Legislator Case Law & Legislation
P-197/2025-7 AI generated

Court allows ownership claim against municipality, ruling state errors cannot be borne by individuals.

Case Number P-197/2025-7
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Allowed / Granted

Legislator summary

AI generated

The court ruled in favor of the plaintiffs, granting them ownership rights over specific land parcels and ordering the municipality to register these titles. The plaintiffs successfully demonstrated they acquired title through a valid gift from their father, meeting the requirements of the Land Register Act. The court explicitly rejected the defendant's argument regarding unconstitutional legislation, stating that individuals cannot bear the consequences of state errors when no opposing private interest exists.

Legislator headnote

AI generated

čl. 114. ZV-a; čl. 154. st. 1. ZPP-a: The court established that individuals acquiring property based on subsequently invalidated unconstitutional legislation do not bear the consequences of state errors, and the risk of such mistakes must be borne by the state itself.

Keywords

AI generated
ownership claim unconstitutional legislation state error liability land register act municipal defendant property title state compensation

Cited Legislation

AI generated
čl. 114. ZV-a
čl. 154. st. 1. ZPP-a
Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, s obzirom na VPS od 1.500,00 eura, te je tužitelju koji je uspio u postupku priznat trošak: sastava tužbe 100 bodova (Tbr.

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

Poslovni broj: P-197/2025-7

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, 23000 Zadar

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji toga suda Maji Ivković, u pravnoj stvari tužitelja 1) JJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]) GJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oba zastupana po punomoćnici Ines Lončar, odvjetnici u Zadru, protiv tuženika Općine Poličnik, OIB: 87120007882, [adresa], zastupana po načelniku, kao slijednik Općenarodna imovina, Mjesni narodni odbor Islam Latinski, a ovaj po punomoćniku Borisu Radmanu, odvjetniku u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne, usmene i javne rasprave održane i zaključene 26. lipnja 2025.. u nazočnosti tužitelja pod 1) i punomoćnice tužitelja pod 1) i 2) Ines Lončar, odvjetnice u Zadra, te zamjenice punomoćnika tuženika Magdalene Bokanović, odvjetnice u Zadru, te objave 22. srpnja 2025.,

p r e s u d i o j e

I. Utvrđuje se da su tužitelji stekli valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva i to:

-tužitelj pod 1) tužbe ČJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 526 m2, na skici lica mjesta ovlaštenog inženjera geodezije ZJ, dipl.inž.geod. od 22. svibnja 2023. označen likom (F-J-K-L-G-F),

-tužitelj pod 2) tužbe GJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1269 m2, na skici lica mjesta ovlaštenog inženjera geodezije ZJ, dipl.inž.geod. od 22. svibnja 2023. označen likom (A-B-C-D-E-F-G-H-I-A),

što je tuženik dužan priznati i trpjeti da se tužitelji temeljem ove presude prilog koje je skica lica mjesta i nakon izvršene parcelacije uknjiže u zemljišnoj knjizi kao vlasnici čestica koje će nastati parcelacijom od osnovne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to tužitelj pod 1) tužbe ČJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 526 m2, na skici lica mjesta ovlaštenog inženjera geodezije ZJ, dipl.inž.geod. od 22. svibnja 2023. označen likom (F-J-K-L-G-F), tužitelj pod 2) tužbe GJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1269 m2, na skici lica mjesta ovlaštenog inženjera geodezije ZJ, dipl.inž.geod. od 22. svibnja 2023. označen likom (A-B- C-D-E-F-G-H-I-A) uz brisanje toga prava sa imena tuženika i njegova prednika, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljima naknadi parnični trošak u iznosu od 1.106,18 eura, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužitelji pod 1) ČJ i 2) GJ u tužbi podnesenoj 12. lipnja 2023. navode da su stvarni vlasnici i posjednici nekretnine: - dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1269 m2, na skici lica mjesta ovlaštenog inženjera geodezije ZJ, dipl.inž.geod. od 22. svibnja 2023. godine označen likom (A-B-C-D-E-F-G-H-I-A) - dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 526 m2, na skici lica mjesta ovlaštenog inženjera geodezije ZJ, dipl.inž.geod. od 22. svibnja 2023. godine označen likom ( F-J-K-L-G-F). Predmetne čestice predstavljaju u naravi maslinike kao okućnice kuća oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Međusobni dogovor tužitelja, a s obzirom na lokacije već raspoređenih kuća na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], je da tužitelju pod 1. tužbe EJ pripadne u odvojeni posjed i vlasništvo dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 526 m2, na skici lica mjesta ovlaštenog inženjera geodezije ZJ, dipl.inž.geod. od 22. svibnja 2023. godine označen likom (F-J-K-L-G-F). tužitelju pod 2. tužbe BJ pripadne u odvojeni posjed i vlasništvo dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1269 m2, na skici lica mjesta ovlaštenog inženjera geodezije ZJ, dipl.inž.geod. od 22. svibnja 2023. godine označen likom (A-B-C-D-E-F-G- H-I-A). Predmetnu nekretninu tužitelji su stekli na temelju: - ugovora o darovanju nekretnina sklopljenim sa ocem ŠJ dana 05. veljače 2019. godine, ovjerenim kod javnog bilježnika Silvane Grdović iz Zadra, broj OV-1404/2019; - aneksa ugovora o darovanju nekretnina sklopljenog dana 29. svibnja 2023. godine ovjerenog dana 05. lipnja 2023. godine kod javnog bilježnika Silvane Grdović iz Zadra, broj OV- 7736/2023; - međusobnim utanačenjima o rasporedu realnih dijelova čestice sukladno lokaciji kuća na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

