Jž-2343/2016-0 · Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Jž-2343/2016

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI PREKRŠAJNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Snježane Oset kao predsjednice vijeća te Mirjane Margetić i Siniše Senjanovića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Katarine Perjanec Prstec kao zapisničarke u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenog M.M., drugookrivljenog T.L., trećeokrivljenog G.L. i četvrtookrivljenog I.A. zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 41/77, 55/89, 5/90, 47/90 i 29/94), odlučujući o žalbi prvookrivljenog M.M., podnesenoj po branitelju I.P., odvjetniku iz V., protiv presude Prekršajnog suda u Županji od 12. srpnja 2016. godine, broj: 10. Pp J-525/14-48, na sjednici vijeća održanoj 14. prosinca 2017. godine,

r i j e š i o j e

Prihvaća se kao osnovana žalba prvookrivljenog M.M., ukida se prvostupanjska presuda pod točkom I. izreke u odnosu na žalitelja i četvrtookrivljenog I.A. i predmet u tom dijelu dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

O b r a z l o ž e n j e

Prvostupanjskom presudom prvookrivljeni M.M. i četvrtookrivljeni I.A. proglašeni su krivima zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u točci I. izreke prvostupanjske presude te je prvookrivljeniku izrečena novčana kazna u iznosu od 1.000,00 (tisuću) kuna, a četvrtookrivljeniku novčana kazna u iznosu od 900,00 (devetsto) kuna te su obvezani na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 150,00 (stopedeset) kuna svaki te je četvrtookrivljenik obvezan i na plaćanje troška za upotrebu alkotesta u iznosu od 80,00 (osamdeset) kuna.

Istom presudom drugookrivljeni T.L. i trećeokrivljeni G.L. se, na temelju članka 182. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17), oslobađaju od optužbe da su počinili prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisan pod točkom II. izreke te je određeno da troškovi postupka u odnosu na njih padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda. Protiv te presude prvookrivljeni M.M. je pravodobno, po svom branitelju, podnio žalbu zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava, nepravilno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o kazni, predlažući da Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske prihvati žalbu i žalitelja oslobodi od optužbe, podredno pobijanu odluku ukine u cijelosti i vrati predmet na ponovno odlučivanje drugom sucu jer je iz postupaka uređujućeg suca razvidna neobjektivnost te zanemarivanje načela nepristranosti, a što je vidljivo i iz same činjenice da usprkos formalnim zahtjevima za izuzeće o istima nije odlučivano, već su praktično izignorirani, čime je pravo obrane teško povrijeđeno.

Žalba je osnovana.

Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku odluku u pobijanom dijelu, u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona u vezi s odredbama članaka 165. stavka 5., 171., 171.a i 176. stavka 3. istog Zakona, a što je imalo za posljedicu pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje u odnosu na postupanje žalitelja, a što isti opravdano ističe u svojoj žalbi.

U prvom redu, u odnosu na žalbeni navod prvookrivljenika kako je zatražio izuzeće uređujuće sutkinje, a o kojem zahtjevu prvostupanjski sud nije odlučio, valja istaknuti kako je takav žalbeni navod neosnovan, budući iz stanja spisa proizlazi kako je Prekršajni sud u Županji rješenjem broj 3 J-288/14 od 6. ožujka 2015. godine odbio zahtjev prvookrivljenika za izuzećem sutkinje A.V.

Nadalje, razmatrajući spis ovaj Sud je utvrdio kako je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona jer tijekom postupka prvookrivljenik nije ispitan, iako je isti dolazio na ročišta za glavnu raspravu. Naime, prvostupanjski sud je u pobijanoj odluci obrazložio razloge zbog kojih prvookrivljenik nije ispitan, između ostalog i zbog činjenice da je isti sa svojim braniteljem na ročištu održanom 8. srpnja 2016. godine napustio sudnicu, čime je opstruirao rad suca u vođenju postupka. Međutim, iz zapisnika o glavnoj raspravi održanoj 8. srpnja 2016. godine na kojoj su prvookrivljenik i njegov branitelj bili prisutni, nije jasno zašto prvookrivljenik nije ispitan jer su prvookrivljenik i njegov branitelj napustili sudnicu tek kada je sutkinja, nakon izvođenja dokaza, objavila da je glavna rasprava završena te priopćila strankama kada će presuda biti objavljena. Nadalje, tužitelj je dopisom od 11. veljače 2016. godine izmijenio optužni prijedlog kojeg je prvostupanjski sud uručio branitelju prvookrivljenika na ročištu dana 15. prosinca 2014. godine, ali u zapisniku nije konstatirano da li je predmetna izmjena optužnog prijedloga dostavljena prvookrivljeniku, niti se isti očitovao o izmjeni, a što je protivno odredbi članka 176. stavka 2. i 3.

