja podrijetla u konkretnom slučaju mogla pružiti zaštitu od utjerivača dugova kojih se pribojava. Također, tražitelj u zemlji podrijetla nije imao problema zbog nacionalne i religijske pripadnosti, nije bio izložen mučenju, maltretiranju, fizičkom nasilju niti je imao problema vezanih uz spol ili spolnu orijentaciju. Isto tako nikada nije bio tužen, pritvaran, uhićivan ni kažnjavan niti mu je mjesto boravka bilo pretresano. Nije pripadnik nijedne političke stranke niti organizacije. S obzirom na prethodno navedeno, tražitelj se može smatrati ekonomskim migrantom, odnosno da povratkom u zemlju podrijetla ne bi bio izložen riziku od proganjanja ili trpljenja ozbiljne nepravde.

Analizom izjava tražitelja, izvješća o zemlji podrijetla te procjenom budućeg rizika nije utvrđeno postojanje osnovanog straha od proganjanja u smislu članka 20. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. Nije utvrđeno daje razlog njegovog napuštanja zemlje podrijetla povezan s jednom ili više osnova za odobrenje azila. Zaključuje se da nema dokaza da su tražiteljev život i sloboda u opasnosti zbog njegove rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja, a razlozi koje tražitelj navodi su isključivo privatne i ekonomske naravi.

Nadalje, prvi zahtjev tužitelja za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj bio je podnesen 28. travnja 2022., te je odbijen rješenjem tuženika, KLASA: UP/T- 216-03/22-06/995 od 8. svibnja 2023. Tužitelj u oba zahtjeva navodi iste razloge: ekonomske probleme i problem vraćanja duga.

S obzirom na osobne okolnosti i opće informacije o trenutnoj sigurnosnoj situaciji u zemlji podrijetla odnosno činjenicu da se Albanija nalazi na Listi sigurnih zemalja podrijetla u postupku odobrenja međunarodne zaštite, ocijenjeno je da tražitelju povratkom u zemlju podrijetla ne prijeti smrtna kazna ili smaknuće, mučenje, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, kao i da kao civil neće biti suočen s ozbiljnom i individualnom prijetnjom životu zbog proizvoljnog općeg nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba.

Slijedom navedenog, utvrđeno je da tražitelj međunarodne zaštite ne ispunjava uvjete za priznavanje azila navedene u članku 20. ni uvjete za priznavanje supsidijarne zaštite navedene u članku 21. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.

10. Sud u cijelosti prihvaća obrazloženje tuženika, koje je detaljno, opsežno i dostatno argumentirano. Tuženik je u konkretnom predmetu izveo i ocijenio sve potrebne dokaze, potpuno i točno utvrdio činjenično stanje te postupak povodom naknadnog zahtjeva za međunarodnu zaštitu okončao sukladno materijalnim i procesnim odredbama ZMPZ-a i Zakona o strancima („Narodne novine“, broj:133/20., 114/22. i 151/22.) uz dosljedno poštivanje osnovnih načela navedenih Zakona.

Posebno se ističe da je tužitelj na zahtjevu i saslušanju (nesporno) navodio da je zemlju podrijetla napustio zbog ekonomskih razloga kako bi mogao zaraditi dovoljno novaca da vrati financijske dugove određenim ljudima u zemlji podrijetla. Tužitelj u podnesenoj tužbi nije predlagao provođenje bilo kakvih drugih dokaza, niti provođenje rasprave, a niti je osporavao svoje navode iz upravnog postupka. Ničime nije dokazao, niti svojim izjavama dao dovoljnu težinu kako bi pojasnio o kojim je ljudima riječ, o kojem iznosu duga je riječ niti razloge zašto je na takav riskantan način odlučio riješiti svoje financijsko stanje. Za svoje probleme se nije obraćao tijelima vlasti niti potražio pomoć od mjerodavnih institucija u zemlji podrijetla. Usprkos svim navodima opunomoćenika tužitelja na stanje u Republici Albaniji, činjenica je da se ista nalazi na Listi sigurnih zemalja podrijetla što govori u prilog činjenici daje riječ o državi koja je sigurna u postupku odobrenja međunarodne i privremene zaštite ("Narodne novine", broj: 45/16.). Problemi i razlozi napuštanja zemlje podrijetla koje je navodio tužitelj i zbog čega je zatražio međunarodnu zaštitu nisu sadržani u definiciji pojma izbjeglice zbog čega nisu niti razmatrani u prvostupanjskom rješenju. Tužitelj je navodio da želi ostati u Republici Hrvatskoj sa svojom suprugom koja ima reguliran status, ali ne kao tražiteljica međunarodne zaštite već kao državljanka treće zemlje s odobrenom dozvolom za boravak i rad na teritoriju Republike Hrvatske. Druge razloge napuštanja zemlje podrijetla tužitelj nije navodio niti u redovnom niti na naknadnom zahtjevu. Redovni zahtjev UP/I-216- 03/22-06/995 od 28. travnja 2022. kojeg je tužitelj podnio odbijen je 24. srpnja 2023.

11. Na temelju svega navedenog sud je utvrdio da je osporavano rješenje doneseno na temelju pravilno utvrđenih činjenica, uz pravilnu primjenu materijalnog prava, te u pravilno provedenom postupku, čime je osporavano rješenje zakonito te je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan primjenom odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a. Sud utvrđuje da navodi tužitelja izneseni u tužbi nemaju utjecaj na drugačije rješavanje ove upravne stvari.

Zagreb, 3. srpnja 2025.

Sutkinja:

Janja Topol

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. Tužitelju

2. Tuženiku

3. U spis