2. Tuženik Općina Poličnik u odgovoru na tužbu navodi da prije svega prigovara pasivnoj legitimaciji tuženika jer ista ne proizlazi iz dokumentacije koja prileži tužbi. Opreza radi tuženica osporava i tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev.

3. Ovaj sud je presudom zbog ogluhe poslovni broj P-1361/2023-4 od 24. listopada 2023. usvojio u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja. Županijski sud u Slavonskom Brodu je rješenjem od 23. siječnja 2025. ukinuo presudu zbog ogluhe ovoga suda.

4. Sud je u dokaznom postupku izvršio dokaz uvidom i čitanjem: ugovora o darovanju od 5. veljače 2019. (l.s. 6-11), aneksa ugovora o darovanju od 29. svibnja 2023. (l.s. 12-15), povijest posjedovanja (l.s. 16-30), zk. izvadak (l.s. 31-34), skicu lica mjesta (l.s. 35), uvjerenje o statusu čestice od 26. lipnja 2023. (l.s. 37-38), te su saslušani svjedoci ŽJ (l.s. 75), OJ (l.s. 75) i ŠJ (l.s. 75- 76).

5. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenjem da su stekli valjani pravni osnov za stjecanje vlasništva realnih dijelova nekretnine, i to tužitelj pod 1) ČJ dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 526 m2, na skici lica mjesta označen likom ( F-J-K-L-G-F), a tužitelj pod 2) GJ dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1269 m2, na skici lica mjesta označen likom (A-B- C-D-E-F-G-H-I-A). Tužitelji ujedno traže da sud naloži tuženiku trpjeti parcelaciju i uknjižbu prava vlasništa na prijeporu.

6. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

7. Među strankama je bio sporan osnov traženja tužitelja i pasivna legitimacija.

8. Uvidom u zk. izvadak proizlazi da je čest. zem. [katastarska čestica], stambena zgrada 85 m2 i pašnjak površine 132.362 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist općenarodne imovine, a kao organ upravljanja je upisan MNO Islam Latinski.

8.1. Iz ugovora o darovanju od 5. veljače 2019. i aneksa ugovora o darovanju od 29. svibnja 2023. proizlazi da je ŠJ darovao sinovima JJ i GJ točno određene realne dijelove predmetne nekretnine, a koji odgovaraju realnim dijelovima koje tužitelji potražuju tužbom

8.2. Uvidom u povijest posjedovanja proizlazi da je matična čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema najstarijim podacima koji datiraju iz 1883. godine bila upisana posjedom tadašnje Porezne općine do I. revizije katastarske općine 1955. godine, a potom da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirana posjedom Mjesnog narodnog odbora, odnosno posjedom Općine Zadar. Potom je 1963. godine izgradnjom Jadranske magistrale izvršena dioba čes.t zem. 681 k. o. [katastarska općina] na 681/1 i 681/2 istog posjednika kada je na čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 430 m2 upisan posjednik VJ. Nadalje je 1987. godine prema rješenje o razgraničenju šumskog od građevinskog zemljišta broj 04-10633/2-65 izvršena dioba čest. zem. [katastarska čestica] i formiranje čest. zem. [katastarska čestica] posjednika Šumskog gospodarstva općine Zadar i VJ (Šime) u površini od 430 m2. Na koncu je 1997. godine na zahtjev mještana sela [adresa] izvršena ispravka upisa revizije na čest. zem. [katastarska čestica] i očevidom na terenu je utvrđeno stvarno stanje, sastavljen zapisnik i skica mjerenja i posjednicima su evidentirani: ŠJ (ŽJ), CJ ud. J, KJ (TJ), AJ (G), MJ (Č), Z E (TJ) i NJ pok. MJ. Na temelju presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-618/13 je od dijela čest. zem. [katastarska čestica] formirana je čest. zem. [katastarska čestica]. Iz priloženog Pl. 150 proizlazi da je ŠJ (ŽJ) otac tužitelja bio evidentirani posjednik 2500 m2, a koji upis u katastru je izvršen temeljem ispravka revizije iz 1997. godine uz terenski očevid.

