Revd-2043/2023-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 2043/2023-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Đura Sesse, člana vijeća, Darka Milkovića, člana vijeća i Ljiljane Hrastinski Jurčec, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. Z., OIB ... iz Sjedinjenih Američkih Država, W. P. L. A., C., koju zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u Z., protiv tuženika D. R. OIB ... iz N., ..., kojeg zastupa punomoćnica I. M., odvjetnica u V., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-975/2022-3 od 4. listopada 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Ivancu broj P-232/2021-5 od 9. srpnja 2021., u sjednici održanoj 18. srpnja 2023.,

r i j e š i o j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-975/2022-3 od 4. listopada 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Ivancu broj P-232/2021-5 od 9. srpnja 2021.

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) revizijski sud je utvrdio da je tužiteljica u prijedlogu za dopuštenje revizije naznačila dva pravna pitanja za koja smatra da su važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP te je naznačila odluke drugostupanjskih sudova kao razlog važnosti.

3. Predlagateljica je naznačila sljedeća pravna pitanja:

„1. U slučaju kada tužitelj kao zajmodavac ne raspolaže izvornikom niti ovjerenom preslikom ugovora o zajmu koji je kao privatna isprava podnesen javnom bilježniku na potvrdu (solemnizaciju), a isti nije stranka u odnosu na javnog bilježnika niti sudionik pravnog posla u smislu odredbe članka 59. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu (nadalje u tekstu: ZJB) te istome javni bilježnik ne može staviti potvrdu ovršnosti na predmetni ugovor o zajmu temeljem odredbe članka 54. stavka 7. ZJB- a, da li je tužba radi namirenja potraživanja tužitelja prodajom založene stvari, odnosno nekretnine, jedino pravno sredstvo temeljem kojeg je tužitelj u mogućnosti ostvarivati svoja prava iz Ugovora o zajmu sklopljenog u formi javnobilježničkog akta s tuženikom, odnosno da li tužba radi namirenja potraživanja kao takva predstavlja valjani pravni interes za podnošenje tužbe u parničnom postupku?

2. Je li ugovor o zajmu koji je kao privatna isprava podnesen javnom bilježniku na potvrdu (solemnizaciju) bez iskazane klauzule ovršnosti ovršna isprava?“.

3.2. U odnosu na prvo naznačeno pitanje polazi se od netočne pretpostavke da zajmodavac (tužiteljica) ne raspolaže izvornikom ili ovjerenom preslikom ugovora o zajmu obzirom da su sudovi utvrdili da se tužiteljica s uspjehom ne može pozivati na tu činjenicu jer u postupku je utvrđeno da je ugovor o zajmu sastavljen, potpisan i solemniziran u šest primjeraka od kojih su tužiteljici uručena četiri primjerka ugovora. Stoga o prvom naznačenom pitanju ne ovisi odluka u sporu i pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

3.3. U odnosu na drugo pitanje sud nije izrazio shvaćanje stoga naznačeno pitanje nije važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

4. Slijedom iznesenog valjalo je odbiti prijedlog za dopuštenje revizije sukladno čl. 389.b st. 1. ZPP jer je ovaj sud ocijenio da nije riječ o važnim pitanjima u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP.

Zagreb, 18. srpnja 2023.

Predsjednica vijeća

Jasenka Žabčić, v.r.