Prekršajnog zakona.

Obzirom na navedeno, prvostupanjski sud je preuranjeno donio presudu kojom je prvookrivljenik proglašen krivim, ne utvrdivši u potpunosti i pravilno činjenično stanje. Prvostupanjski sud je tijekom provedenog dokaznog postupka ispitao II., III. i IV. okrivljenike te svjedoka M.K., izvršio je uvid u dokumentaciju koju je naveo u pobijanoj odluci, nakon čega je donio pobijanu presudu smatrajući utvrđenim da su prvookrivljenik i četvrtookrivljenik remetili javni red i mir na naročito drzak i nepristojan način opisan u pobijanoj odluci. Takav zaključak prvostupanjskog suda se zasada ne može prihvatiti.

Naime, II. i III. okrivljenici su u svojim obranama teretili prvookrivljenika koji nije ispitan u postupku, četvrtookrivljenik nije teretio za počinjenje prekršaja niti sebe niti druge okrivljenike, dok je svjedok M.K., koji je bio u društvu sa II. i III. okrivljenicima, teretio prvookrivljenika, a prvostupanjski sud nije izvedene dokaze cijenio sukladno članku 179. stavku 5. Prekršajnog zakona, odnosno u obrazloženju presude je izostala ocjena vjerodostojnosti proturječnih dokaza, odnosno razlozi zbog kojih je prvostupanjski sud sporne činjenice uzeo dokazanim. Prvostupanjski sud je naveo kako je iskazu svjedoka M.K. poklonio vjeru jer ga je ocijenio istinitim, detaljnim i uvjerljivim, međutim nije naveo razloge za takvu ocjenu. Člankom 88. stavkom 1. Prekršajnog zakona je propisano da je sud dužan s jednakom pažnjom utvrditi kako činjenice koje terete okrivljenika, tako i one koje mu idu u korist te iako Prekršajni zakon ne određuje jasna, formalna dokazna pravila, već isti, sukladno članku 88. stavku 2. Prekršajnog zakona propisuje da sud slobodno cijeni dokaze i postojanje ili nepostojanje činjenica, pri čemu nije vezan nikakvim dokaznim pravilima, sud uvijek mora dati razloge zbog kojih je na temelju slobodne ocjene dokaza uzeo neku činjenicu dokazanom, odnosno zašto je nekom svjedoku povjerovao, odnosno nije povjerovao. Slijedom navedenog, po mišljenju ovog Suda, ostala je sporno postupanje žalitelja, zbog čega je bilo potrebno ispitati prvookrivljenika te provesti suočenje okrivljenika međusobno te sa svjedokom, a kako bi se otklonile proturječnosti u njihovima iskazima i kako bi se na nedvojben način utvrdilo činjenično stanje koje je zasada pogrešno i nepotpuno utvrđeno.

Ovaj Sud je razmatrajući žalbene navode prvookrivljenika i prvostupanjsku presudu u odnosu na njega, po službenoj dužnosti utvrdio kako su razlozi zbog kojih je donio odluku u njegovu korist, od koristi i za četvrtookrivljenog I.A., koji nije podnio žalbu, pa je postupio po službenoj dužnosti, sukladno članku 202. stavku 6. Prekršajnog zakona, kao da takva žalba postoji te je prvostupanjska presuda ukinuta u odnosu na I. i IV. okrivljenike i predmet je u tom dijelu dostavljen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

U ponovnom postupku prvostupanjski sud će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, ponovno provesti dokazni postupak u kojem će okolnosno ispitati prvookrivljenika i četvrtookrivljenika, u svojstvu svjedoka će ispitati drugookrivljenika i trećeokrivljenika, ispitati će svjedoka M.K., provesti će i druge potrebne dokaze, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

Iz navedenih razloga, odlučeno je, na temelju članka 206. Prekršajnog zakona, kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 14. prosinca 2018. godine

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Katarina Perjanec Prstec, v. r.

Snježana Oset, v.r.

Rješenje se dostavlja Prekršajnom sudu u Vukovaru u 8 (osam) otpravaka: za spis, prvookrivljenika, drugookrivljenika, trećeokrivljenika, četvrtookrivljenika, branitelja prvookrivljenika i tužitelja.