8.3. Na temelju uvida u uvjerenje o statusu čestice od 26. lipnja 2023. proizlazi da se čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan 16. listopada 1990. i 24. srpnja 1991. nalazila unutar granica građevinskog područja naselja.

8.4. Svjedok ŽJ pok. J, rođ. 1954. godine, je naveo da se predmetna lokacija zove Kosa, a iznad te lokacije je lokacija Ograde. Ova nekretnina koja pripada tužiteljima ima površinu sigurno više od 1000 m2 i stekli su je od svoga oca PJ, a on od svoga oca ŽJ, dok je RJ tu istu nekretninu stekao od svoga oca NJ. RJ je preminuo prije više od 15 godina kao stari čovjek. RJ i NJ su prije tužitelja i njihovog oca uživali ovu nekretninu i ta nekretnina je šuma i drača te su je koristili za sječu drva za grijanje. Ova nekretnina je bila ograđena suhozidom kao jedna cjelina zajedno s nekretninom pok. IJ koji je bio stric od oca tužitelja ŠJ. Sada više nema toga kamenog suhozida jer su ga ljudi odnijeli. Nitko nikada nije smetao tužitelje i njihove prednike u posjedovanju predmetne nekretnine a niti je nitko ikada sjekao šumu na njihovoj nekretnini.

8.5. Svjedok TJ, rođ. 1951. godine, je naveo da se predmetna nekretnina nalazi na lokaciji zv. Kosa, ne zna točnu površinu nekretnine tužitelja, ali zna da se radi o većoj nekretnini ranije ograđenoj kamenih suhozidom. Sada su na terenu ostaci tog suhozida i zarastao je u draču. Ovu nekretninu su tužitelji stekli od svoga oca ŠJ, a ovaj od svoga oca RJ. Djed tužitelja RJ je tu nekretninu stekao od oca NJ koji je pradjed tužitelja. Sjeća se RJ i NJ, a NJ je preminuo kada sam ja bio u 30-im godinama i NJ je bio je star kada je umro, a je koristio ovu nekretninu kao i njegovi potomci. Ova nekretnina je služila kao ograda za ovce jer je to uglavnom krš, a ima i šume hrastova i grabova, tu ima i drače, a prednici tužitelja su šumu sjekli za ogrjev. Ovce su imali pradjed NJ, djed RJ i otac tužitelja ŠJ, a sve do nedavno su gonili ovce na ovu nekretninu. Nitko nikada nije smetao tužitelje i njihove prednike u posjedovanju predmetne nekretnine.

8.6. Svjedok ŠJ pok. RJ, rođ. 1956. godine, otac tužitelja je naveo da zovu ovu nekretninu Ograda, a koriste i naziv Kosa. Ovdje tužitelji imaju oko 1700 m2 koje im je svjedok darovao, a on je ovu nekretninu stekao u nasljedstvom svoga oca RJ, a RJ od svoga oca NJ. Djed svjedoka NJ je uživao ovu nekretninu, a bio je rođen 1894. godine i preminuo je 1982. godine, a nakon njega je ovu nekretninu posjedovao njegov otac RJ, a na kraju on dok je nije darovao svojim sinovima. Ova nekretnina je bila ograda za ovce i tako su je koristili otac i djed koji su imali ovce, a potom on koji je do prije 15 godina imao ovce i koze pa ih je vodio na ovu parcelu koja je služila kao ograda za njih, a bila je tu i kućica za blago koje je još na terenu. Svjedok je imao 60 koza i ovaca, otprilike su toliko imali moj otac i djed. Ovaj suhozid je ranije bio sagrađen u kombinaciji sa dračom i visine 60 cm, te je nekretnina bila ograđena zajedno s nekretninom svjedokovog strica pok. MJ i njegovog sina pok. NJ, i to sa svih strana kao jedna cjelina. Sada više u tom suhozidu nema drače jer je istrulila pa je on stavio žicu umjesto drače prije 20 godina, i to svugdje osim kod stambenog dijela, jer su tamo stavili zid. Neposredno uz predmetnu nekretninu se nalazi njegova obiteljska kuća koja nije predmet ovog postupka. On ima 70 godina i nitko nikada nije došao da bi im prigovarao da to nije njihovo ili da bi ih smetao u posjedovanju ove nekretnine.

9. Sud vjeruje iskazima svjedoka ŽJ, LJ i ŠJ jer su isti dani uvjerljivo i sukladno ostalim provedenim dokazima, a posebno podacima povijesti posjedovanja, a svjedoci su svjedočili o činjenicama koje su im dobro poznate. Također, svjedoci ŽJ i TJ nisu u bilo kakvoj posebnoj relaciji s tužitelja, a ni zainteresirani za ishod postupka. Tako sud vjeruje svjedocima kada navode da je navedena nekretnina od davnina u posjedu prednika tužitelja, i to najmanje od pradjeda tužitelja NJ rođenog 1894. godine, a potom djeda ŽJ i oca ŠJ koji je prema sadržaju povijesti posjedovanja upisan posjednikom prijepora u površini 2500 m2, a koji upis u katastru je izvršen temeljem ispravka revizije iz 1997. godine uz terenski očevid. Ova nekretnina je bila ograda za ovce i tako su je koristili otac, djed i pradjed tužitelja koji su svi imali ovce, te je bila ograđena suhozidom čiji se ostaci vide na licu mjesta, i to zajedno s nekretninom pok. strica MJ, koji je bio stric oca tužitelja ŠJ. Također, sud vjeruje svjedocima da tužiteljima i njihovim prednicima nitko nikad nije osporavao vlasništvo i posjed te nekretnine. Uz to, svjedok prepoznaje nekretninu tužitelja kao utuženi dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

10. Prema odredbi čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 - pročišćeni tekst- dalje ZV) određeno je da se vlasništvo može stječi na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. U čl. 115. st. 1. ZV navodi se da vlasništvo prelazi na stjecatelja na način određen zakonom na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva

11. Materijalne dokaze izložene u sporu sud prihvaća kao istinite. Naime, isti su jasni i određeni, objektivni, sadržajno vjerno i autentično zabilježeni te ne postoji ni jedna okolnost koja ih dovodi u pitanje.

12. Analizirajući izvedene dokaze sud utvrđuje da, iako je u zemljišnoj knjizi vlasnikom upisana općenarodna imovina s pravom upravljanja MNO Poličnik, je sporna nekretnina dio većeg fizički odijeljenog kompleksa koji je sa svih strana bio ograđen kamenim suhozidom, a pripadao je pradjedu tužitelja NJ, a sada je u vlasničkom posjedu njihovih potomaka, te se predmetna nekretnina koristila kao pašnjak na koji su pradjed tužitelja NJ, pa potom djed ŽJ i otac ŠJ gonili ovce na ispašu, a svaki od njih je imao po 60 ovaca. Prema tome, dijelove predmetne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužitelji preko svojih prednika posjeduju više od 100 godina, te ih nitko nije smetao u posjedu i vlasništvu te nekretnine.

13. Temeljem izloženog, proizlazi utvrđenim da je otac tužitelja ŠJ stekao predmetnu nekretninu u vlasništvo izvanrednom dosjelošću kada se uračuna posjed njegovog oca ŽJ i djeda NJ, odnosno protekom 40 godina samostalnog i poštenog posjeda, pa su potom tužitelji stekli valjani pravni osnov za stjecanjem prava vlasništva temeljem valjanog pravnog posla- darovanja, kako to proizlazi iz priloženog ugovora od 5. veljače 2019. i aneksa tog ugovora o darovanju od 29. svibnja 2023. Pored činjenice da je nekretnina sa svih strana bila ograđena starim kamenim suhozidom, te mirnog posjedovanja s uočljivom voljom držanja kao svoje nekretnine i ponašanja kao vlasnika i to tužitelja i njihovih prednika od najmanje početka XX. stoljeća, što su potvrdili saslušani svjedoci, nije od značaja za utvrđenje činjenica da je otac tužitelja ŠJ upisan posjednikom u katastru nekretnina tek temeljem ispravka revizije iz 1997. godine uz terenski očevid.

14. Prema pravilima o dosjelosti (originarnom načinu stjecanja vlasništva na tuđoj stvari), kojima je svrha uklanjanje trajnog nesklada između posjeda i vlasništva, uspostavljanje pravnog stanja i dopuna zaštiti pravnog prometa, među kojima su i pravila o izvanrednoj dospjelosti (pravno pravilo iz § 1472. Općeg građanskog zakona /Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch/, članak 28. stavak 4. i 5. u vezi s člankom 21. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima /Narodne novine, broj: 53/1991./, članak 159. stavak 4. u vezi s člankom 129. stavkom 1. i članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /Narodne novine, broj: 81/2015. – pročišćeni tekst, 94/2017. – ispravak, u daljnjem tekstu: ZV), u kontinuitetu (uz neznatna odstupanja koja nisu relevantna za predmetni spor), samostalni posjednik nekretnine u vlasništvu jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave i s njom izjednačene pravne osobe, stječe dosjelošću vlasništvo pošto njegov zakonit, istinit i pošten ili barem pošten, samostalan posjed neprekidno traje četrdeset godina, a što znači da tužitelji nisu bili dužni dokazati zakonit naslov stjecanja nekretnine njegova oca, već je tuženik bio dužan dokazati da je posjed tužitelja i njihovog oca bio nepošten.

14.1. Tuženik nije dokazao da bi samostalan i miran posjed tužitelja i njegovog oca bio nepošten.

14.2. Ovdje valja navesti da su sudovi zauzeli stajalište o tome da se kod dosjelosti u obzir uzima i vrijeme do 8. listopada 1991. kao u odluci broj Rev-291/14 od 17. travnja 2018. pri čemu je navedeno shvaćanje: „Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV, nego na temelju drugih odredaba tog zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela, mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba.

14.3. Gore navedeno shvaćanje doneseno je na temelju shvaćanja zauzetog u presudama Europskog suda za ljudska prava (Trgo protiv Hrvatske, Jakeljić protiv Hrvatske, Radomilja i drugi protiv Hrvatske i Gashi protiv Hrvatske) vezano uz propise i prava stranaka koja su stečena na temelju ukinutih zakonskih odredbi, a to je: „U tim okolnostima, sud smatra da podnositelj zahtjeva koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao – s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba – snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši takav neustavan propis. Zapravo, kao posljedica njegovog ukidanja, vlasništvo imovine koje je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška. U svezi s tim, sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država te da se greške ne smiju ispravljati na trošak dotičnog pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes.

15. Sukladno iznesenom, tužitelji su u okviru ovog postupka dokazali da su darovanjem od oca Zdravka Zdrilića 2019. godine, odnosno valjanim pravnim poslom stekli valjani pravni temelj za stjecanje i uknjižbu prava vlasništva spornog dijela nekretnine kako to propisuje odredba čl. 114. ZV-a, a da se do navedenog darovanja u odnosu na oca tužitelja ŠJ ispunio uvjet za stjecanje vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću računajući predmet njegovih prednika koji seže od početka XX. stoljeća. Temeljem navedenog usvojen je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

16. U odnosu na prigovora promašene pasivne legitimacije je navesti da je prigovor neosnovan. Naime, iz u uvjerenje o statusu čestice od 26. lipnja 2023. proizlazi da se čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan 16. listopada 1990. i 24. srpnja 1991. nalazila unutar granica građevinskog područja naselja. Dakle, 24. srpnja 1991. na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu nije bila poljoprivredno zemljšte u društvenom vlasništvu, kao što ni na dan 16. listopada 1990. kada je stupio na snagu Zakona o šumama, nije bila obuhvaćena šumsko- gospodarskom osnovom, pa je sud utvrdio da je pasivno legitimiran tuženik Općina Poličnik.

17. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, s obzirom na VPS od 1.500,00 eura, te je tužitelju koji je uspio u postupku priznat trošak: sastava tužbe 100 bodova (Tbr. 7.1.), pristupa ročištima od 9. travnja 2025. i 26. lipnja 2025. po 100 bodova za svako ročište (Tbr. 9.1. Tarife), te za sastav podneska od 28. ožujka 2025. 100 bodova, ukupno 400 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura i PDV od 25 % iznosi 1.000,00 eura, čemu treba pridodati trošak vještačenja od 1.061,78 eura, trošak sudskih pristojbi za tužbu od 53,09 eura, presudu od 38,50 eura i presudu od 53,09 eura, pa stoga proizlazi da ukupni parnični trošak tužitelja iznosi 1.106,18 eura, te je odlučeno kao u izreci ove presude i naloženo tuženiku da tužiteljima naknadi parnični trošak.

U Zadru, 22. srpnja 2025.

Sutkinja

Maja Ivković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovome sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke, u roku od 15 dana od dana objave odluke, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- Tužitelju po punomoćniku

- Tuženiku po punomoćniku

Nakon pravomoćnosti:

- - Ministarstvo financija-Porezna uprava, Područni ured Zadar, Ispostava Zadar.